Funkcionisanje medijske industrije i konstruisanje medijskih poruka

Današnje medijske industrije možemo odrediti kao: sredstva masovnih komunikacija koja koriste štampanu riječ, zvuke i slike da bi prenijeli informacije, zabavili nas i obrazovali, ali to su istovremeno i industrije, to jeste institucije koje neprekidno usavršavaju svoj proces proizvodnje stremeći ka cilju svih industrija – stalnom uvećanju profita preko minimalizacije troškova i povećanja prometa.

Medijska industrija može se definisati kao raznolika kolekcija organizacija koje dijele proizvodnju, objavljivanje i distribuciju medijskih tekstova. Poznati primjeri medijskih organizacija:

  • BBC
  • Disney
  • News Corp
  • Nintendo
  • Marvel
  • The Guardian

Medijski sadržaji mogu se koristiti za informisanje, zabavu ili promociju ideja ili proizvoda.

Publika može konzumirati medijske tekstove u više različitih formata na različitim platformama.

Tradicionalni  i novi mediji

Tradicionalni mediji ili stari mediji termini su koje koristimo za industrije koje su postojale prije interneta, poput radija, štampe i televizije.

Postoje i novi formati i platforme za plasiranje medijskih sadržaja, koji su se razvili od nastanka interneta. Oni se nazivaju novi mediji i uključuju web stranice, blogove, vlogove, online igre, aplikacije i slično.

Medijskim sadržajima na novim medijima pristupa se preko interneta, putem digitalnih uređaja kao što su računari, pametni telefoni, tableti i pametni satovi.

Novi mediji od tradicionalnih se razlikuju u pogledu interakcije. Svaki od njih može uključivati interaktivne elemente kao što su angažman publike i povratne informacije kroz komentare.

Razvoj medija omogućava publici da koristi jednu platformu za konzumiranje različitih vrsta medijskih tekstova. Na primjer, na pametnom telefonu, tabletu ili laptopu možete slušati radio ili preuzeti muziku, gledati video snimke, čitati novine i časopise….

Kao što smo na početku napomenuli, medijska industrija znači posao!

Organizacije unutar medijske industrije proizvode sadržaj sa ciljem da zarade novac od naše potrošnje. Izuzetak bi bili javni RTV servisi poput RTCG, RTS, BBC…

Međutim, sve medijske organizacije prodaju i promovišu svoje sadržaje kako bi razvili i održali publiku. One koriste brendiranje kako bi pospiješile uspostavljanje identiteta brenda u koji publika može da uloži i ostane mu lojalna.

Identitet marke biće izgrađen vremenom, a ona postaje sve jača kroz reklamne kampanje i nove proizvode koji predstavljaju karakter organizacije.

Marketing i promocija medijske industrije

 

Medijske organizacije prodaju i promovišu medijske tekstove na različite načine:

  • Promocija poznatih ličnosti – intervju sa glumcem neposredno prije promocije novog filma;
  • Kombinovane medijske kampanje – promocija filma na televiziji, radiju i internetu;
  • Istraživanje tržišta kroz ankete – lako se dolazi do preferenci potrošača kroz same ankete ali i broj klikova na link;
  • Konkurentske strategije – emitovanje sadržaja u terminu kada na konkurentskoj televiziji nije zakazan neki drugi popularni sadržaj.

Možemo napraviti razliku između masovnih i specijalističkih sadržaja. Medijski sadržaji poput holivudskih filmova ili tabloidnih novina namijenjeni su masovnom tržištu. Njih prati jako veliki broj ljudi različitih interesovanja. Dok, specijalistički sadržaji poput ekonomskih časopisa ciljaju specifičnu publiku, dakle mala niša korisnika.

Iako se masovna i nišna publika razlikuju po veličini, način na koji konzumiramo medijske tekstove veoma je lično iskustvo. Možda smo u bioskopu sa desetinama drugih ljudi, ali naše iskustvo filma koji gledamo je jedinstveno za nas.

U modernom svijetu sve više i više konzumiramo samo medijske tekstove u našim pojedinačnim privatnim prostorima – na ličnom računaru, tabletu, muzičkom plejeru ili pametnom telefonu. Iako konzumiramo medijske tekstove na ovaj personalizovani način, naši odgovori na medijske sadržaje mogu se dijeliti putem internet foruma, društvenih medija i usmenim putem.

Regulacija medija

Medijski producenti uvijek traže nove načine da privuku našu pažnju, a sve više vrše uticaj na naše živote, donošenje odluka, procjenjivanje… Navedeno medije čini snažnom silom u savremenom svijetu. Zato je regulacija ključna kako bi se osiguralo da mediji deluju u skladu sa jasnim smjernicama i da se kontroliše njihova sposobnost da promijene način na koji shvatamo svijet. Regulacija medija može biti interna, gdje redakcija ima zaposlenog koji kontroliše sve tekstove koji se objavljuju, i može biti eksterna gdje regulaciju vrše specijalizovane agencije.

Ova publikacija je nastala uz finansijsku podršku Evropske unije i Ministarstva javne uprave. Njen sadržaj je isključiva odgovornost Digitalizuj.Me i ne odražava nužno stavove Evropske unije niti Ministarstva javne uprave.

 

 

Author: Miodrag Račić

Miodrag Račić je student Prirodno-matematičkog fakulteta u Podgorici i zaljubljenik u sve što ima veze sa tehnologijom i inovacijama.

Share This Post On

Vaše mišljenje: