Kada bih zamislila da sebi iz prošlosti objašnjavam koje je moje zanimanje nisam sigurna da bi desetogodišnja ja bila baš zadovoljna takvim odabirom. Ne sjećam se da sam u tom uzrastu željela da postanem inženjerka telekomunikacija, a prilično sam sigurna da nisam znala ni šta to zapravo znači i kako se dolazi do odabira jednog takvog zanimanja.
Skraćenica ICT (Information and Communication Technology) sa kojom smo se nekako srodili i čujemo je svakodnevno predstavlja set alata i resursa koji se koriste za komunikaciju, kreiranje, rasprostranjivanje, skladištenje i upravljanje informacijama. Među tim alatima i resursima koje najviše koristimo su kompjuteri, internet, televizija, radio i telefonija.
Do odabira zanimanja u ICT-u dolazimo kroz izučavanje STEM nauka. Šta je sad STEM?
S – Science (nauka)
T – Technology (tehnologija)
M – Mathematics (matematika)
E – Engineering (inženjerstvo)
Zašto je važan? Trenutni stepen razvoja društva je takav da ne možemo zamisliti nijedno zanimanje bez uplitanja neke od ovih, ali uglavnom se radi o koheziji pomenutih grana. Zašto baš taj akronim STEM?
Pa još u osnovnoj i srednjoj školi ucimo matematiku i nauke (biologija, hemija, fizika), međutim ne bavimo se inženjerstvom (kreativni proces koji je potreban za dizajniranje ovih stvari) i tehnologijom (proizvodi i sistemi koji služe ljudskim potrebama).
Next generation STEM education – Integrisana STEM edukacija se fokusira ne samo na pojedinačne nauke koje čine akronim. Nauka se oslanja na tehnologiju, matematiku i inzenjerstvo, inženjerstvo se oslanja na naučne pronalaske, koristi matematiku u velikoj mjeri i jednostavno ne moće funkcionisati bez naprednih tehnoloskih alata.
Ukoliko bi učili stvari tako da istaknemo veze između ovih disciplina to bi izazvalo veće razumijevanje, a svakako bi i doprinjelo i većem broju ljudi koji bi odlučili da se bave nekim od brojnih poziva u okviru STEM-a. STEM – je više od povezivanja ovih disciplina u akronim, STEM je način razmišljanja i razlog zbog kojeg imamo male uređaje u džepu na kojima možemo da čujemo kako ljudi sviraju gitaru u svemiru. To je način razmišljanja kojim želimo da riješimo brojne socijalne, ekonomske i ekološke probleme u svijetu.
Da bi povećali svoje šanse i došli do sjajnih tehnoloških rješenja koja treba da spasu nas i našu planetu od brojnih nedaća koje nam trenutno prijete moramo uključiti i mnogo veći procenat djevojčica i žena cjelokupne svjetske populacije. Potrebno je ohrabriti djevojčice da se u mnogo većem broju bave STEM disciplinama. Postoji ogromna potražnja za ljudstvom u ICT-ju i zahtjevaju se eksperti iz brojnih oblasti.
U vrijeme kada postoji automatizacija u brojnim industrijama i roboti preuzimaju poslove koje su nekada obavljali ljudi ohrabrujuće je čuti da postoji industrija u kojoj nedostaje dovoljno obrazovanog kadra. Ali ono što je zabrinjavajuće je procenat žena u zanimanjima vezanim za ICT – u prosjeku se kreće između 25 i 30% u odnosu na mušku populaciju, a u pojedinim granama ICT-ja taj jaz je još izraženiji.
Ono čime se svakako moramo pozabaviti je raskrinkavanje predrasuda koja nas dovode do toga da su u ICT-ju uglavnom muška zanimanja, kao i razbijanje stereotipa koji govore da su inženjeri i programeri neki geek-ovi koji sjede u zamračenim sobama, jedu fast food i nemaju socijalni život.
Za ICT zanimanja je potrebno puno inovativnosti i kreativnosti i da – uloga žena u kreiranju je zaista jako bitna i ne samo zbog bojanja aplikacija u pastelne tonove. Dječaci nisu talentovaniji od djevojčica, ali postoje određeni problemi koji su duboko ukorijenjeni u našoj kulturi i obrascima ponašanja. Djevojčice su od malih nogu učene da je matematika teška i vrlo često im je ponuđen kuhinjski set ili barbike kao alternativa lego kockicama i raznim alatkama koje pomažu u popravljanju stvari koje nas zapravo dovode do saznanja kako stvari funkcionišu. Igrice na računaru su uglavnom rezervisane za njihovu braću i drugove.
Neophodno je da se cijelo društvo edukuje da bi se ovaj jaz poceo smanjivati i neophodno je motivisati i ohrabrivati djevojčice da idu u ovom pravcu.
Veći broj žena u ovim disciplinama svakako znači da će razvoj cjelokupnog društva biti brži što će doprinjeti naravno boljoj ekonomiji i većoj socijalnoj sigurnosti. ICT-u je neophodna ženska perspektiva za brži i bolji razvoj. Ono na šta takođe moramo obratiti pažnju su ljudska prava, tačnije ako samo mali procenat od 50% društva razumije i koristi nove tehnologije onda imamo problem sa ljudskim pravima.
I još jedna stavka zbog koje je neophodno žensko učešće u ovim disciplinama jeste bezbijednost na internetu. U vrijeme kada je naš cijeli život izlošen online potrebno je da edukujemo sve djevojčice i žene, podjednako kao i muškarce da na bezbjedan način koriste internet i da budu svjesne potencijalne opasnosti, kao i da znaju načine na koje će preduprijediti sve to.
Osim obrazovanja i razbijanja mitova o muškim i ženskim zanimanjima moramo ohrivati djevojčice i ukazati im na ženske uzore iz raznih ICT oblasti i organizovati edukativne radionice u kojima bi im približili lepezu zanimanja iz ovog domena. Takođe je neophodno informisati roditelje i nastavno osoblje pogotovo u periodima kada djevojčice prave važne odluke o odabiru budućih zanimanja.
Kompanije koje posluju sa društvenom odgovornošću i kojima je cilj da kroz motivaciju djevojčica stvorne konkurentnije tržište rada mogu sa svojim zaposlenima da organizuju dane otvorenih vrata za djevojčice koje imaju dilemu prilikom odabira zanimanja. Razni vidovi mentorstva već ostvarenih žena u industriji bi predstavljali značajnu motivaciju i pomogli bi djevojčicama da se upoznaju i shvate šta karijera u ICT-ju znači.
Ja nisam samo zaposlena u ICT-ju već volim da mislim o sebi kao o entuzijasti za tehnologiju i zaista vjerujem da će nauka i tehnologija spasiti svijet, i zaista vjerujem da će djevojčice koje danas čitaju ovo biti predvodnici tog revolucionarnog globalnog pokreta.
Autorka: Nina Drobnjak
Ova publikacija nastala je u okviru projekta „International Girls in ICT Day 2021“, koji realizuje Digitalizuj.Me u saradnji sa Telenorom, a uz podršku Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija.