Moja jutarnja beauty rutina gotovo svakog radnog dana počinje isto. Ako ne prespavam sva tri alarma, čime rizikujem da se na timski video sastanak pojavim čupava (što bi, sigurna sam, dovelo do ubjeđivanja da sam to ipak ja i mogućeg prekidanja veze), onda, nakon provjere poruka, propuštenih poziva i mejlova, nagradim sebe brzinskim skrolovanjem društvenih mreža.
U moru objava Facebook i Instagram prijatelja i stranica koje pratim, svakog, ali baš svakog jutra provuče se makar jedan od “ŠOKANTNO”, “Nećete vjerovati” ili, u skladu sa trenutnom situacijom, “Doktorka oboljela od koronavirusa, pa se sama izliječila: Pomogle su mi tri stvari koje svi imate kod kuće!” natpisa, uz obavezan “FOTO+VIDEO” dodatak na kraju naslova. Na trenutak pomislim da sam tako pospana ušla na profil jednog od mojih omiljenih Instagram naloga, @posasti.novinarstva, ali već u narednom momentu se uvjerim da sam i dalje na početnoj stranici i da gledam neke od najaktuelnijih objava.
Sigurna sam u to da je ovo i tebi dobro poznato, štaviše da ovako izgleda svakodnevica svih koji prate medije – ne samo digitalne, već i štampane i audio-vizuelne. Zato, hajde da se danas pozabavimo lažnim vijestima – fenomenom koji je nedavno popularizovan, ali čiji korijeni sežu daleko u prošlost.
Šta sve obuhvata termin lažne vijesti?
Definicija kaže da je riječ o formi vijesti koja se sastoji od namjerno plasiranih dezinformacija ili teorija zavjere koje se šire preko tradicionalnih ili online medija, a jedan od eksperata iz ove oblasti, Claire Wardle, ih je podijelila na sljedeće kategorije:
Ako ovo samo ostavim ovako, rizikujem da ti baš ništa ne bude jasno. Zato, u nastavku dijelim sa tobom primjere nekih od najpopularnijih lažnih vijesti, kako bi razumijevanje pomenutih kategorija bilo mnogo lakše.
Satira ili parodija
Ne znam da li ti imaš dilemu u vezi sa tim da li se pica jede priborom ili rukama, ali 100% sam sigurna da ćeš biti u šoku kada vidiš da Justin Bieber jede burito kao da je kuvani kukuruz.
Izvor: Cosmopolitan
Ti i ja nismo izuzeci, jer je ova fotografija iznenadila mnoge. BBC, The Independent i Vanity Fair samo su neki od medija koji su prenijeli ovu vijest koja, zatim, preplavila društvene mreže. Ipak, brzo se otkrilo da je riječ o dobro isplaniranoj šali koja je realizovana uz pomoć Instagram influensera koji podsjeća na popularnog pjevača. Kopiranje stajlinga i frizure i nekoliko kadrova kasnije, fotografija je osvanula na Reddit-u. Ustvari, bolje da ti ne otkrivam sve detalje, kad je zanimljivije da čitav proces pogledaš sam:
Ovakve stvari su uglavnom bezazlene i nije im cilj da izazovu štetu, ali ipak imaju potencijal da prevare one koji dođu u kontakt sa ovakvim sadržajem.
Lažna povezanost
Kako ti zvuče naslovi tipa: “Naša POZNATA PJEVAČICA ušla je u zgradu, a ono što je uslijedilo OSTAVIĆE VAS BEZ DAHA”, praćene naslovnom fotografijom na kojoj se nalazi neka od ultra popularnih estradnih zvijezda. Poznato, znam.
Znam da znaš i to šta se dalje dešava – klikćeš na taj senzacionalistički naslov, a tamo ni traga, ni glasa od osobe sa fotografije, dok je tema teksta sve, samo ne ono što se navodi u naslovu. Jasno ti je da je došlo do lažne povezanosti, odnosno do toga da naslov i fotografija ne govore isti jezik kao sadržaj koji trenutno čitaš.
Zavaravajući sadržaj
Ono što ću ti sada ispričati desilo se relativno skoro i obradovalo je veliki broj zaposlenih. Radi se o vijesti kako finska vlada uvodi četvorodnevnu radnu nedjelju, koja se u roku od 12 sati proširila na sve četiri strane svijeta – širom Evrope, preko Indije i Amerike, pa sve do Australije. Pardon, o lažnoj vijesti.
Izvor: Finnish Government (Twitter)
Eto, to se dešava kada sa oduševljenjem govoriš o tome kako bi bilo sjajno skratiti radnu nedjelju i tako povećati produktivnost, a onda u roku od nekoliko mjeseci postaneš premijerka Finske i mediji to iskoriste za kreiranje vijesti o zvaničnoj inicijativi premijerke i planu vlade. Drugim riječima, informacije se nisu koristile kako treba, već su uobličile tako da kreiraju vijest koja će naići na odobravanje većine.
Lažni kontekst
Zar bismo mogli da pričamo o ovoj temi, a da ne pomenemo Trampa i zamisao o građenju zida na granici sa Meksikom?
Ako si pratio priču, sjetićeš se da je Tramp, kako bi potkrijepio ovu svoju ideju, 2016. godine u kampanji koristio video koji prikazuje imigrante koji prelaze meksičku granicu i ulaze u SAD. Možda si pomislio kako ti video djeluje poznato, kao da si to već negdje gledao.
Na opštu radost, reći ću ti da nisi počeo da umišljaš, jer je ovaj snimak zapravo zabilježen u Maroku, tokom pokušaja prelaska migranata u Melilju, autonomnu špansku englavu na sjeveru Afrike, a pravi video je objavljen u italijanskim medijima u maju 2014. godine. Dakle, sadržaj je stvaran, ali je iskorišten tamo gdje mu definitivno nije mjesto.
Prevarantski sadržaj
Na pitanje kako se zove naš jedini nobelovac i ptice na grani znaju odgovor, ali zamalo da se taj broj uveća 2011. godine.
Izvor: Nobel Prize Watch
Da je veb sajt www.nobelprizeliterature.org, koji je napravljen tako da u velikoj mjeri oponaša tadašnji zvanični sajt posvećen ovoj nagradi, relevantan izvor informacija, Dobrica Ćosić bi bio još jedan laureat sa naših prostora. Ovako, umjesto nagrade, dobili smo samo još jednu lažnu vijest koja je osvanula neposredno prije zvaničnog proglašenja dobitnika, a koja je momentalno preplavila domaće i svjetske medije, samo zahvaljujući tome što je lažni prevladao u odnosu na pravi izvor informacija.
Manipulisani sadržaj
Opet ti testiram memoriju, pa mi reci da li ti sljedeće zvuči poznato: pitanja u vezi sa gorućom temom, “odgovori” ljudi koji su se u tom trenutku našli na mjestu gdje je novinarska ekipa snimala prilog, koji je kasnije plasiran u novinama ili na portalima, ali sa fotografijama potpuno drugih osoba?
Izvor: Deutsche Welle
Primjer teksta objavljenog u listu Politika u julu 2017. godine, govori nam šta se dešava kada se, uz tekst koji potpisuje stvarna ili izmišljena ličnost, priloži fotografija osobe koja zaista postoji, a koja je, ni manje, ni više, nego njemački glumac Andreas Kaufman.
Izmišljeni sadržaj
Za kraj, vraćam se na kratko na Trampa i još jedan primjer u vezi sa njegovom kampanjom iz 2016. godine, koja je imala za cilj da uruši povjerenje u protivničkog kandidata, a kreira pozitivno mišljenje o Donaldu Trampu.
Niz potpuno lažnih vijesti, sa naslovima poput: “Papa Franjo šokira svijet – Podržao Donalda Trampa u trci za predsjednika” ili “Bil Klinton tokom intervjua priznao da je ubica” plasiran je na velikom broju veb sajtova, koje su održavali tinejdžeri iz makedonskog grada Veles, čiji je cilj bio kreiranje objava koje će donijeti veliki broj klikova, a samim tim i novca.
Izvor: Buzz Feed News
Kao što možeš vidjeti iz podataka koje je objavio Buzz Feed News, najčitanije lažne vijesti su tokom posljednja tri mjeseca trajanja izborne kampanje imale veće angažovanje na Facebook-u u poređenju sa vijestima koje su plasirali mediji kao što su: Washington Post, New York Times, New York Post i CNN. Konkretno, u ovom periodu je 20 najbolje rangiranih članaka sa lažnim vijestima imalo gotovo 9 miliona reakcija, komentara i dijeljenja na Facebook-u, dok je 20 najuspješnijih priča objavljenih u mejnstrim medijima imalo manje od 7.5 miliona angažovanja na ovoj društvenoj mreži.
Ako bih morala da ti dam samo jedan savjet
Lažne vijesti se najčešće plasiraju kako bi se oblikovalo mišljenje javnosti o nekoj situaciji, te da bi se uticalo na ponašanje ljudi, a sve u interesu strane koja ih posredno ili neposredno plasira.
Činjenica da neko lažima pokušava da izvrši uticaj na nas u svoju korist je, složićeš se sa mnom, problematična. Zato prati nas i dalje, jer ćemo u jednom od narednih tekstova pisati o tome kako da prepoznaš lažne vijesti.
Do tada, zadajem ti domaći zadatak koji glasi: “Uvijek provjeravaj izvore informacija”.
Ovaj članak dio je društveno odgovornog poslovanja kompanije doMEn koja godinama ulaže napore da Internet i nove tehnologije približi crnogorskom društvu, a posebno mladima. Od svog osnivanja, donira i direktno učestvuje u projektima koji nastoje da omoguće mladima sticanje vještina iz oblasti programiranja i robotike. Prošle godine kompanija je pokrenula portal www.stemedukacija.me namijenjen popularizaciji prirodnih nauka među mladima.
Autorka: Sanja Mračević za kompaniju doMEn
