Da li se možete sjetiti koliko je najviše vremena prošlo a da ni sa kim niste razmijenili par rečenica, bilo u online, bilo u offline svijetu? 24 časa, jedna sedmica, mjesec dana? Sve su prilike da ta brojka ne prelazi više od par sati. I to je sasvim okej. Nije nam potreban nikakav glamurozan uvod niti naučni rad da shvatimo da je komunikacija neophodnost, pa tek onda nužnost. Sposobnost međusobnog sporazumijevanja ljudi radi zadovoljavanja interpersonalnih, socijalnih, egzistencijalnih i drugih potreba stara je koliko i čovjek.
Značaj komunikacije u svakodnevnom životu prenešen je i na online svijet. Svi ljudi, a posebno mladi i adolescenti, sve više su usmjereni na digitalno okruženje (kada je komunikacija u pitanju). Pandemija korona virusa nam je to itekako potvrdila, naročito u doba karantina, kada su nam prozori u digitalni svijet pomagali da se ne potonemo između svoja četiri zida. No, i pored svih dobrobiti, online komunikacija nerijetko pokaže i tamnu stranu.
Sada ćemo napraviti kratku pauzu, u cilju postavljanja sledećeg pitanja: Da li ste, za sve vrijeme boravka u raznolikim internetskim nišama, imali makar jedno negativno iskustvo kada je riječ o online komunikaciji? Ako je odgovor potvrdan, znajte da niste jedini. Sa razvitkom interneta, procvatom društvenih mreža, dejting sajtova i raznoraznih oblika digitalne razonode, porastao je i broj online prevara. U nastavku teksta ćemo pokušati da vam približimo neke od rastućih problema kada je u pitanju komunikacija u digitalnom svijetu, ali i načine na koje se možete zaštiti.
Online prevarant vs. ja – Gdje je granica?
Da li vam se nekada desilo, na bilo kojoj društvenoj mreži, da ste dobili zahtjev za prijateljstvo od profila za koji ste gotovo sigurni da je lažni? Ili, da odemo korak dalje, da li ste bili u prilici da razvijete komunikaciju sa nekim koga uživo ne poznajete, a ispostavilo se da se ta osoba prikazivala nekim ko zapravo nije?
https://www.brandbeast.in/6-tips-to-protect-your-internet-privacy/
Da se razumijemo, u online okruženju svi po malo varamo. Provlačimo fotografije kroz filtere, brišemo tagove sa fotografija/video zapisa koji nam se iz nekog razloga ne dopadaju, tagujemo se na lokacijama na kojima možda nikada nismo bili. Koristimo nadimke ili alijase, kreiramo dodatne profile u cilju dobijanja tokena za igranje Slagalice ili neke druge igre kojom smo opsjednuti u datom trenutku. Po čemu se mi, onda, razlikujemo od ostalih internet prevaranata? Odgovor je jasan: postoje mnogi legitimni i opravdani razlozi za sve od gore navedenog. Dok god time što radimo ne ugrožavamo nikog drugog i ne nanosimo mu nikakvu štetu našim postupcima, to je skroz OK. Dok god druge ljude ne zavaravamo fotografijama provučenim kroz filtere toliko da se naš lik zagubio, ili ne uhodimo nekog profilom koji nam služi isključivo za toliko željene tokene, i dalje je OK. Dok god nam nadimak služi da zaštiti naš identitet i podatke, a nikako da ugrožava nekog, i dalje smo na OK. No, ako se usudimo da iskoračimo van ovih granica i kročimo na teritoriju na kojoj jasno nanosimo štetu nekim drugim licima, prešli smo na tamnnu stranu. A to skroz, sasvim, potpuno sasvim, nije OK. Zbog toga je jako bitno da upalite lampice i iznova sebi postavljate jako bitno pitanje: da li će moj idući postupak na neki način povrijediti, ponizitii ili omalovažiti drugu osobu? Ako je odgovor potvrdan, dalje djelovanje je jasno – obustavite misiju!
Ketfišing – Naivno pecanje ili opasan ribolov?
Eonima, ljudi falsifikuju informacije, lična dokumenta, podatke, pa čak i novac (sjetite se samo legendarnog filma sa Leonardom di Kaprijem iz 2002. godine – „Catch me if you can“) Ovaj trend je, pak, značajan progres i metamorfozu dostigao nastankom i masovnom upotrebom interneta.
Jedan od sve rasprostranjenijih oblika internet prevara, pa čak i jedan vid sajberbulinga (sjetićemo se da se svaki pokušaj korištenja tehnologije na način koji iznova šteti drugim osobama može klasifikovati kao onlajn nasilje) jeste ketfišing (catfishing). Ketfišing predstavlja kreiranje lažnog identiteta na osnovu koga osoba koja ga je stvorila želi nešto od osobe (ili više njih) sa kojom je u kontaktu.
https://medium.com/@saurabhmandy/internet-privacy-and-how-dumb-you-are-af3ae78d9ec
Sada ono pitanje o komunikaciji sa nekim koga ne znate lično, već samo preko društvenih mreža, dobija potpuni smisao. Nažalost, ovaj oblik nasilja sve je više zastupljen, a ako ste imali slično iskustvo, imajte na umu da niste jedini. Veliki broj poznatih ličnosti je na ovaj ili na onaj način bio žrtva ketfišinga, o ćemu možete pronaći mnoštvo materijala online, i vjerujte na riječ da nema svaka priča potpuno srećan kraj.
Postavlja se pitanje šta je cilj osobe koja se lažno predstavlja, zbližavajući se sa osobom sa kojom je u svakodnevnoj komunikaciji, pretvarajući se da dijeli ista interesovanja, probleme, svakodnevnicu… U velikom broju slučajeva ultimativni cilj zlostavljača jeste finansijski dobitak, ali nekada se svodi i na kompromitovanje žrtve (na bilo koji način), ili čak na formu trolovanja. 2012. godine, MTV je lansirao rijaliti šou „Catfishing“, kako u cilju monetizacije rastućeg interesovanja o ovom vidu virtuelnog zlostavljanja, tako i u clju podizanja svijesti o njegovom postojanju.
Najveći problem kod ketfišinga jeste činjenica da se žrtva ovakve prevare zaista veže za prevaranta. Razlog je, zapravo, vrlo jednostavan. Prevarant prethodno odradi „domaći zadatak“, odnosno dobro istraži interesovanja osobe koju je odabrao za komunikaciju. Kada se upoznate sa nekim preko društvenih mreža i razvijete pozitivnu komunikaciju, to nije nužno loša stvar. Narpotiv. Ali ukoliko vam osoba prečesto govori ono što želite da čujete, saglasna je sa svim što napišete, priča vam o potresnom životnom iskustvu udarajući na empatiju i, nerijetko, zatraži manju ili veću novčanu pomoć, to je već razlog za opravdanu sumnju. Problem je u tome što je svako od nas sklon tome da bude zaslijepljen osjećanjima, posebno kada nam neko pruža mnogo više pažnje nego što smo navikli. U tim trenucima je bitno zaustaviti se i razmisliti da li nas neko iskorišćava za sopstvene, više ciljeve, ili smo zaista razvili prijateljsku komunikaciju i obostrani osjećaj prisnosti. Čak i tada, nikada ne dijelite lične informacije, kao što su broj telefona, adresa stanovanja, podaci sa bankovnog računa. Dobro pazite i o sadržaju koji dijelite sa osobama iz virtuelnog svijeta (bilo u pisanoj, audio, foto ili video formi). Pričali smo već o tome da dugme „delete“ na internetu baš i ne radi posao.
https://www.oactechnology.com/it-blog/data-theft-theft/
Opasnosti koje ketfišing nosi prevazilaze finansijske. Ovaj oblik prevare se može iskoristiti i da se osoba navede na upoznavanje uživo, nesvjesna da ima posla sa prevarantom. Potencijalna kidnapovanja ili nanošenje štete na bilo koji način, najveća su posljedica ketfišinga. Zbog toga, čak i da se odlučite na upoznavanje sa nekim koga poznajete samo preko društvenih mreža/sajtova za komunikaciju (što se, svakako, ne preporučuje), obavezno povedite još nekog sa vama. Izbor javnog mjesta koje uvijek vrvi od ljudi se podrazumijeva, kako biste sve potencijalne opasnosti sveli na minimum.
https://www.freepik.com/premium-vector/business-team-online-communication_4807980.htm
Hvatanje hvatača – Kako namirisati udicu?
Iako je nesporno da nas društvene mreže spajaju, moramo imati na umu da one istovremeno i destabilizuju sve ono što mislimo da znamo o osobi sa kojom komuniciramo. U najvećem broju slučajeva, osoba koja se bavi ketfišingom koristi ime ili identitetsku „podlogu“ osobe koju poznaje ili je poznavala u stvarnosti. Činjenica je da se na ketfišing lako upecati, ali to ne znači da se ova prevara ne može pravovremeno uočiti.
Prevarant uvijek koristi kako lažne informacije, tako i lažne fotografije. Ako sumnjate u namjere i iskrenost osobe sa kojom ste u stalnoj online komunikaciji, a koju nikada niste vidjeli uživo, Google Image Search je vaše prvo oružje. Provucite fotografiju te osobe kroz ovaj alat i dobro analizirajte rezultate pretrage. Ne zaboravite – predmet ketfišing napada nije samo osoba sa kojom prevarant komunicira, već i osoba čiju fotografiju i podatke koristi.
Jedan od načina za borbu protiv ketfišinga jeste i odbijanje zahtjeva za prijateljstvo (na svim društvenim mrežama) od osoba koje ne poznajete, makar preko prijatelja ili rodbine. Ukoliko, iz nekog razloga, ova opcija nije za vas, obavezno podesite opciju privatnost na način da zaštitite sopstveni sadržaj. Možete odabrati da sve što objavljujete vide samo vaši prijatelji ili, u slučaju velikog broja ljudi sa kojima komunicirate u online svijetu, posebna grupa prijatelja koju sami odaberete. Na ovaj način filtirate informacije koje dijelite sa svima od onih koje, ipak, ne treba da dopru do velikog broja ljudi.
https://campuspress.yale.edu/tribune/internet-privacy-matters/
Dobra taktika je i brisanje svih korisničkih naloga koje više ne koristite. Ukoliko vi sami ne koristite podatke i informacije sa nekog naloga, zašto biste to omogučavali drugima. Na koncu, opet ćemo ponoviti, nikada nikada nikada ne dijelite bilo kakve lične informacije sa osobama koje ne poznajete.
Ketfišing prevaranta možete nerijetko prepoznati i po lošoj gramatici, činjenici da vam je u nekom trenutku zatražila novac, priči o navodno lošem zdravstvenom stanju ili nekoj drugoj neprilici u kojoj se nalazi. Takođe, ukoliko odbija video poziv ili je konekcija prividno jako loša (toliko da je lik osobe zatamnjen do neprepoznatljivost), ima jako mali broj prijatelja i interakcija na društvenoj mreži preko koje komunicirate, tvrdi da nema stalnu adresu ili da je u inostranstvu – sve su to znaci da nešto nije kako treba i da je vrijeme za prekid komunikacije, makar dok ne dođete do preciznih podataka o osobi sa „druge strane ekrana“.
Naš cilj, kao savjesnih korisnika interneta, jeste da preduzmemo sve da ovakve vrste prevara svedemo na minimum. To, nažalost, nije uvijek moguće, ali je bitno poznavati alate i načine na koje se možemo odbraniti. Ukoliko shvatite da ste potencijalna žrtva ketfišinga – ne paničite. Odmah obustavite komunikaciju i sačuvajte sve prepiske (skrinšot) kako bi se prevarant što brže i preciznije identifikovao. Žalba policiji, CIRT-u (Computer Incident Response Team) i korisničkoj podršci sajta/društvene mreže su svakako neminovan korak. Obavezno prijavite profil. Takođe, ne zaboravite da prijavite ukoliko ste podijelili bilo kakve lične podatke, kako bi se pravovremeno odreagovalo na sve moguće zloupotrebe istih.
Granice online komunikacije – Da li ih ima i kako ih prepoznati?
Ketfišing je samo jedan od oblika prevara na internetu. Od fišinga preko „ko vam je gledao profil“ linkova, poklon kartica, vaučera, poklanjanja skupih brendova, do oglasa koji nude puno novca za rad od kuće, poruke od daljih rođaka koji su se sjetili da su vam ostavili ogromno bogatstvo, lažnih profila na društvenim mrežama, lažnih vebsajtova koji vam reklamiraju proizvode po smiješno niskim cijenama… Primjera je, nažalost, beskonačno.
Ne možemo dovoljno naglasiti koliko je bitno da sve što vam se čini previše dobrim da bi bilo istinito (a obično se ispostavi da je baš tako), temeljno i detaljno provjerite. Kada je komunikacija u pitanju, to može biti malo teži zadatak, budući da je komunikacija, čak i u realnom svijetu, jako specifična. Zbog toga je izuzetno važno postavljanje granica. Na šta se tačno misli?
Zapravo je vrlo jednostavno. Kao što se, i u realnom svijetu, nećete uključiti u razgovore koji vas ne interesuju, nećete ispratiti baš svaku prepirku ili ćete se, pak, svjesno isključiti iz komunikacije za koju je jasno da je kontraproduktivna, tako treba znati kada je vrijeme da se nešto prećuti i online. Svaki oblik komunikacije koji, na bilo koji način i iz bilo kog razloga, čini da se osjećate neprijatno, potrebno je u startu prekinuti. Jedna od nuspojava komunikacije koja se odvija tipkanjem po tastaturi, skrivanjem iza računara i potpunim odsustvom fizičke note (koja itekako stvara razliku), jeste novoformirana hrabrost koja proizilazi iz prividne anonimnosti. Usljed toga, ljudi znaju biti mnogo oštriji, zlobniji i više osuđivački nastrojeni iz udobnosti svojih fotelja, nego kada je u pitanju komunikacija oči u oči. No, to nikako ne znači da vi treba da postanete, na bilo koji način, žrtva nečije prividne hrabrosti na internetu. Kako online, tako i offline – sve što vam ne prija, jedan klik na „x“ u gornjem desnom uglu (u offline svijetu ne baš tako, ali poenta ostaje) i spremni ste za povratak na sadržaje i/ili u komunikacije koje vam ne stvaraju nikakve neprijatnosti.
https://www.eharmony.co.uk/dating-advice/dating/10-ways-to-catch-out-a-catfish
Granice su bitne zbog osjećaja sigurnosti, ali i slobode. Empatija je srž komunikacije, a empatiju je u online svijetu mnogo teže iskazati, a još teže iskreno osjetiti. Bitno je da se vi u svakom trenutku ponašate savjesno i da ste svjesni da vaše ponašanje u virtuelnom svijetu nikome ne nanosi štetu. Ako se nađete sa druge strane medalje i osjetite bilo kakvu nelagodnost, ne plašite se da se vratite unutar granica koje ste sami kreirali. Znate, ne zaslužuje svaka poruka da bude pročitana, a kamoli odgovorena. Neke granice su tu da bi se prelazile, a neke, poput ove, služe da nas zaštite i omoguće da uživamo u svom ružičastom parčetu interneta. I to je sasvim OK.
Ova publikacija je nastala okviru projekta „Bezbjednost na internetu u doba COVID–19 pandemije“, koji realizuje Digitalizuj.Me, uz podršku UNICEF-a i Telenora. Imajući u vidu da se sve više društvenih aktivnosti seli u onlajn okruženje, projekat ima za cilj da, kroz niz edukativnih programa i sadržaja, podigne svijest o rizicima na internetu i pruži adolescentima znanja i vještine neophodne za sigurno korišćenje tehnologije.
