Lažne vijesti odavno su prestale da budu samo senzacionalistički naslovi kojima portali žele da prikupe veći broj posjeta. Kada jedna lažna vijest dovede u zabludu hiljade ljudi i ugrozi njihovo zdravlje, naučimo da je presudno da ih na vrijeme prepoznamo kako bismo izbjegli nanošenje štete – kako onome o kome je lažna vijest plasirana, tako i nama, kojima je namijenjena.
Ako ste pročitali prvi blog post u serijalu o lažnim vijestima o tome kakve sve vrste lažnog sadržaja postoje, hajde da pređemo na konkretne korake koji će olakšati rasuđivanje između lažnih vijesti i pravih informacija.
1. Dobro provjeri izvor
Prvi korak: provjera veb adrese – Ukoliko po prvi put vidiš sajt sa kojeg dolazi neka informacija, obavezno provjeri domen, odnosno veb destinaciju, sa koje je vijest došla. Postoje online portali koji su pouzdani i kojima se vjeruje – The New York Times, The Guardian, Harvard Business Review, The Economist... U Crnoj Gori, to bi za vrijeme trajanja pandemije COVID-19 bio sajt Instituta za javno zdravlje Crne Gore, na kojem jedino možeš naći provjerene i sigurne informacije. Sa druge strane, postoje portali koji objavljuju isključivo satirične naslove – Njuz.net, The Onion i cilj im nije prenošenje vijesti ili informacija, već isključivo šala na račun aktuelnih događanja. Između njih su i oni koje možda vidiš prvi put, pa bi bilo dobro da se raspitaš o tome koliko se prate i koliko im se inače vjeruje. Kako je propuštanjem prvog koraka u razotkrivanju lažnih vijesti većina novinara nedavno dovela u zabludu cijeli svijet, najbolje ćeš vidjeti u aferi zvanoj “Ronaldovi hoteli”.
Vijest “Kristijano Ronaldo svoje hotele u Portugalu prevorio u bolnice” obilježila je kako sportske, tako i ostale portale, a čestitke na humanosti i solidarnosti stigle su iz cijelog svijeta.
Dobro, sada znamo da je za čestitke bilo prerano.
Kada je vijest već postala viralna, izvor koji je prvi objavio “ekskluzivnu” informaciju, Arena Desportiva, objavila je demant, zajedno sa menadžerima Ronaldovih hotela. Sve je bio plod mašte novinara i oslanjanje na Ronaldovu humanost iz prethodnog perioda, ali ovakva vrsta donacije se nažalost nije desila.
Kako smo mi obični čitaoci mogli znati da je vijest lažna? Većina novinara se pozivala na portugalski portal sa kog je sve poteklo, Arena Desportiva, a ukoliko ga potražiš na društvenim mrežama, vidjećeš da i nije toliko uticajan, te da ne uživa u velikom povjerenju Portugalaca (na Facebook-u ima nešto preko 30 hiljada lajkova). Naravno, po lajkovima ne treba suditi, ali ovako važnu vijest sam fudbaler bi sigurno prvo objavio na svojim kanalima komunikacije ili bi do informacije došle i veće portugalske medijske kuće.
Drugi korak: provjera autora – Izuzetno je važno da na sajtu koji plasira tekstove i vijesti postoji sekcija “O nama” kako bi se čitaocima pružila informacija da li iza sajta stoji organizacija, institucija ili redakcija novinara. Primijetićeš da svaki članak na Digitalizuj.Me i Domain.Me na kraju govori i o autoru teksta. Osim što je cilj da kažemo da osoba koja piše zna o čemu piše i dio je njene ekspertize, važno je da svaki čitalac zna i ko je odgovoran za ono što je rečeno, što će mu uliti dodatno povjerenje, a autoru dodatnu odgovornost – 10 puta provjeri, a jednom klikni publish.
Treći korak: provjera citata u okviru članka – “Kako nam je rekao izvor blizak …” i “Iz Vlade je saopšteno…” imaju različitu težinu. Tekstovi u kojima se citiranju “provjereni izvori” ili čak i nema izvora, već se samo saopštavaju navodne činjenice, nisu nešto čemu bi trebalo vjerovati. Ponovo, ne znači da su takvi tekstovi sigurno lažne vijesti, ali već tada možeš početi da sumnjaš i preispituješ činjenice.
Vratimo se sportu, i humanosti i solidarnosti iz tog svijeta. Iako su pojedini sportisti dokazani humanitarci, nekada se njihova imena koriste samo kao mašta za one kojima ponestane tekstova/klikova/lajkova. Tako je nesrećna situacija u kojoj se nedavno našao slavni fudbaler Ronaldinjo, poslužila kao inspiracija za mnoge članke maštovitih novinara.
Na portalima se od anegdota njegovih dana iza rešetaka mogao napisati roman, a jedna lijepa vijest ipak je obilježila cijeli period. Kako su tvrdili portali, njegov bivši saigrač, Lionel Mesi angažovao je advokate i bio spreman da plati četiri miliona eura duga kako bi iz zatvora spasio svog “učitelja”.
Nadam se da posle trećeg koraka našeg malog vodiča prepoznaješ to da u tvitu stoje “izvještaji” bez navođenja o kojim se to izvještajima ili izvorima radi. Možeš primijetiti i po broju lajkova i dijeljenja da je tvit ubrzo posto viralan, a o tome su napisani mnogi tekstovi. Ipak, Ronaldinjo je još uvijek iza rešetaka u Paragvaju, jer se cijela priča o pomoći desila samo na portalima i društvenim mrežama.
2. Greške – vremenske i gramatičke
Nakon što smo završili sve provjere izvora, hajde da zađemo u sami tekst.
Četvrti korak: gramatičke ili slovne greške – Nisu strašne, da se odmah razumijemo. Dešavaju se svima (trenutno se trudim da odbranim sve ikad objavljeno pod mojim imenom). “Pojedemo” slovo, razmak više, zamijenjena slova u riječi. Naravno da se svi trudimo da ovo svedemo na minimum, ali jednostavno je nemoguće izbjeći takve greške, pogotovo ako govorimo o portalima koji dnevno objave stotine vijesti. Ipak, ono što bi u pogledu lažnih vijesti trebalo da upali crvenu lampicu kod čitalaca jeste veliki broj takvih propusta, “ošišana” slova ili “??” i naravno, CAPS LOCK koji najavljuju dramu, koja provjereno nije tačna.
Peti korak: vremenska odrednica teksta – Kreatori lažnog sadržaja osim što se mogu pohvaliti fikcijom kao jačom stranom (pa i po nekoliko puta sahrane poznate ličnosti), jako su dobri i u kopanju – starog sadržaja koji ili više nije tačan, ili se jednostavno nema nikakve veze sa aktuelnom pričom. Ne brini, sve oni to lijepo osvježe i daju mu novi kontekst bez naglašavanja kada se stvarno desilo, pa ako ne provjeriš još jednom cijelu priču, možeš biti u ozbiljnoj zamci.
Sada već rizikujem da svaka žena prestane sa čitanjem ovog teksta, ali obećavam, ova vijest iz svijeta fudbala ponovo je pokazala dokle ide izmišljanje događaja koji krase naslovnice.
Svjetsko prvenstvo u fudbalu 2018. godine pamti se i po neočekivanom porazu jednog od favorita – Brazila. Bilo je suza i tuge po povratku fudbalera iz Rusije u Brazil, ali kamenica na njihov autobus, kako su mnogi prenijeli, ipak nije bilo. Snimak, koji je kao navodni dokaz obišao svijet, na YouTubeu postavljen je još u martu 2018. (radilo se o političkim protestima), a poraz i prvenstvo su uslijedili nekoliko mjeseci nakon toga.
(Nema više fudbala, obećavam)
3. Kako ste se ti i vijest upoznali? Raspitaj se ti i okolo.
Druga rečenica ovog podnaslova omiljeni je dio svake sumnjičave osobe, pa ih tjera da se iznenadno pretvore u tajne agente FBI-a, preispituju vijest na nekoliko mjesta, pretražuju fotografije, vijesti na ostalim jezicima… Za one koji nisu toliko sumnjičavi, otkrivam zašto su ti koraci zapravo najvažniji dio u otkrivanju lažnih vijesti.
Šesti korak: šta drugi sajtovi znaju? – Jednostavno je. Ukucaj ključne riječi korišćene u naslovu ili kratkom opisu vijesti na Google pretraživaču i pogledaj da li je i neki drugi sajt prenio vijest. Ovo u svijetu lažnih vijesti ponovo može biti problematično ukoliko vijest postane viralna, pa je objavi veliki broj portala. Savjesni novinari koji su možda i sami izmanipulisani, pozvaće se uvijek na izvor, pa onda provjeri i taj izvor i prosudi da li bi informacija mogla biti tačna. Nešto slično su uradili u prvom primjeru Ronaldovih hotela, kada smo stigli do portugalskog izvora ekskluzivne informacije.
Sedmi korak: kako si došao do vijesti? – Pokušaj da se vratiš na početak. Kako si uopšte došao do te informacije? Ukoliko si neobavezno listao društvene mreže i pojavila se sponzorisana objava čiji je naslov obećavao pravu dramu, sajt na koji si zapravo kliknuo je clickbait.
U nekom od koraka sam rekla da “već tada možeš početi da sumnjaš”. Priznajem, slagala sam. Nikad nemoj prestati da sumnjaš. Vjerovatno je to i jedina pouka priče o lažnim vijestima i informacijama. Uvijek razmišljaj kritički i preispituj pročitano. Čak i ovaj tekst. Danas, kada se ne može vjerovati sopstvenim očima, to je jedino što nam ostaje.
Ovaj članak dio je društveno odgovornog poslovanja kompanije doMEn koja godinama ulaže napore da Internet i nove tehnologije približi crnogorskom društvu, a posebno mladima. Od svog osnivanja, donira i direktno učestvuje u projektima koji nastoje da omoguće mladima sticanje vještina iz oblasti programiranja i robotike. Prošle godine kompanija je pokrenula portal www.stemedukacija.me namijenjen popularizaciji prirodnih nauka među mladima.
