Telekomunikacije u CG – doprinos digitalne ekonomije razvoju društva

Iskreno se nadam da ćemo petak, 26. jun 2015. godine, pamtiti kao dan kada su počele da se dešavaju ozbiljnije promjene na putu crnogorske digitalne strategije i telekomunikacione industrije. Za to će, definitivno, biti potrebno razumijevanje šireg javnog mnjenja, a za ovu inicijativu i potencijalni početak novog talasa u našoj digitalnoj ekonomiji se možemo zahvaliti Američkoj privrednoj komori u Crnoj Gori (AmCham Montenegro) koja je, u saradnji sa Telenorom, Crnogorskim Telekomom i kompanijom m:tel, organizovala konferenciju “Telekomunikacije u Crnoj Gori – doprinos digitalne ekonomije razvoju društva”.

Kako kažu iz AmChama, cilj ove konferencije je bila razmjena iskustava i podizanje nivoa informisanosti javnosti o značaju digitalne ekonomije, kao i njenog doprinosa razvoju daljih investicija u modernu mrežu velikog kapaciteta. Osim toga, organizatorima konferencije je bilo bitno da istaknu važnost partnerskog odnosa mobilnih operatora, Vlade i regulatora u kreiranju adekvatnog poslovnog ambijenta i unapređenja standarda života crnogorskog društva.

Pozivnica za AmCham konferenciju MNE

Konferenciju je zvanično otvorila gđica Milica Dragojević, v.d. izvršnog direktora AmChama, koja je u kratkim crtama objasnila šta je poenta zbog koje su se svi okupili u hotelu Ramada i koja je najavila diskusiju o jednoj od najbitnijih tema kojom će se baviti govornici na konferenciji – diskusiju o važnosti omogućavanja jednakih šansi za sve učesnike na tržištu!

Kao još jedan uvodni govornik, nastupio je NJ.E. Mitja Drobnič, ambasador EU u Crnoj Gori, koji je objasnio kako je primarna ekonomska korist od poboljšane mobilne komunikacije, u stvari, poboljšanje efikasnosti u drugim privrednim granama i da razvoj mobilne komunikacije omogućava manjim zemljama (kao što je Crna Gora) da potpunije učestvuju na globalnom tržištu.

Mitja Drobnič

NJ.E. Mitja Drobnič

Prvi zvanični govornik na konferenciji je bio profesor Vujica Lazović, potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i finansijski sistem i ministar za informaciono društvo i telekomunikacije, koji je govorio na temu Doprinos digitalne ekonomije iz perspektive Vlade Crne Gore”. Gospodin Lazović je publici objasnio kako zemlje u razvoju imaju mnogo veće šanse da prevaziđu jaz (koji je trenutno dosta veliki) između njih i razvijenih zemalja ukoliko funkcionišu u uslovima digitalne umjesto tradicionalne ekonomije. U tradicionalnoj ekonomiji je za razvoj potrebno puno resursa i novca, dok je u digitalnoj dovoljno da imate smart uređaj, internet konekciju i ideju (znanje, kreativnost). Ministar za informaciono drušvo i telekomunikacije je skrenuo pažnju na to da postoji jedna velika zabluda – da ukoliko znate da koristite neki smart uređaj i surfujete Internetom, to automatski znači da ste informatički pismeni. On je rekao da se mora uložiti dosta napora da ljudi shvate da to nije tako i da se posvete svom digitanom “opismenjavanju”. On je takođe istakao kako se ne može pričati o digitalnoj ekonomiji sa šireg aspekta, ako niste u stanju da ponudite neki lokalni digitalni proizvod a, po njegovim riječima, najsjaniji proizvod crnogorske digitalne ekonomije je nacionalni domen .ME.

vujica

Profesor Vujica Lazović, potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i finansijski sistem i ministar za informaciono društvo i telekomunikacije

Nakon prezentacije gdina Lazovića, binom je zavladao gdin Rüdiger J. Shulz, izvršni direktor Crnogorskog Telekoma, koji je održao prezentaciju na temu “Globalni trendovi digitalizacije i njihova veza sa Crnom Gorom i regionom”. On je ogromnu pažnju posvetio objašnjavanju koliko je to svijet postao digitalan u poslednjih nekoliko godina, u što se možete uvjeriti na slici ispod.

Rudiger internet

Gdin Rüdiger J. Shulz, izvršni direktor Crnogorskog Telekoma

Gdin Shulz je iznio podatak da 77.6% Evropljana aktivno koristi Internet, što je, po njegovim riječima, sjajan podatak, ali takođe nešto što Evropa ne koristi u dovoljnoj mjeri. To je obrazložio iznijevši činjenicu da na listi 15 kompanija iz ICT (information and communications technologies) sektora sa najvećim prihodima u 2014. godini nema ni jedne jedine kompanije iz Evrope – na njoj se nalaze osam američkih i sedam azijskih kompanija. On je ovako specifične razlike između Evrope i SAD objasnio jednim zapanjujućim poređenjem – SAD ima oko 300 miliona stanovnika koji koriste usluge 4-5 mobilnih operatora, dok u Evropi, u kojoj živi oko 510 miliona stanovnika, postoji 215 različitih operatora. Takođe, jedan on najzanimljivijih djelova njegove prezentacije je za mene bila izjava da je živio u velikom broju evropskih država, ali da nigdje nema toliko slobodnog Wireless Interneta koliko ga ima u Crnoj Gori (što i nije baš omiljena stvar među mobilnim operatorima, kako je rekao kroz šalu). 🙂 On je istakao i da je kroz internu anketu došao do podatka da čak 80% zaposlenih u Telekomu za komunikaciju koristi Viber, pa se zapitao kako li je to onda tek među “neutralnim” građanima, koji nisu zaposleni u nekom od mobilnih operatora.

Jedan od slajdova gdina Shulza koji pokazuje koliko operatera opslužuje koliko stanovnika po regionima

Jedan od slajdova gdina Shulza koji pokazuje koliko operatora opslužuje koliko stanovnika po regionima

Imali smo priliku da slušamo i gdina Ove Fredheima, predsjednika odbora direktora kompanije Telenor Crna Gora, koji je govorio na temu “Vrijednost spektra i njegova povezanost sa nivoom kvaliteta servisa u Crnoj Gori”. On je svoju prezentaciju, slično gospodinu Shulzu, počeo objašnjavajući kako naša planeta postaje totalno digitalna, i da se sve promjene dešavaju mnogo brže nego prije. Gdin Fredheim smatra da se digitalno društvo kao cjelina konstantno mijenja, i da mobilni operatori imaju važan zadatak, a to je da obezbijede modernu telekomunikacionu strukturu. U isto vrijeme, sposobnost za investiranje tokom vremena opada kao rezultat erozije tržista mobilnih telekomunkacija u poslednjih 4-5 godina. Finansijski podaci pokazuju da državi ne može da bude svejedno koliko će uspješne biti telekomunikacione kompanije, jer njihovi poreski izdaci obezbjeđuju bitan dio budžeta Crne Gore. Samim tim, gdin Fredheim tvrdi da u regulativi nešto mora da se mijenja u cilju obebjeđivanja istih uslova za učesnike na tržištu jer Over-The-Top Service Provideri (Viber, WhatsApp, Skype, Messenger i drugi), nisu podložni strogoj regulativi, kao što je to slučaj sa telekomunikacionim operatorima. Takođe, vezano za predstojeću aukciju spektra, neophodno je usaglasiti pravila učešća na aukciji, kako bi se na takav način postigla maksimalna ekonomska efikasnost i povećao nivo transparentnosti, konzistentnosti i jednostavnosti cijelog procesa. Crnogorska vlast bi trebalo da posmatra telekomunikacione operatore kao partnere od povjerenja u kreiranju ovog procesa. “Vjerujem da će ova konferencija ostvariti svoj cilj: da razmjenimo mišljenja i radimo zajedno u cilju unapređenja crnogorskog društva‘’, istakao je on…

Ove Fredheim

Gdin Ove Fredheim, izvršni direktor Telenor Srbija i predsjednik odbora direktora kompanije Telenor Crna Gora

“Biznis u industriji telekomunikacija je kao mlijeko – ako ga držiš u frižideru i ne diraš ga, isteći će mu rok. Morate bez prestanka da ulažte u njega!”, rekao je sledeći govornik – gdin John Strand, izvršni direktor kompanije Strand Consult i jedan od najpoznatijih svjetskih biznis konsultanata u industriji telekomunikacija, koji je održao prezentaciju na temu “Telekomunikacije i regulatorni trendovi u EU/svijetu”. Gdin Strand je na fenomenalan način objasnio kako funkcioniše industrija telekomunikacija u odnosu na ostatak svijeta. Probaću da parafraziram to što je rekao:

U normalnim uslovima, ukoliko imate, na primjer, jedan supermarket u gradu – to znači da imate monopol. Ukoliko se u vašem gradu pojavi još nekoliko supermarketa, oni automatski postaju vaša konkurencija. Međutim, u svijetu mobilnih operatora to nije tako.

Ukoliko treba da razgovarate sa rođakom iz inostranstva, hoćete li ga nazvati telefonom ili putem Skypea? Naravno, putem Skypea. Ta činjenica mobilnim operatorima smanjuje prihode, i to znači da je Skype, u ovom slučaju, njihova direktna konkurencija. Mobilni operatori nisu supermarketi i oni treba da rade zajedno sa državom na tome da smanje uticaj besplatnih servisa za komunikaciju na društvo i da, onda, ulaganjem u telekomunikacionu infrastrukturu vrate društvu (državi) za napore uložene u cilju izjednačavanja uslova u odnosu na Over-The-Top Service Providere.

John Strand

Gdin John Strand, izvršni direktor kompanije Strand Consult i jedan od najpoznatijih svjetskih biznis konsultanata u industriji telekomunikacija

Gdin Strand je naveo neke od osnovnih razlika između Over The Top Service Providera (Viber, WhatsApp, Skype, Messenger i drugi) i mobilnih operatora, kao što su:

  • OTT Service Provideri poreze plaćaju samo u državi gdje su registrovani, a mobilni operatori u svakoj državi u kojoj posluju
  • OTT Service Provideri ne investiraju ništa u lokalno tržište, dok su mobilni operatori najvažniji provajderi telekomunikacione infrastrukture države
  • OTT Service Provideri zapošljavaju ljude samo u svojoj centrali (u državi gdje su registrovani), a mobilni operatori su na vrhu liste kompanija koje zapošljavaju najviše ljudi u državama u kojima posluju
  • OTT Service Provideri konstantno mijenjaju svoje uslove za korišćenje, dok mobilni operatori rade po strogo definisanim zakonima država u kojima posluju

On smatra da, zbog svega ovoga, Vlada i mobilni operatori treba da “sjednu” i naprave dugoročni plan kako da telekomunikaciono tržište naprave predvidljivim, i kako da operatori zarade novac koji će kroz pet ili 10 godina da ulože u infrastrukturu Crne Gore.

Nakon gdina Stranda, poslednji zvanični govornik na konferenciji je bio gdin Dejan Cvetković, regionalni tehnički direktor Microsoft CEE, koji je govorio o digitalnoj transformaciji društva i o Cloud Computingu.

Dejan Cvetković

Gdin Dejan Cvetković, regionalni tehnički direktor Microsoft CEE

Gdin Cvetković je bio vidno optimističan po pitanju budućnosti crnogorske digitalne ekonomije, a to je obrazložio podatkom da Microsoft ima mnogo veći prihod po glavi stanovnika u Crnoj Gori nego u Srbiji, što znači da kod nas postoji veliki potencijal za brzi tehnološki razvoj. On je čak išao dotle da je rekao da se ne slaže sa tvrdnjom gospodina Shulza da u Evropi nema velikih ICT kompanija, jer je “Microsoft crnogorska kompanija – posluje u Crnoj Gori, zapošljava Crnogorce, plaća crnogorske poreze”, što je naišlo na vidno odobravanje publike. 🙂 On je dosta pažnje posvetio i digitalnoj strategiji Estonije, države sa 1.6 miliona stanovnika, koja je postala prava svjetska digitalna sila. Postavio je pitanje koje je nakon konferencije ostalo da lebdi u vazduhu – zašto Crna Gora, uz pravu digitalnu strategiju i uz podršku i saradnju telekomunikacionih i tehnoloških kompanija sa Vladom, za 10 godina ne bi postala nova Estonija? Ova baltička država je uvela korporativnu poresku ICT stopu od 0%, i na taj način u velikoj mjeri stimulisala rast digitalne ekonomije i informatičkog sektora. Gdin Cvetković je rekao kako je Crnoj Gori potrebna što fleksibilnija regulativa, i da bi taj “digitalni autoput”, ako bismo uspjeli da ga napravimo, bio mnogo korisniji za naše građane od ovog pravog autoputa čija je izgradnja u planu…

PANELI

Nakon sjajnih predavača, na red su došle panel diskusije. U prvom panelu, na temu “Uticaj digitalne ekonomije na razvoj društva”, učestvovali su Vladimir Lučić – izvršni direktor kompanije m:Tel, Vanja Lazarević iz Direktorata za promociju informacionog društva, Dejan Cvetković iz Microsofta i Ove Fredheim iz Telenora.

Panel 1

Prvi panel – “Uticaj digitalne ekonomije na razvoj društva”

S obzirom na to da je u panelu učestvovala gđica Lazarević iz Vlade, raspravljano je o tome postoji li među građanima Crne Gore izvjesni strah od digitalizacije, međutim, na kraju se došlo do zaključka da ne postoji ama baš nikakav strah od toga, i da bi građani definitivno željeli da im se moderne tehnologije približe što je više moguće (od strane Vlade). Na panelu je takođe zaključeno da Crna Gora treba ka “naprijed” da ide sitnim koracima, ali da to koračanje treba da bude konstantno., kako bi došlo do napretka. Panelisti su takođe zaključili da je sve što država treba da uradi (uslovno rečeno), u stvari, da da prostora velikim telekomunikacionim kompanijama da “dišu punim plućima”, a oni će to umjeti da prepoznaju i, kad za to dođe vrijeme, vrate državi “uslugu” ulaganjem u kvalitet telekomunikacione infrastrukture. U toku panela je postavljeno i pitanje cijena rominga, to jest, da li je moguće da se ostvare jednake cijene razgovora u i van države. Tada se u konverzaciju iz publike uključio gdin John Strand koji je objasnio da bi on volio da harmonizuje cijene razgovora širom cijele Evrope i svijeta, ali da je to jednostavno nemoguće. Isto kao što se ne mogu harmonizovati cijene taksija ili cijene mesa, isto tako se ne može izvršiti takav uticaj na tržište poziva u inostranstvu. Porezi, troškovi i ostale komponente cijene se razlikuju od države do države i zato je, nažalost, prosto nemoguće konsolidovati cijene razgovora u romingu… [Ipak, samo par dana nakon konferencije, uprkos velikim žalbama telekomunikacionih kompanija, u EU je donešen ovaj zakon.]

Na drugom panelu na temu “Trendovi u regulatornom okruženju u industriji telekomunikacija”, učestovali su Patrick Schmelzer – predstavnik EU Delegacije u Crnoj Gori zadužen za poglavlje 10, Ratka Strugar iz Ministarstva za informaciono društvo i telekomunikacije, Zoran Sekulić – izvršni direktor EKIP (Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost) i Rüdiger Shulz iz Crnogorskog Telekoma.

Panel 2

Drugi panel – “Trendovi u regulatornom okruženju u industriji telekomunikacija”

Iako naslov panel diskusije zvuči vrlo konkretno, sama diskusija je otišla mnogo dalje od njega – i to u smjeru budućnosti tržišta telekomunikacija. U toku ove diskusije smo čuli jedan vrlo interesantan stav – ukoliko smo sigurni da nikad nećemo plaćati porez za edukaciju (jer je to nešto za šta znamo da je od opšte društvene koristi i da pomaže razvoju društva), zašto u tom pravcu ne bismo razmišljali i za telekomunikacije? Da li će olakšani i kvalitetniji tok komunikacija pomoći razvoju društva (kao što je u svom uvodnom izlaganju tvrdio NJ.E. Mitja Drobnič)? Činjenica je da će, kao što smo vidjeli na slajdovima gdina Fredheima, porezi koje mobilni operatori plaćaju državi bivati sve manji i manji. Država treba da se pomiri sa tim i da, zajedno sa operatorima, radi na tome da se stvari u ovom sektoru promijene. Da li će to biti smanjena poreska stopa, da li će to biti olakšice nekog drugog tipa, da li će to biti fleksibilnija regulativa – nije bitno, bitno je samo da se, zbog budućnosti digitalnog društva, nešto suštinski promijeni.

Za sami kraj i zatvaranje konferencije, gđica Milica Dragojević, v.d. izvršnog direktora AmCham Montenegro, sumirala je sve što je rečeno u toku konferencije i izvukla najvažnije zaključke koje su govornici donijeli. Ona je govorila o nevjerovatnim efektima koje digitalna ekonomija donosi u naše živote, što se ogleda u tome što, da biste bili najveća taksi kompanija na svijetu – ne morate da imate u vlasništvu ni jedno jedino vozilo (Uber), i da biste bili najveća trgovinska kompanija na svijetu – ne morate da posjedujete bilo kakve zalihe ili prodavnice (Alibaba). Gđica Dragojević je zaključila da mora da se nastavi sa ozbiljnom  i sveobuhvatnom saradnjom između mobilnih operatora, regulatora i države, i da zajednički cilj svih treba da bude povećanje predvidljivosti biznis okruženja u Crnoj Gori, što će se, nadamo se, i desiti nakon konferencije “Telekomunikacije u Crnoj Gori – doprinos digitalne ekonomije razvoju društva”.

Milica Dragojević

Gđica Milica Dragojević, v.d. izvršnog direktora AmCham Montenegro

Zaključak konferencije je da je, zbog brzine kojom se dešavaju promjene u digitalnom svijetu, poslovanje na tržištu telekomunikacija isto kao da gledate vremensku prognozu od prije tri mjeseca, a odlučujete kako ćete se obući danas ili sjutra. Na nama ostaje da probamo da utičemo na Vladu i na cjelokupno društvo da proba više pažnje da usmjeri na razvoj digitalne ekonomije i, generalno, digitalizacije u Crnoj Gori. A gdje ćete bolje mjesto za kretanje u ove digitalne promjene, od sajta koji se upravo zove Digitalizuj.me? 🙂 U to ime, u narednim nedjeljama na našem sajtu očekujte ekskluzivne intervjue sa gospodinom Dejanom Cvetkovićem i Johnom Strandom, sa kojima ćemo zajedno pokušati da dođemo do nekih konkretnih ideja za poboljšanje stanja na digitalnoj sceni Crne Gore.

Author: Luka Radunović

Osim marketinga (pogotovo digitalnog, kojim se i bavim), jako volim i interesuju me svi mogući filmovi i serije, a pratim i globalne političke trendove i fudbal (pogotovo Juventus). Osim na Digitalizuj.me, moje "umotvorine" o filmovima možete pronaći i na Kokice.me. :)

Share This Post On

Trackbacks/Pingbacks

  1. Digitalna vs tradicionalna ekonomija | aleksandrakomatina - […] http://digitalizuj.me/2015/07/telekomunikacije-u-cg-doprinos-digitalne-ekonomije-razvoju-drustva […]

Vaše mišljenje: