U julu ove godine je broj korisnika društvenih mreža po prvi put dostigao 51% svjestke populacije, odnosno skoro 4 milijarde ljudi. Za mnoge od nas, Instagram će biti prva stvar koju će “prelistati” nakon što se probude, a Facebook “vijesti” poslednje koje će pročitati prije spavanja. Štaviše, društvene mreže predstavljaju značajan izvor informacija za čak 55% korisnika interneta, a kao najuticajnije mreže u ovom domenu prednjače Facebook (46% korisnika) i YouTube (27%). Imajući u vidu da su društvene mreže postale neizostavan dio naše svakodnevnice, kao i vrijedan alat koji nam pomaže da budemo u toku sa dešavanjima u našoj zajednici, razumijemo zašto nas sve toliko zabrinjava činjenica da određen broj vijesti koje tamo nalazimo ima, prije svega, senzacionalistički karakter.
Proliferacija društvenih mreža je imala nebrojeno mnogo prednosti, kao što su prevazilaženje prostornih i vremenskih barijera između ljudi koji se nalaze na različitim stranama svijeta. Međutim, brži protok informacija nije ostao rezervisan samo za razmjenu ideja i informacija koje možemo da okarakterišemo kao tačne i istinite, već je doveo i do ubrzanog širenja informacija koje danas grupišemo kao lažne vijesti.
Preuzmi elektronsku knjigu: Lažne vijesti – sve što te oduvijek zanimalo o ovom fenomenu
Samo razmisi – koliko ti se puta desilo da ti se na Fecebook feedu pojavi vijest o tome kako je novi virus korona u stvari samo varka, ili koliko puta su ti poslali privatnu poruku proslijeđujući informaciju o najnovijem, tajnom, lijeku protiv virusa COVID-19? Koliko je širenje neprovjerenih i netačnih informacija kao što su ove opasno najbolje možemo vidjeti u situaciju u kojoj se nalazimo danas.
Kako da zaustavimo širenje dezinformacija na društvenim mrežama?
Postoje određene stvari koje mi kao korisnici možemo da uradimo da zaustavimo širenje lažnih vijesti, od kojih je najbitnije provjeravanje izvora informacije i izbjegavanje širenja vijesti za koje nismo sigurni da su tačne.
Dobre vijesti su i da platforme kao što je Facebook rade na razvijanju alata koji će pomoći korisnicima da prepoznaju kada vijest koju čitaju ili žele da podijele na Facebooku nije istinita. Naime, kompanija Facebook je u četvrtak, 30. jula objavila pokretanje nezavisnog programa za provjeru činjenica u Crnoj Gori u saradnji sa portalom Raskrinkavanje.me (Centar za demokratsku tranziciju) i agencijom Frans Pres (AFP), pri čemu su svi partneri sertifikovani putem nezavisne Međunarodne mreže za provjeru činjenica.
Facebook se udružio sa nezavisnim provjerivačima informacija iz čitavog svijeta, koji provjeravaju i ocjenjuju istinitost sadržaja
Do sada si možda mogao da vidiš program na djelu kada se radilo o sadržaju na drugim jezicima, ali će od sada provjeru prolaziti i sadržaj sa našeg govornog područja.
Naime, kada osoba koja radi kao fact-checker ili „provjerivač činjenica“ označi priču kao lažnu, ona će biti prikazivana niže u Facebook feedu, što će značajno umanjiti njeno dalje dijeljenje. Tako se sprečava širenje lažnih vijesti i smanjuje broj ljudi koji ih vide. Stranicama i domenima koji u kontinuitetu dijele lažne vijesti distribucija sadržaja će takođe biti smanjena, a ukinuće im se i mogućnost za oglašavanje i monetizovanje sadržaja. To znači da će, kada neki post bude označen kao lažan, Facebook upozoriti ljude koji ga vide ili pokušavaju da ga dijele da je post označen kao lažan.
Kako to izgleda možeš vidjeti na slici u nastavku:
Program je razvijen u skladu sa Fejsbukovim trostrukim okvirom za poboljšanje kvaliteta i istinitosti sadržaja u pregledu vijesti, koji predviđa uklanjanje naloga i sadržaja koji krše Fejsbukove standarde zajednice ili politike oglašavanja, smanjivanje distribucije lažnih vijesti i neistinitih sadržaja, poput senzacionalističkih naslova (tzv. clickbait) i obavještavanje ljudi dajući im više konteksta o postovima koje vide.
Naravno, jedan dio posla ostaje i dalje na nama. Ne samo da treba da obratimo pažnju da mi sami ne dijelimo dezinformacije, već treba da napravimo i korak dalje tako što ćemo da označimo sadržaj koji nam se čini neistinit i problematičan i na taj način ga stavimo na “radar” provjerivača informacija ukoliko je to Facebook algoritam propustio da uradi.
