Razvoj savremenih digitalnih tehnologija (tzv. četvrta industrijska revolucija) ne samo da je iznjedrio novu vrstu pismenosti, već je doveo do toga da ova vještina prestaje da bude izbor i postaje nužnost. Digitalna pismenost, baš kao i funkcionalna, predstavlja neophodnost u 21. vijeku. U doba pametnih kuća, telefona, satova, pa čak i frižidera, svima je jasno da moramo ići u korak sa digitalizacijom. Pitanje je – kako?
Funkcionalna pismenost je nešto što učimo od prvog razreda osnovne škole, uz pomoć učitelja, roditelja i udžbenika. Ne podrazumijeva se da je znamo bez ikakve obuke. Da li onda možemo reći da je činjenica da živimo u digitalnom dobu dovoljna da pretpostavimo da smo svi (jednako) digitalno pismeni i da nam za ovu vještinu nije potrebna nikakva obuka?
Tačno je da svi, pogotovu mladi i adolescenti, znamo da koristimo društvene mreže, skidamo i instaliramo potrebne aplikacije, pronađemo na internetu ono što nas zanima… No, to ne znači da svako od nas vlada nekim programskim jezikom, umije da kreira vebsajt, poznaje značaj bezbjednosti na internetu, koristi digitalne tehnologije u procesu učenja i slično.
Sve navedeno navodi na zaključak da u oblikovanju digitalne pismenosti kod mladih značajnu ulogu treba da ima škola, kako u svijetu, tako i kod nas. Zbog toga nas neizmjerno raduje što je Britanski savjet pokrenuo projekat „Škola za 21. vijek“ koji ima za cilj da unaprijedi pristupe u načinu primjene tehnologije u nastavi i razvijanje kritičkog mišljenja i rješavanja problema kod učenika. Jedna od aktivnosti na ovom projektu jeste i Okvir Digitalna kompetencija, koji je nastao kao produkt saradnje Ministarstva prosvjete Crne Gore, Zavoda za školstvo, Centra za stručno obrazovanje i Britanskog savjeta. Kroz Okvir Digitalna kompetencija u obrazovni sistem se uključuju ciljevi koji se odnose na pet oblasti digitalne kompetencije i to: informaciona i digitalna pismenost, komunikacija i saradnja, kreiranje digitalnog sadržaja, bezbjednost i rješavanje problema.
Kako bismo vam na najbolji mogući način pojasnili uticaj Okvira na obrazovni sistem, njegov značaj i mogućnosti koje će pružiti mladim ljudima i adolescentima, razgovarali smo sa Nevenom Čabrilo, načelnicom Odsjeka za međunarodnu saradnju u Zavodu za školstvo Crne Gore i predsjednicom Komisije koja je radila na Okviru Digitalna kompetencija.
Prema Vašem mišljenju, kakva je trenutno situacija u Crnoj Gori, kada je u pitanju digitalna pismenost učenika? Da li smatrate da digitalne tehnologije uglavnom koriste za neku vrstu zabave i/ili vanškolske aktivnosti, odnosno u kom stepenu su spremni da iste upotrebe u procesu nastave i učennja?
Obrazovanje priprema djecu i mlade za život, što, između ostalog, podrazumijeva primjenu digitalnih tehnologija u procesu nastave i učenja. Odrastanje u digitalnom dobu ne čini nikoga digitalno pismenim. Istraživanje o korišćenju digitalnih tehnologija u evropskim školama ukazuje da se one u velikoj mjeri koriste van škole, dok njihova upotreba u procesu nastave i učenja značajno zaostaje.
Digitalna kompetencija uključuje odlučnu, sigurnu i odgovornu upotrebu digitalnih tehnologija i njihovog korišćenja za učenje, rad i učestvovanje u društvu. Ona uključuje informatičku pismenost, komunikaciju i saradnju, medijsku pismenost, stvaranje digitalnih sadržaja (uključujući programiranje), sigurnost (uključujući digitalnu dobrobit i kompetencije povezane sa sajber bezbjednosšću), pitanja povezana s intelektualnim vlasništvom, rješavanje problema i kritičko razmišljanje.
U obrazovnom sistemu Crne Gore digitalna pismenost se prevashodno razvija kroz obavezne i izborne nastavne predmetne kao i ogroman broj nastavnih aktivnosti koje se realizuju kroz korištenje digitalnih tehnologija u procesu nastave i učenja. Kako bi se unaprijedilo i podržalo razvijanje digitalnih kompetencija, povećao kvalitet nastave i učenja i podigao nivo postignuća učenika urađen je Okvir Digitalna kompetencija za sve nivoe douniverzitetskog obrazovanja.
Od ove školske godine, u svim školama koristiće se i digitalni udžbenici za sve učenike prvog razreda osnovne škole koji će višestruko osavremeniti proces nastave i učenja. Obezbjeđivanje dobre internet konekcije do svake škole i nabavka informatičke opreme u značajnoj mjeri unapređuje digitalnu pismenost i nastavnika i učenika. U našoj zemlji je u poslednjih pola godine kroz proces realizacije nastave na daljinu u značajnoj mjeri unaprijeđena didaktička pismenost nastavnika i učeniaka. Posebno je važno što su učenici uvidjeli koliki je značaj upotrebe digitalne tehnologije u procesu nastave i učenja.
U kojoj mjeri i na koji način upotreba digitalnih tehnologija u sistemu obrazovanja može učiniti da se umanji problem nedostatka funkcionalnog znanja, odnosno poteškoća koje učenici često imaju sa povezivanjem gradiva iz različitih oblasti i nadograđivanjem znanja na postojeće (prethodno naučeno)?
Digitalne tehnologije su unijele korjenite promjene u našem društvu i predstavljaju najveći globalni pokretač inovacija, konkurentnosti i privrednog rasta. One već utiču na sve aspekte života, tako da će današnja djeca živjeti i raditi u svijetu digitalnih tehnologija.
Digitalne tehnologije takođe predstavljaju izazov sa aspekta tržišta rada jer sve veći broj radnih mjesta zahtijeva visok nivo znanja o korišćenju tehnologija ili kreiranju novih digitalnih rješenja, a većina budućih poslova biće zasnovana na digitalnoj kompetenciji.
Izazovi i potencijali digitalnog obrazovanja su mnogostruki. Upotreba digitalnih tehnologija u procesu nastave i učenja utiče na motivaciju učenika i ima pozitivne efekte na učenička postignuća kada se koristi na odgovarajući način, odnosno kada dopunjava postojeće nastavne pristupe. Uključivanje digitalnih tehnologija u najpoznatije principe podučavanja i učenja je mehanizam za inovaciju i unapređuje kompetencije kao što su kritičko mišljenje, rješavanje problema i timski rad.
Upotreba digitalnih tehnologija pruža različite mogućnosti vaspitno-obrazovnog rada, prilagođenog današnjim učenicima i doprinosi kvalitetu nastave. Pruža snažnu podršku komunikaciji, kreativnost, inovacijama, aktivnom građanstvu i socijalnoj uključenosi.
Koji su glavni ciljevi Okvira Digitalna kompetencija?
Osnovni cilj implementacije Okvira Digitalna kompetencija je stvaranje digitalno pismenog društva. Da bi to postigli kroz proces obrazovanja je neophodno omogućiti:
- razvijanje sigurne, kritičke i odgovorne upotrebe digitalnih tehnologija u svim segmentima (učenje, rad, socijalne interakcije….),
- podizanje na viši nivo informatičke i digitalne pismenosti,
- unapređivanje komunikacije i saradnje,
- stvaranje digitalnih sadržaja (uključujući i programiranje),
- podizanje svijesti o značaju bezbjednosti (uključujući digitalnu dobrobit i kompetencije povezane sa sigurnošću),
- produbljivanje znanja u vezi sa intelektualnom svojinom i
- rješavanje postavljenih problema.
Svjedoci smo da su mladi i adolescenti, kako u Crnoj Gori tako i širom svijeta, nedovoljno svjesni značaja zaštite ličnih podataka na Internetu, ali i uloge etičkog korišćenja digitalnih tehnologija. Na koji način je ove probleme moguće izbjeći ili umanjiti primjenom Okvira Digitalna kompetencija?
Digitalna kompetencija obuhvata pet oblasti: informaciona i digitalna pismenost, komunikacija i saradnja, kreiranje digitalnog sadržaja, bezbjednost i rješavanje problema. Ove oblasti su međusobno povezane i nadograđuju se jedna na drugu kako bi adolescentima i mladima/učenicima osigurale sistemski razvoj opšte digitalne pismenosti. Oblasti se jednostavno mogu povezati sa nastavnim sadržajima različitih predmeta/modula. U nekim se djelovima preklapaju, ali svaka oblast digitalne kompetencije ima svoje specifičnosti i utiče na razvoj posebnih znanja, vještina i stavova.
Ishodi učenja koji se realizuju kroz oblast bezbijednosti direktno upućuju na značaj zaštite ličnih podataka na Internetu, ali i ulogu etičkog korišćenja digitalnih tehnologija. Izučavanjem ove oblasti učenici razvijaju kompetencije koje se odnose na zaštitu uređaja i digitalnog sadržaja i razumijevanje rizika i prijetnji u digitalnom okruženju, korišćenja sigurnosnih i zaštitnih mjere i pouzdanost i privatnost.
Takođe, učenici razvijaju kompetencije koje će im omogućiti da zaštite lične podatke i privatnost u digitalnom okruženju, primijenjuju specifične načine zaštite zdravlja i dobrobiti i moći da primjene digitalne sadržaje u zaštiti životne sredine
Na koji način je moguće pratiti i ocijeniti stepen ostvarenosti ciljeva i adekvatne primjene digitalne kompetencije u obrazovnom sistemu?
Uspješna implementacija digitalne kompetencije podrazumijeva vrednovanje njenih sadržaja od strane nastavnika. Digitalna kompetencija je sastavni dio obrazovnog programa tako da je ocjenjivanje/procjenjivanje učenika obavezno kao i kod ostalih aktivnosti u školi.
Procjena i evaluacija multidisciplinarnih kompetencija učenika je kompleksnija od procjene kompetencija koje se odnose na jednu disciplinu. Efikasna procjena pomaže učenicima da napreduju i unapređuje kvalitet podučavanja i učenja. Veoma je važno da se odvija sa više aspekata, sa kriterijumima koji se kreću od usvajanja znanja, razvijanja vještina i uvažavanja različitih stanovišta do naprednog nivoa ovladavanja digitalnom kompetencijom. Takvo praćenje, vrednovanje i ocjenjivanje je složeno.
Kao što je prethodno pomenuto, digitalna kompetencija se razvija kroz pet oblasti koje utiču na razvoj posebnih znanja, vještina i stavova koji se odnose na informacionu i digitalnu pismenost, komunikaciju i saradnju, kreiranje digitalnog sadržaja, bezbjednost i rješavanje problema. Svaka od ovih oblasti se ogleda u kriterijumima za ocjenu. Strategije za procjenu obuhvataju kompleksnost znanja vještina i stavova koji se stiču kroz multidisciplinarni pristup.
Da li će se (i ako da na koji način) vršiti obuka/priprema nastavnika za aktivnu upotrebu digitalnih tehnologija i vještina u obrazovno-vaspitnom procesu?
Uvođenjem savremenih strategija učenja, primjenom digitalnih tehnologija i boljom dostupnošću kvalitetnih digitalnih obrazovnih sadržaja učenicima se omogućava sticanje digitalne kompetencije koja im je potrebna za život i rad u 21. vijeku. Obuka za unapređivanje digitalne pismenosti je sprovođena kao sastavni dio obuka koje se nude nastavnicima kroz njihov kontinuirani profesionalni razvoj. Kroz projekat za obrazovanje nastavnika ECDL za digitalnu Crnu Goru obučeno je 20% od ukupnog broja nastavnika. Takođe, veoma važne obuke realizovane su tokom 2018. i 2019. godine u saradnji sa Oracle akademijom, gde su 252 nastavnika pohađala obuke iz osnova programiranja i baza podataka.
U saradnji sa Britanskim savjetom, realizuje se projekat o upotrebi Micro: bita u osnovnim školama. Namenjen je učenicima od 10 do 14 godina kroz nastavne i vannastavne aktivnosti. Nastavnici u školama u kojima se projekat realizuje već su prošli trodnevni program obuke.
Više od 2000 nastavnika je obučeno za primjenu programa Microsof teamsa u nastavi, 500 nastavnika je prošlo obuku za implementaciju digitalnih udžbenika, trenutno nastavnici prolaze obuku kroz projekat Implementaciju ključnih kompetencija u obrazovni sistem Crne Gore. Do kraja projekta obukom će biti obuhvaćeno 1900 nastavnika i 500 direktora i školskih uprava na svim nivoima obrazovanja.
Za kraj, možete li podijeliti sa nama Vaša očekivanja od Okvira Digitalna kompetencija i njegove primjene u obrazovnom sistemu Crne Gore?
Širenje digitalnih tehnologija koje se sve češće naziva digitalno doba ili četvrta industrijska revolucija ima neograničen potencijal. Primjena Okvira omogućava prilagođavanje tempa učenja individualnim karakteristikama učenika, angažovanje više čula u konkretizaciji nastavnih sadržaja, učenici imaju bolji uvid u napredak u procesu učenja i sopstveno usmjeravanje, dok nastavnici mogu lakše da prate individualni napredak svakog učenika, efikasnije realizuju različite nastavne metode i objektivnost tokom ocjenjivanja.
U trenutnoj situaciji velika prednost primjene digitalnih tehnologija ogleda se u većoj dostupnosti i prevazilaženju prostornih i vremenskih ograničenja.
Da rezimiramo: Okvir Digitalna kompetencija ima za cilj da digitalno opismeni sve mlade i adolescente u Crnoj Gori. Iako nam je značaj digitalne pismenosti svima poznat od ranije, pandemija COVID-19 nas je dobrano upozorila da postoje situacije u kojima vještina korišćenja digitalnih tehnologija postaje uslov kako za opstanak, tako i za bilo kakav napredak.
Iako nam je prva pomisao na upotrebu interneta (i svih dostupnih digitalnih tehnologija) gotovo uvijek zabava, važno je prepoznati i više ciljeve. Školski sistem koji je u mogućnosti da obezbijedi digitalno obrazovanje i da nas, kroz niz zabavnih i edukativnih sadržaja, upozna sa beskonačnim mogućnostima koje digitalne tehnologije pružaju, je školski sistem kakvom treba da težimo.
Ova publikacija je nastala okviru projekta „Bezbjednost na internetu u doba COVID–19 pandemije“, koji realizuje Digitalizuj.Me, uz podršku UNICEF-a i Telenora. Imajući u vidu da se sve više društvenih aktivnosti seli u onlajn okruženje, projekat ima za cilj da, kroz niz edukativnih programa i sadržaja, podigne svijest o rizicima na internetu i pruži adolescentima znanja i vještine neophodne za sigurno korišćenje tehnologije.