Prepoznavanje lažnih vijesti, propagande, prikrivenih reklama i ostalih vidova dezinformacija

Sigurni smo da vam makar jednom u toku dana, dok prelistavate svoj newsfeed, iskoči neka lažna vijest sa naslovom tipa „ŠOKANTNO, POZNATA ZVIJEZDA VIĐENA U DRUŠTVU POLITIČARA PHOTO+VIDEO“. Tema lažnih vijesti stara je koliko i sama medijska industrija – dezinformacije, prevare, propaganda i satira odavno postoje. Ovaj vodič će vam pomoći da odredite vrste lažnih vijesti koje postoje i pružiće vam alate za procjenu pouzdanosti i istinitosti neke vijesti.

Ali da počnemo od početka. Definicija lažnih vijesti glasi da je riječ o formi vijesti koja se sastoji od namjerno plasiranih dezinformacija ili teorija zavjere koje se šire preko tradicionalnih ili online medija. Ponekad ove vijesti mogu biti propaganda koja je namjerno zamišljena da zavara čitaoca, ili mogu biti zamišljene kao „klik-mamac“ napisan zbog ekonomskih podsticaja (pisac profitira na broju ljudi koji kliknu na priču). Poslednjih godina lažne vijesti šire se putem društvenih medija, dijelom i zato što se tako lako i brzo dijele na mreži.

Univerzum „lažnih vijesti“ mnogo je veći od prosto pojma lažnih vijesti. Neke priče mogu imati trunku istine, ali nemaju detalja. One ne sadrže bilo kakve provjerene činjenice ili izvore. Neke priče mogu sadržati osnovne činjenice koje se mogu verifikovati, ali su napisane jezikom koji je namjerno zapaljiv, izostavljaju relevantne detalje ili predstavljaju samo jedno gledište.  Kategorija lažnih vijesti su:

  1. Clickbait – Osnovni koncept „clickbait-a“ je kreiranje melodramatičnog naslova za online članak kako bi se manipulisalo ljudima da kliknu na vezu i čitaju sadržaj. Ovo su vijesti koje su namjerno izmišljene da bi privukle više posjetilaca i povećali prihod od reklama za veb stranice na kojima se nalaze. Clickbait sadržaj koristi senzacionalističke naslove da bi privukli pažnju i povećali broj klikove na veb sajt izdavača, obično na štetu istine ili tačnosti. Clickbaits su prilično česti na društvenim mrežama. Ova vrsta naslova se sastoji od dva dijela. Prvi dio objašnjava zaplet koji je obično vrlo dopadljiv. Drugi dio kaže da je rasplet događaja prilično zapanjujući. Mamac se nalazi u drugom dijelu jer izaziva snagu naše mašte koristeći izraze kao što su: “… nećete vjerovati …”, “… šokantan rezultat”, “… previše dobro da bi bilo istinito” itd. 
  2. Propaganda – Propaganda je oblik ubjeđivanja koji se često koristi u medijima za unapređivanje neke vrste dnevnog reda, kao što je lični, politički ili poslovni plan, izazivanjem emotivnog ili obavezujućeg odgovora publike. Propagandne vijesti koje su stvorene da namjerno dovedu u zabludu publiku, promovišu pristrastno gledište ili određeni politički razlog ili dnevni red. Društveni mediji postali su moćno sredstvo propagande jer je Internet dostupan svakom pojedincu, a interaktivne stranice društvenih mreža pružaju snažnu platformu za raspravu i razmjenu mišljenja. Propaganda, u obliku video zapisa koji je postavljen na YouTube, posta na Facebooku ili Tvitteru, ili čak dijela komentara, ima dalekosežnu efikasnost za širenje određenih vrijednosti i uvjerenja. 
  3. Satira ili parodija – Satirične veb stranice sa vijestima postoje skoro koliko i internet. Važno je razlikovati lažne vijesti od vještačkih vijesti koje namjerno dovode ljude u zabludu da vjeruju da je priča stvarna za politički dobitak i vijesti satire ili parodije. Mnoge veb stranice i nalozi na društvenim medijima objavljuju lažne vijesti za zabavu i parodiju. Na primjer; The Onion, Vukajlija, Tarzanija, Njuz.net
  4. Nemarno novinarstvo – Ponekad novinar ili novinari mogu objaviti priču sa nepouzdanim informacijama ili bez provjere svih činjenica koje mogu zavarati publiku. Sve legitimne novinarske organizacije ponekad pogriješe. Obično greška se potkrade u vidu pogrešnog: datuma, imena, mjesta. Mediji se trude da ne prave ove greške, ili da ih ne prave previše često. Nažalost u vremenu vijesti koje se objavljuju u realnom vremenu postoji sve manje i manje provjeravanja činjenica.
  5. Zavaravajući sadržaj – ovaj tip lažnih vijesti se sastoji od netačne upotrebe informacija u službi nanošenju štete nekoj ideji, problemu ili pojednicu.
  6. Pristrastne vijesti – Mnogi ljudi su privrženi vijestima ili pričama koje potvrđuju njihova sopstvena uvjerenja. Portali na društvenim medijima imaju tendenciju da prikazuju vijesti i članke za koje misle da će nam se svidjeti na osnovu naših prilagođenih pretraga. 

Lažne vijesti se najčešće plasiraju kako bi se oblikovalo mišljenje javnosti o nekoj situaciji, te da bi se uticalo na ponašanje ljudi, a sve u interesu strane koja ih posredno ili neposredno plasira.

Činjenica da neko lažima pokušava da izvrši uticaj na širu javnost u svoju korist je problematična. Zato ćemo u jednom od narednih tekstova pisati o tome kako da prepoznaš lažne vijesti.

Ukoliko ste propustili, pročitajte i ostale tekstove na temu medijske pismenosti i to:

  1. Uticaj medija na stvaranje javnog mnjenja i promjenu medijskog ekosistema kao efekat pojave digitalnih medija
  2. Funkcionisanje medijske industrije i konstruisanje medijskih poruka

Ova publikacija je nastala uz finansijsku podršku Evropske unije i Ministarstva javne uprave. Njen sadržaj je isključiva odgovornost Digitalizuj.Me i ne odražava nužno stavove Evropske unije niti Ministarstva javne uprave.

Author: Miodrag Račić

Miodrag Račić je student Prirodno-matematičkog fakulteta u Podgorici i zaljubljenik u sve što ima veze sa tehnologijom i inovacijama.

Share This Post On

Vaše mišljenje: