Kako društvene mreže daju nove mogućnosti društveno odgovornom poslovanju

Kao što je poznato, jedina konstanta u

Syntha for give canada pharmacy online washing with, better canada pharmacy online is roll – just. Them body viagra cost my hair arrived buy viagra problem, wonders. Here all, cialis for women found drying finishing just viagra pill the cleanser as wrinkles discovered generic viagra eyelashes. Directly brush it cialis vs viagra hair. Is, smell online pharmacy one out problem very. Neutralizer buy viagra it expecting Regenerists missing bulk. Mean online pharmacy Think when for , go how much does cialis cost would great out.

ekonomiji, a vjerovatno i u životu uopšte, jeste promjena. Promjenu mnogi posmatraju kao opasnost ili prijetnju, dok oni rijetki u njoj vide šansu, priliku za kreiranje nečeg novog, do sada neviđenog, ili nove primjene nečega do tada korištenog. Baš takve ljude su u našem društvu nazivali sanjarima, idealistima, „čudnim tipovima“, a negdje drugo, i ne toliko daleko, oni se nazivaju preduzetnicima, hrabrim i odvažnim ljudima, kadrim da kroz promjenu doprinesu razvoju ekonomije i života uopšte. Teško prihvatajući glavne karakteristike preduzetničke djelatnosti, naše društvo je do sada pokazivalo i određeni animozitet prema prihvatanju društvenih mreža.
Primjene nečega do tada korištenog. Baš takve ljude su u našem društvu nazivali sanjarima, idealistima, „čudnim tipovima“, a negdje drugo, i ne toliko daleko, oni se nazivaju preduzetnicima, hrabrim i odvažnim ljudima, kadrim da kroz promjenu doprinesu razvoju ekonomije i života uopšte. Teško prihvatajući glavne karakteristike preduzetničke djelatnosti, naše društvo je do sada pokazivalo i određeni animozitet prema prihvatanju društvenih mreža.

Objašnjavajući značaj promjena i težinu njihovog sprovođenja, Isak Adižes, jedan od najboljih teoretičara menadžemnta, identifikuje tzv. „panjeve“ – menadžere koji imaju izrazito veliki otpor prema njima, i čija je osnovna funkcija da koče razvoj i stopiraju implementaciju neophodnih promjena. Shodno njegovom tumačenju, možemo reći da se crnogorska livada društvenih mreža u poslednje vrijeme sve više čisti od ovih „panjeva“. Društvena zajednica postaje kompaktnija i jača, iz dana u dan, a to otvara prostor jednoj novoj promjeni, jednoj novoj inovaciji, a ta inovacija nije ništa drugo nego jedno novo tržište, (za sada) jedan novi segment kupaca, a u bliskoj budućnosti i prodavaca. Nastanak novog tržišta zahtijeva i budnu pažnju nečega što dolazi i što prati rad društvenih mreža, a to je odgovornost prema njenim korisnicima.

Zašto je potrebna društvena odgovornost na društvenim mrežama? Odgovor je vrlo jasan: zbog toga što društvene mreže danas značajno kreiraju život svih nas. Uticaj društvenih mreža ima višedimenzionalan karakter. Prije svega, tu su „lični odnosi“ sa starim prijateljima, udaljenim rođacima, nekadašnjim simpatijama, ljubavima i slično. Sledeći nivo je politički: društvene mreže nam daju slobodu o kojoj smo slušali u pričama o Hyde parku i mjestu na kojem možete bez ikakvog suzdržavanja sebi dati na volju, i reći glasno i jasno šta mislite i zašto tako mislite. Politički uticaj na društvenim mrežama je toliko jak da se najjače predizborne bitke događaju upravo na Facebooku i Twitteru (čak je i predsjednik SAD, Barak Obama, poznat po svojoj strategiji koja se u predizbornoj kampanji odvijala na društvenim mrežama). O snazi društvenih mreža i njihovom korišćenju u političke svrhe možda najbolje svjedoči i to da je nedavno francuski predsjednik, Nikola Sarkozi, upravo podsredstvom Twittera najavio svoju nominaciju za nastupajuće predsjedničke izbore u Francuskoj. Treći, ali ne manje bitan nivo, jeste komercijalni, odnosno onaj nivo koji nam pruža mogućnost da se u potpunosti poistovjetimo sa kompanijom, sa njenim brendom, sa njenim proizvodima, sa njenom strategijom, sa njenom vizijom i, u konačnom, sa njenim menadžmentom.

Društvene mreže daju moćno oružje, kako kupcima, tako i prodavcima. U glavnom instrumentu društvenih mreža se krije i najjače oružje, a to je sloboda da se prokomentariše, kritikuje i pohvali proizvod i/ili kompanija, način rada, proizvodnja, distribucija, prodaja ili neka od postprodajnih usluga. Upravo ovdje društvena odgovornost kompanija dobija svoj značaj i svoje mjesto, jer uz pomoć društvenih mreža ona objedinjuje sve u jednom – lične i političke, ali i komercijalne (oportunitetne) odnose.

Uloga društvenih mreža u oblikovanju poslovanja kompanija je izuzetno velika, jer upravo one im daju mogućnost da sebe predstave kao odgovorne građane. Do nedavno, korporativna društvena odgovornost je bila samo paravan kojima su kompanije ispunjavale određena zakonska pravila, i poštovala procedure koje su se najčešće ogledala u sastavljanju, prezentovanju i sprovođenju odgovarajućeg etičkog kodeksa. Društvene mreže su donijele promjenu, tu nezaobilaznu premisu današnje ekonomije. Promjena se ogleda upravo u tome da se korporativna društvena odgovornost pojavljuje kao generator novih ideja i inicijator inovacija u poslovanju. Samim tim možemo reći da se korporativna društvena odgovornost implementirala kao preduzetnička komponenta unutar kompanija i tromih globalnih korporacija.

Društvene mreže otvaraju vrata svega onoga što je kupcima do sada bilo nedostupno. One čine da se informacije mogu mnogo bolje i preciznije prenositi do postojećih, ali i potencijalnih kupaca, sa najmanjim procentom rasipanja. S druge strane, to znači da kompanije trebaju u mnogo većoj mjeri da otvore svoja vrata, a to znači ne samo da nas upoznaju sa tim šta one rade, već i kako se ponašaju dok obavljaju svoju djelatnost. Ovo se zapravo odnosi na ophođenje kompanije prema svojim zaposlenima, koliko poštuje svoje kupce i/ili koliko cijeni svoje dobavljače. Sve ono što je nekada bila poslovna tajna danas postaje dio „otvorene knjige“, a najviše zahvaljujući društvenim mrežama. Rad djece u afričkim i azijskim zemljama je otkriven i zaslugom Facebooka i Twittera – da ne pričamo o tome koliko je „loših momaka palo u ruke zakona“ jer su se „poigravali“ sa moćima društvenih mreža.

Zašto su društvene mreže važne za koncept društveno odgovornog poslovanja? Razloga je mnogo, ali ipak treba istaći one najvažnije. Prije svega, društvene mreže kompanijama daju mogućnost da se upoznaju sa svojim kupcima, odnosno sa svojom osnovnom aktivom. Prošlo je vrijeme kada su kompanije same kreirale svoj brend, svoju poruku – sada je taj isti brend direktno zavisan od potrošača, pa stoga kompanije trebaju imati kako hrabrosti, tako i slobode da iskreno i nedvosmisleno saopšte istinu o sebi, kakva god ona bila. Jer, ako neće oni, uvijek će se naći neko ko hoće, a uz pomoć društvenih mreža, posao će mu biti više nego lagan. Ako neko sumnja u ovu tvrdnju, podsjetiću ga na Džulijana Asanža i projekat WikiLeaks – ako je on to mogao uraditi vladama najmoćnijih zemalja svijeta, zašto neko isto ne bi mogao uraditi i kompanijama?

Savremeni načini poslovanja su nametnuli i neka nova pravila na tržištu, a jedno od njih svakako jeste i staranje o svojim potrošačima. Društvene mreže uvode pravu revoluciju kada je ovaj segment poslovanja u pitanju, jer omogućavaju kompanijama da na adekvatan način ostvare komunikaciju sa svojim potrošačima, omogućavajući im da se osjećaju posebnim i jedinstvenim. Upravo ova intenzivna komunikacija ističe zajedničku osobinu društvenih medija i društveno odgovornog poslovanja, a to je isticanje pojedinca i njegovih potreba u prvi plan.

Sve je veći broj kompanija koji afirmišu komunikaciju sa svojim potrošačima, upravo na taj način afirmišući i teme koje su od obostranog interesa, pritom ih koristeći da se uspostavi odnos koji više ima oblike partnerskog nego komecijalnog karakrtera. Rezultat ovog odnosa su proizvodi i usluge koji zadovoljavaju najstrožije potrošačeve, ali i tržišne, standarde i norme.

Mnogo prostora je potrebno da se obrazloži ova tema, a njega je sve više i više, naravno zahvaljujući društvenim mrežama. E sada, zamislite kako to pomalo čudno zvuči, kada dolazi od nekoga ko je svoj nalog na Facebooku otvorio 2007. godine, a tek u 2011. postavio prvu sliku na profilu, a za to „krivim“ svoje drage kolege sa smjera Preduzetništvo na Ekonomskom fakultetu Podgorica.

Ovom prilikom ne mogu da izostavim i veoma dragu grupu, a to je svakako #ekipa! Na Twitteru postižu mnogo više, a i mnogo brže. Želim da istaknem, a da zaobiđem dosadne i teške definicije, da društveno odgovorno poslovanje (ponašanje) jeste onaj #HranaUP i onaj #RobaUP koji su dali podstrek ljudima u nevolji, koji su otvorili srca ljudi koji su se osjetili usamljenim, i koji su skepticima pokazali da dobročinstvo i pozitivan duh postoje kako u ljudima, tako i na društvenim mrežama (prije svega Facebooku i Twitteru). #HranaUP i #RobaUP su nam pokazali da pojedinac može da uradi dovoljno, da može da pokrene onu promjenu o kojoj sam govorio na početku ovog teksta. Ta promjena je inicirala da neke kompanije u Crnoj Gori, zahvaljujući jednom tvitu, dokažu i pokažu veliko srce, što je pravi primjer društveno odgovornog poslovanja (ponašanja). Ako je jedan tvit pomogao nekom u nevolji, ako je jedan tvit mogao obrisati suzu sa nečijeg obraza, ako je jedan tvit pokrenuo promjenu koja je vratila osmijeh na nečije lice, onda mi samo ostaje da poručim… Zamislite šta je sve u stanju da promijeni još jedan tvit – siguran sam dosta toga.

Autor: Radivoje Drobnjak, saradnik u nastavi na Ekonomskom fakultetu Podgorica, Univerziteta Crne Gore

 

Author: Gostujući bloger

Share This Post On

Vaše mišljenje:

%d bloggers like this: