Šta je to startup?

Jedno od težih pitanja koje neko (najčešće taksista) može da mi postavi je: “A čime se ti baviš?”. Ako upadnem u zamku i kažem da imam startup, sljedećih desetak minuta slijedi objašnjavanje šta je to startup. Nekad jednostavno kažem – programer sam, ili inžinjer (od kolega čujem da često koriste istu tehniku eskiviranja gomile potpitanja).

tumblr_mjhgohvwLC1qh9nffo2_500

Sad bez šale, realno je jako teško nekom objasniti šta je to startup. Ali eto, imao sam dosta prilike da vježbam i nađem dobar pristup, pa ću se potruditi da to i ovdje učinim na dovoljno razumljiv način. 🙂

Da krenemo od poznatih i manje poznatih definicija startupa

Pa ovako – čuo/pročitao sam jako puno definicija startupa, ne sviđa mi se ni jedna jedina i mislim da su loše. Možda zvuči arogantno da to kažem za definicije koje su dali ljudi koji o startupu znaju više nego što ću ja ikada u životu, ali stvarno mislim tako.

A evo i zašto tako mislim: sve te definicije su manje ili više dobre na jedan način (brzo li demantovah sebe 🙂 ali pričekaj malo), i sve one kratkom formulacijom, manje ili više precizno, opisuju startup. Problem koji ja imam sa tim definicijama je to što su razumljive samo ljudima koji već znaju šta je to startup.

math

Te definicije su dobre, ali nisu ni izbliza dovoljno razumljive laicima, tj. onima kojima te definicije i trebaju, barem sam ja takav utisak stekao govoreći poznate definicije ljudima koji prvi put čuju za startup. U moru pokušaja se ni jednom nije desilo da čujem: “Aha, jasno mi je”. Uglavnom bude: “Dobro, ajde sad mi na našem jeziku objasni šta je to startup”. 🙂

Evo par najpoznatijih definicija pa zaključite sami. Ako vam budu dovoljno jasne, slobodno možete prestati da čitate dalje ovaj tekst. 🙂

Možda je najpoznatija definicija startupa ona koju je dao Steve Blank, profesor sa Stenford univerziteta:

quote-a-startup-is-a-temporary-organization-designed-to-search-for-a-repeatable-and-scalable-steve-blank

“Startup je privremena organizacija koja traži repetitivan i skalabilan biznis model.”

Da li vam je jasna ova najpoznatija definicija startupa? OK, idemo dalje.

Eric Ries, autor najpoznatije startup knjige – The Lean Startup, kaže:

quote-a-startup-is-a-human-institution-designed-to-deliver-a-new-product-or-service-under-eric-ries

“Startup je institucija sačinjena od ljudi, dizajnirana da isporuči novi proizvod ili uslugu u uslovima gdje je dosta stvari nepoznato.”

Dave McClure, osnivač jednog od najpoznatijih startup akceleratora na planeti – 500 startups, kaže:

davemcclure-Quote

“Startup je kompanija koja traži odgovore na pitanja – 1. Koji je moj proizvod?, 2. Ko su kupci mog proizvoda?, 3. Kako će moj biznis da zarađuje novac?”

Ova posljednja definicija mi se čak i najviše sviđa, ali svakako da nekom ko prvi put čuje za startup nije ni izbliza dovoljno jasna. Nego, ako vam i dalje nije jasno šta je to startup, čitajte dalje. Na kraju se vratite opet na ove definicije i vidite jesu li vam jasne. 🙂

Šta sve naši političari i univerzitetski profesori kažu da je startup i zašto je to loše

Često, pogotovo u zadnje vrijeme, možemo čuti kako političari ili vladini službenici pričaju o startupu: kako država pomaže i podržava osnivanje startup kompanija, kako se subvencioniraju startup kompanije, kako se uklanjaju biznis barijere za startupe, kako se otvaraju tehnološki parkovi i biznis inkubatori za startupe i sl. Sve to super zvuči dok se ne zagrebe dublje i vidi da su te povlastice, subvencije, pomoć u tim biznis inkubatorima i sl. dobri samo za klasične biznise.

Naši političari, pa čak redovno i univerzitetski profesori, startupom nazivaju svaki biznis koji je u svojim prvim fazama. Pretpostavljam da je to u teoriji tačno, nisam ekonomista. Po njima je i pekara startup, i trafika, i firma koja ima jednu mašinu za sladoled na točenje negdje na šetalištu u Budvi.

Ne omalovažavam, vrlo podržavam otvaranje pekare ili pokretanje nekog drugog klasičnig biznisa, samo hoću da pokažem da će zbog nespretnog forsiranja terminologije ljudi steći pogrešnu sliku o tome šta je to startup, a to može nekad nekoga puno da košta.

Na zapadu je priča o startupima veoma popularna, pogotovo u posljednjih desetak godina, ali na zapadu startupom nazivaju nešto drugo.

Čini mi se da do nedavno, čak do prije 2-3 godine, naši državnici nisu govorili o startupu, mnogo se češće moglo čuti o osnivanju malih i srednjih preduzeća, malih biznisa i sl. Imam osjećaj da im se svidio termin i da misle da zvuče pametno kad ga koriste.

Ne bih ja imao problem sa tim, voljeli su oni uvijek da se zalijepe za popularne termine – prije deset godina su odjednom svi počeli da koriste riječ transparentno, prije tri riječ diskurs… međutim, problem postoji kada se za bilo koji klasičan biznis kaže da je startup. (iako je, ponavljam, u teoriji to možda i tačno)

Kada nekom studentu, primjera radi, kažete da je startup bilo koji klasičan biznis, npr. pekara, taj student neće doći da sluša predavanje o startupu ili da učestvuje na startup radionici, a možda bi mu baš to predavanje ili radionica značajno promijenili život na bolje. Ne pretjerujem, primjera ima koliko hoćete.

Zbog toga što se pekare nazivaju startupom, vrijedni i talentovani ljudi će propuštati dobre prilike.

Kada se razgovara sa opštinskim ili vladinim službenicima, ili čak privrednicima, o tome kako bi mogli da investiraju u startupe, reći će – pa mi već investiramo, imamo razne olakšice, pa čak i biznis inkubator za startupe. Dok mi objasnimo da to nije za startupe o kakvim mi pričamo, prođe voz.

Zbog toga što se pekare nazivaju startupom opštine, vlada, privrednici i univerziteti će propuštati dobre prilike.

Pa šta je to startup, dođavola s njim? 🙂

Do sad je već postalo jasno da uopšte nije lako dati jednostavan odgovor na ovo pitanje, pa se neću ni truditi da to objasnim u jednoj rečenici. Eto nekad kad baš žurim, kažem da je startup inovativan tehnološki biznis koji ima potencijal brzog rasta i velikih dometa. Brzi rast i veliki dometi znače da taj biznis ima potencijal da od ideje do tržišne vrijednosti od nekolika miliona eura (pa do npr. nekolike milijarde) dođe za 5-7 godina. Kad imam vremena za više od jedne rečenice, obrazložim detaljnije ovo “brzi rast”, “veliki dometi”, “inovativan” i “tehnološki”, tj. obrazložim sve karakteristike startupa.

Startup uvijek podrazumijeva veliko tržište. Crna Gora nije dovoljno veliko tržište za startup, pa čak ni Balkan nijie dovoljno veliko tržište za startup. Veliko tržište je uslov da dobijete investiciju od nekog startup investitora. Startup investitori, barem ovi koji ulažu u prve faze startupa, igraju na velike brojeve – investiraću u 100 startupa, neka dobar rezultat naprave samo 3, ja sam u velikom plusu. Zato ih zanimaju samo startupi koji im mogu pokriti gubitak na drugih 30 neuspješnih “opklada”. Vama se kao startupu to isplati jer takvom investitoru dajete samo desetak procenata kompanije. Poređenja radi, najčešće bi za sličan novac klasičan biznis investitoru dao 40-50 procenata kompanije.

location

Takođe, investitor želi da mu se novac vrati što prije, tj. najkasnije u narednih 5-7 godina. Isto tako startuperi najčešće žele da prodaju kompaniju u istom tom periodu. I startuper i investitor dobijaju novac kada se proda kompanija, to se popularno zove – exit.

Investicija vam služi da ubrzate rast kompanije. Možete, naravno, startup podići od ideje do globalno uspješne kompanije u nekoliko godina i bez investicija, ali je najčešće to značajno teže. Jako je malo uspješnih primjera kompanija koje se nisu odrekle procenata već su dovoljno brzo počele da generišu dovoljno profita da sami sebi obezbijede brzi rast. Nordeus, kompanija iz Beograda je takav primjer.

E sad, hoćete da pokrijete veliko tržište i hoćete to da uradite brzo. Umjesto “brzi rast” i “veliki dometi” se u startupu najčešće kaže – startup odlikuje način i potencijal skaliranja. Evo na primjeru šta to znači.

Recimo da imate firmu koja proizvodi ručno rađeni namještaj. Recimo da 10 zaposlenih u jednom danu proizvede 10 stolica. Kad bi taj biznis htjeli da skalirate toliko da proizvodite 1.000 ručno rađenih stolica, trebalo bi vam 1.000 zaposlenih koji bi to radili.

Uzmimo sad drugi biznis – npr. Instagram. Tri programera i jedan dizajner su mogli napraviti prvu verziju koja opslužuje 1.000 korisnika. Da bi Instagram skalirali na milion korisnika, ne treba vam četiri hiljade zaposlenih. Treba vam možda njih sedam.

Na ovim primjerima je možda najlakše vidjeti razliku između klasičnih i startup biznisa. Nisam ulazio u detalje i pričao o tome koliko bi trošili na plate i na alat za tih hiljadu radnika u fabrici namještaja i koliko je jeftinije imati tri dodatna zaposlena i zakupiti malo bolje servere da umjesto hiljadu opslužuju milion Instagram korisnika.

OK, jasno je zašto veliki dometi i brzi rast, jasno je i šta je skalabilnost, ali kako neki biznis može da bude tako skalabilan?

Da bi bio skalabilan na način kao što su to startupi, biznis mora biti tehnološki. Jedino korišćenjem moderne tehnologije možete toliko brzo skalirati biznis i imati biznis za koji vam umjesto hiljadu zaposlenih samo desetak zaposlenih može opsluživati veliki broj korisnika. Moderna tehnologija ne znači da ne može postojati startup u npr. poljoprivredi, stočarstvu ili rudarstvu. Vrlo isplativa može biti primjena modernih tehnologija u tradicionalnim industrijama.

chair making

Da bi bio skalabilan na način kao što su to startupi, biznis mora biti inovativan. Jedini način da brzo pridobijete veliki broj korisnika, tj. da “preotmete” korisnike nekom biznisu kod koga su oni trenutno, je da budete deset puta bolji. Ako ste i malo bolji, korisnici neće potrčati kod vas. Da bi ih motivisali da odmah pređu, a svi mrze promjene, morate biti barem deset puta bolji. Deset puta ste bolji samo kad ste inovativni, kad na nov, lakši i brži način korisniku rješavate problem.

E sad bi trebalo da znate šta je to startup, iako to možda ne umijete reći u jednoj rečenici da vas svi razumiju. 🙂 Znate sve karakteristike startupa i znate razliku između startupa i klasičnog biznisa. Vjerujem da su vam sad i one “dobre” definicije startupa razumljive. 🙂

Pisaćemo mi još dosta o tome kako se pokreće startup, kako se dolazi do dobre startup ideje, kako se dobija investicija i sl. Pratite Digitalizuj.me i pratite Facebook grupu Startup Montenegro za sve informacije o startup dešavanjima u Crnoj Gori.

P.S. Šerujte ovaj članak sa političarima, i univerzitetskim profesorima, možda naprave nešto korisno za startup zajednicu, ili makar prestanu da smetaju. 😉

Author: Dražen Žujović

Jedan sam od osnivača tourvia.me, prvog crnogorskog startapa. Inžinjer elektrotehnike koji se trenutno najviše bavi internet marketingom. Aktivno radim na razvoju startap zajednice u Crnoj Gori. Prirodno stanište su mi rok festivali.

Share This Post On

12 Comments

  1. Termin Startup se odavno koristi na zapadu za sve biznise koji pocinju sa radom (a i kod nas makar unazad 10 godina, doduse ne masovno). Dakle, prije nego sto su se tehnoloski Startup-ovi zahuktali, taj termin je bio uveliko zauzet (i na zapadu, da se razumijemo). Startup je i ta pekara i Uber kada je bio u toj fazi, svako u svojoj branši i svako sa svojim mukama i tržišnim prilikama. Možda je trebalo razmisliti pa tom terminu startup dodati neki prefiks, ili smisliti novi termin, prije nego sto se pokusao taj termin eksploatisati isključivo za tech-projekte. Mozda onda konfuzije ne bi bilo.

    Post a Reply
    • To je odličan predlog, Slobo, to je potpuno moglo da spriječi konfuziju. Mislim samo da je malo kasno za to, novi tehnološki startupi na zapadu su potpuno “preoteli” termin startup i sad nema nazad, tako da nama jedino ostaje da se pridružimo ostatku svijeta, tako manje štete sebi činimo.

      Post a Reply
      • Desilo se kao u onoj narodnoj “Curke nose jaja i cute, kokoske nose jaja i kokodacu. Svi kupuju kokosija jaja” 🙂

        Post a Reply
  2. Baš dobro napisano 🙂 Lepo i jasno ali, nažalost, kasno za ispravljanje nepravilnog korišćenja. Mislim da ipak to nije toliko važno iako objašnjavate posledice. Imama utisak da na startap konferencijama ima puno više stručnjaka koji razmenjuju iskustva među sobom (što je dobro) a mnogo manje budućih startapera (što nije dobro). Ako se varam, još bolje a nije mi ni prvi (ni poslednji) put. U svakom slučaju hvala na super objašnjenju. 🙂

    Post a Reply
    • Hvala, Miroslave. 🙂 Ima konferencija i za jedne i za druge, čini mi se, a svakako da dijelimo mišljenje da je puno budućih startapera koji ne vide korist od konferencija. Korist nije očigledna, a niko nas ne uči da to može biti odlična investicija u sebe. 🙂

      Post a Reply
  3. Imam ideju, koja ima potencijal. Strah da me da je prezentujem bilo kome iz objektivnih razloga. Da li neko u Crnoj Gori podrzava startup projekte?Ja mozda imam kapital, ali nemam ljude.

    Post a Reply
    • Hvala za komentar, Marko.

      Preporučujem ti da pročitaš ovaj članak na temu krađe startap ideja – https://digitalizuj.me/2016/02/niko-ti-nece-ukrasti-startup-ideju-evo-i-zasto/ i da još jednom dobro razmisliš da li je strah stvarno opravdan.

      Za startap je ubjedljivo najvažnije da imaš dobar tim. Ako ne poznaješ ljude koji bi ti mogli pomoći oko realizacije tvoje ideje, preporučujem ti da postaneš aktivan član crnogorske startap zajednice, prije svega da redovno posjećuješ sva startap dešavanja koje se organizuju. Jedan od glavnih ciljeva svih tih događaja je upravo i povezivanje ljudi. Kroz par događaja ćeš se već sprijateljiti sa ljudima koji su inače redovni na tim događajima. Veliki broj njih takođe traži jlude sa kojima bi radili na nekom startapu, neko od njih ima svoju ideju, neko nema. Uglavnom, ti su događaji najbolji mogući način da dođeš do članova tima, ako ih već nemaš u krugu prijatelja, jer si siguran da su na tim događajima svi zainteresovani da se bave sztartapima.

      U Crnoj Gori još uvijek nema aktivnih startap investitora, ali imaš nekoliko aktivnih startapa (neki su dobili investicije u inostranstvu), imaš startap zajednicu koju sam pomenuo, i imaš nas iz Digitalizuj.me koji smo najaktivniji u toj zajednici. Preporučujem da pratiš šta na Digitalizuj.me pišemo na temu startapa i da pratiš događaje koje organizujemo. Takođe preporučujem da se priključiš Facebook grupi Startup Montenegro, kako bi bio u toku sa svim što se u Crnoj Gori dešava na temu startapa.

      Post a Reply
  4. odlično objašnjeno. nevjerovatno da je inženjer napisao ovako zajimljiv i laicima razumljiv teks 🙂

    Post a Reply
  5. Dražene ukoliko bi želeli pokrenuti Startup preduzeće u CG, možemo li Vas kontaktirati?

    Post a Reply

Trackbacks/Pingbacks

  1. KAKO DA POKRENETE SVOJ STARTAP I ZARADITE OD SVOJE INOVACIJE? – WeAdventure - […] mora biti skalabilan – odnosno, mora uz minimalna ulaganja biti u mogućnosti da svoj biznis poveća za 10, 100…

Vaše mišljenje: