Otvarač ili okupljanje otvorenih umova

Sinoć se u popularnom podgoričkom kafiću, Soul II Soul, okupila jedna vrlo raznolika grupa programera, inženjera, menadžera, ekonomista, pravnika i doktora, studenata i preduzetnika, privatnika i nezaposlenih. Suština okupljanja, koje se oslanjalo na spontanost i različitost se nekako okrenula na jedinstvenu potrebu za razmjenom ideja. A sama ideja za ovakvim okupljanjem je potekla još davno i kuvala se i krčkala dugo.

Svi mi znamo da među nama ima ljudi koji žele i mogu da rade i riješe puno toga, samo treba pronaći način da se ti ljudi okupe i pokažu šta znaju. Hakaton je jedno od takvih okupljanja i pozitivno je iznenadio sve. Nakon njega je prosto krenuo talas koji nas je sve ponio, ne samo nas nego i one druge koji su sa strane gledali kako hakaton i hakatonci ruše sve predrasude o lijenosti Crnogoraca, o manjku inicijative, o nedostatku ideja. Ideja #otvarača je bila da se taj pozitivni talas nastavi, i kroz neke druge sfere. I dok se sljedeći hakaton sprema…

Priča je počela od projektovanja aplikacija za globalno tržište, a nekako brzo skočila na lokalnu poljoprivredu (tražili smo menadžera koji bi pomogao poljoprivrednicima i proizvođačima meda i sira da plasiraju proizvod). 🙂 Puno problema je iznešeno, počevši od toga da kod nas ljudi razmišljaju kratkoročno, ne planiraju i žele brzu zaradu, pa preko toga da je preprodaja glavni biznis, a prevara osnova opstanka za mnoge. Pričalo se o dobijanju ugovora na protekciju, podmićivanje, nekvalitetne usluge. Suštinski se svi mi osjećamo zakinutim jer ovakvo zaključivanje posla na puno načina ugrožava one koji žele da rade i koji nude kvalitet.

Svi smo se složili da je veliki problem neprestana kupovina proizvoda i usluga iz inostranstva, počevši od bijelog luka i meda iz Kine, preko softvera koji je nekad najveći izvoz novca iz zemlje. Ostalo je suštinski veliko pitanje kako se izboriti sa tim… Da li se možemo odbraniti od prevare i proizvoda ko zna kakvog kvaliteta iz inostranstva? I kako država treba da se postavi? Sigurno je da može, posebno u dijelu javnih tendera i neizvršavanja ili nekvalitetnog izvršavanja poslova. I naravno, u smislu zaštite naših proizvoda…

Postoje kod nas izuzeci – kompanije koje se bore, kvalitetom usluge, svojim resursima i entuzijazmom. Počevši od velikih i uspješnih firmi kao Neckom, koji su sami projektovali svoj informacioni sistem, preko Fleke, softverske kompanije koja već godinama ne samo uspješno radi, nego ima i aplikacije koje su zasnovane na čistom aktivizmu i rešavanju problema zajednice, i Logatea, softverske kompanije koja se izdvojila uspješnim i naprednim softverskim rešenjima pa do freelancera kojih izgleda ima puno, ali se rijetko vide i zna išta o njima.

Ipak, kao najvažnija stavka u uspjehu domaćih kompanija prepoznat je entuzijazam. A na pitanje: “Ko bi od vas radio besplatno?” imali smo dosta polemike, od potcjenjivanja entuzijazma zbog finansijske situacije, pa do otvorenih izjava “Evo ja ću da radim besplatno na uštrb svog slobodnog vremena”. Možda se ništa konkretno nije zaključilo. Ali je svakako ostalo svakome u glavi klica potrebe da je možda već sljedeće okupljanje mjesto za najbolju ideju i rešenje. Ostala je želja da se učini nešto.

To se vidjelo već po tome da se došlo do ideja koje su već realizovane (i čekaju na lansiranje), što je samo dokaz da su te ideje bile dobre. Ostaje da se vidi koliko smo svi voljni da pomognemo u realizaciji takve ideje. Najsvjetliji primjer je heroj.me koji je svima kao koncept od početka jasan i za koji svi najavljuju da će ga žestoko koristiti. Jer, svi mi na kraju krajeva, želimo da budemo heroji.

Author: Natasa Djukanovic

Nataša Đukanović je svojom energijom i marketing filozofijom doprinijela razvoju kompanija u tri različite oblasti poslovanja – avioindustriji, bankarstvu i internet biznisu. Aktivno učestvuje na međunarodnim konferencijama koje se bave promocijom, internet start-upovima i upotrebom društvenih medija u poslovne svrhe. Nataša je direktor marketinga u kompaniji DoMEn. Twitter:@natasad

Share This Post On

Vaše mišljenje: