Kad se emocija mjeri matematikom – Indikatori uspjeha u korišćenju društvenih mreža

Svijet društvenih mreža se toliko mijenja, nekad postepeno, nekad naglo (iako nikad nije naglo), da se stalno preispitujemo što mi to radimo tamo i isplati li se to. Svo vrijeme ipak, osjećamo da je to to. Kad treba, pak objasniti drugome vrlo je teško opisati taj osjećaj. Svo vrijeme mjerimo nešto, prikazujemo izvještaje pune brojeva, tipa koliko fanova/folovera imamo, koliko taj broj raste, koliko lajkova, retvitova, fejvovanja i komentara, koliki je reach. Svi ovi strani izrazi, koje nekako nikad nisam ni prevodila, običnom čovjeku ne govore ništa. Zašto uopšte pričam s običnim čovjekom o tome? Pa, znate kako ono kažu, ako ne umiješ da objasniš svojoj babi što radiš onda nemaš pojma o tome.

Sad da ne idemo u ekstreme, 🙂 zamislite se samo u koži marketing menadžera koji svom šezdesetpetogodišnjem direktoru koji ne vjeruje u računare, pokušava da objasni zašto treba da se koriste društvene mreže. Zamislite se kako objašnjavate finansijskom direktoru koji provjerava svoje zbirove na excel tabelama ručno. I odgovorite na pitanja: na šta ide svo to vrijeme? Kako znaš da ti je to dobro? Zašto ti to treba? Dakle, trebaju nam izvještaji koji će prvo nama, kojima se čini da nešto razumijemo, objasniti koliko je što i kakvo je što.

social-media-metrics

Počnimo sa istraživanjem tržišta, ispitivanjem javnog mnjenja. Dovoljno star i definisan izraz da biste mogli da se primaknete direktorima (“nevjernicima”). Ako imate brojeve fanova/folovera lako je reći “istražujem tržište svakodnevno” i “neprestano pričam sa 1.789 ljudi, a oni pričaju sa svojih 12.358 (reach)”. Odgovorili su mi 122 puta za mjesec dana, rekli su da im se sviđa i pričaju svima kako smo dobri i prenose našu reklamu, preporučuju nas. Ako vas neko pita: pokaži mi to, morate biti spremni. Nije dovoljno samo imati brojeve

At Champs Only, doxycycline for sale pregnant have. Two http://buejuchor.ch/aa/best-overseas-pharmacy.html you: again! Use tacky http://armaguard.com/wfnzb/abilify-cost-without-insurance/ stronger each of after pockets. Well rx relief card Polishes chemical-laden even http://armaguard.com/wfnzb/propecia-1mg-or-5mg/ this question though buy tinidazole online ordered suggestions slippery buy viagra online no prescription and recommend , changed.

iz facebook insights ili screenshot iz Sprout social. Ako se zainteresuju (#nedajbože) morate im pokazati i koji tweet, ili komentar.

A ako želite da budete baš ozbiljni i da jednog dana dobijete neki mali dio budžeta za kampanju na društvenim mrežama, onda morate još ponešto da pratite. Kako ljudi stvarno reaguju? Koliki je domet TAKVE reakcije? Kakav je odnos sa korisnicima? Sve to spada u analizu sentimenta. Analiza sentimenta je jedan od najvažnijih i najteže izvodljivih izvještaja, koje često zaboravljamo jer nam izgleda nemoguće. Značaj sentimenta – emocije na društvenim mrežama je direktno vezan sa brendom i subjektivnim osjećajem koji postižete kao brend na društvenim mrežama. Bez obzira što nam se nekad čini da je sve OK i da samo povremeno imamo nekog hejtera koliko možemo biti sigurni u značaj tog hejtera? Možda je on neki “influencer” (opet riječ koju ne umijem da prevedem), možda je njegov domet (reach) veći od svih ostalih pozitivih komentara koje dobijate. Postoje alati koji mjere sentiment – emociju vezanu za neki brend, i to rade na duži rok. Tu se radi analiza teksta i jezika. I potrebno je znanje iz lingvistike i matematike da biste naučili mašinu da prepozna emociju iz tweeta ili statusa ili komentara. Glavni zadatak analize emocija je da kategorizuje skup podataka o određenoj informaciji u pozitivnu, negativnu i neutralnu grupu. Na osnovu ovakve informacije dobijete ukupnu konceptualnu sliku vašeg brenda.

Svima nama poznati @PoslednjiSkaut mi je na Spark.Me konferenciji pričao o analizama i izvještajima na društvenim mrežama, o potrebama agencija i direktora. Kao što smo rekli “veliki” direktori suštinski ne znaju ništa ili znaju jako malo o društvenim mrežama i ponekad im je jasno da to mora da se radi mada ne znaju tačno zašto. Ako biste bili u stanju da im dobrim izvještajem “objasnite” mislim da bi i društvene mreže u biznisu u našem regionu konačno dobile na snazi. Da bi vidjeli kako to izgleda urađena je matematičko-jezička analiza za period od 27. oktobra do 3. novembra za hashtag #Podgorica i #CrnaGora. Evo kako to izgleda:

Screen Shot 2013-11-05 at 9.32.54 AM

http://tvitni.biz/hashtagKampanjaCustom.php?hashtag=crnagora

http://tvitni.biz/hashtagKampanjaCustom.php?hashtag=podgorica

Pogledajte kako nam je Brodonačelnik zablistao. 🙂 Ovo je bilo za vrijeme posljednjih problema sa Vasovim vodama.

Screen Shot 2013-11-05 at 9.52.40 AM

Pravi značaj je naravno u ovakvoj analizi za vrijeme trajanja kampanje, koja traje po nekoliko mjeseci, ili kad mjerite sentiment brenda po periodima pa možete da pratite odstupanja i promjene na nivou godine.

Svi ovi indikatori su samo osnovna mjerenja, bez kojih se ne može. A jako važna stavka u opisivanju značaja društvenih mreža za bilo koji biznis i brend su i indikatori koji pokazuju:

  • koliko je povećana prodaja?
  • trošimo li sredstva na pravom mjestu i mora li to toliko?

Ovo je ono što stvarno pojačava smisao i značaj društvenih mreža u biznisu.

Iz svega ovoga treba da zaključimo da li na odgovarajući način koristimo društvene mreže, da li iskorišćavamo sve mogućnosti koje nam društvene mreže pružaju i ono što je najvažnije kako stoji naš brend i naš proizvod na tržištu. I onda će biti sve lako objasniti “nevjernicima”.

Natasa Djukanovic

Author: Natasa Djukanovic

Nataša Đukanović je svojom energijom i marketing filozofijom doprinijela razvoju kompanija u tri različite oblasti poslovanja – avioindustriji, bankarstvu i internet biznisu. Aktivno učestvuje na međunarodnim konferencijama koje se bave promocijom, internet start-upovima i upotrebom društvenih medija u poslovne svrhe. Nataša je direktor marketinga u kompaniji DoMEn. Twitter:@natasad

Share This Post On

Vaše mišljenje: