Godina je 1998. Mi, petaci, čekamo da počne čas istorije. Na jednom komešanje, škripa klupa i grupno, sinhronizovano: ”Uuuuu”. U ćošku iznad korpe za otpatke nova djevojčica u odjeljenju tuče Veljka- budućeg fudbalskog reprezentativca! Ovaj događaj se prepričava na svakom organizovanom i spontanom okupljanju uz nove opaske i detalje. Glavni akteri obično ublažavaju i trude se da priču drže u granicama “realnog”. Veljku ni danas, dvadesetak godina kasnije nije prijatno, ali stojički podnosi šale. Sportista kojeg je pretukla djevojčica – horor film svakog tinejdžera. Ne mogu zamisliti gori scenario… Čekaj, ipak mogu! Godina je 2020. Petaci čekaju da počne čas istorije. Na jednom komešanje, škripa klupa… Uz grupno, sinhronizovano: ”Uuuuu” vadi se minimum 20 telefona i bilježi trenutak najveće sramote mlade nade crnogorskog fudbala. 
Legenda o batinama u video formi raznim platformama putuje znatno brže do ušiju drugih odjeljenja, zbornice, drugova iz kluba, roditelja… svih! Nakon par dana nastaju mimovi… Jednom riječju – pakao!
Ukoliko imaš nalog na bar jednoj društvenoj mreži, poznat ti je ovaj scenario, zar ne? Svađa dvoje drugara kada se nađe online izgubi potencijal da bude glavna šala u društvu i prerasta u sajberbuling (cyberbullyng).
Sajberbuling ili zlostavljanje na internetu je uznemiravanje, ismijavanje, zastrašivanje i emocionalno povređivanje jedne ili grupe osoba na društvenim mrežama. Ovo se najčešće ispoljava tako što se postavljaju neprimjerene i uvredljive poruke i fotografije na društvenim mrežama ili se šalju porukama.
Vrlo se teško nositi sa ovim vidom zlostavljanja, jer ga je skoro nemoguće kontrolisati i na ovaj način je pojedinca moguće zlostavljati 24/7. Nasilnici u virtuelnom svijetu često nemaju imena i lica koja možemo zapamtiti kako bismo ih mogli izbjeći, prijaviti nastavniku, roditeljima, koji bi kasnije porazgovarali sa njegovim ili njenim roditeljima.
Kako izgleda sajberbuling?
Danas više nego ikada provodimo vrijeme online zato je vrlo važno da prepoznaš kada nečije ponašanje u online svijetu prestaje da bude OK. Zlostavljanje na internetu uključuje:
- Primanje uvredljivih poruka, e-mailova ili komentara na web platformamama. Posebno obrati pažnju kada ti neko uputi ovakvu poruku “kroz šalu”. Potpuno je u redu da kažeš prijateljima kada te njihove riječi povrijede.
- Širenje glasina ili laži o nekoj osobi ili grupi na internetu. Isto kao što nećeš povjerovati u sve što pročitaš o životu poznatih glumaca i pjevača, važno je da imaš na umu da nije sve što pročitaš ili vidiš na internetu o drugima iz tvog okruženja tačno.
- Objavljivanje ili slanje slika ili video snimaka sa ciljem da se neko ponizi ili osramoti. Nekada se može dogoditi da svojom nepažnjom objaviš sadržaj koji može povrijediti drugu ososbu.
- Upućivanje prijetnji.
- Korišćenje lažnih profila kako bi se širile uvredljive, ponižavajuće, zastrašujuće i povređujuće poruke. Važno je da budemo odgovorni i u virtuelnom svijetu. Većina platform pruža mogućnost prijave lažnih profila i savjetujem ti da je koristiš, jer na taj način stvaramo uređenije i zdravije online okruženje.
Koje su posledice sajberbulinga?
Online zlostavljanje se na više načina može odraziti na mentalno zdravlje i život tinejdžera. Neke od njih su:
- Slabiji uspjeh u školi i izostajanje sa nastave. Problemi u koncentraciji;
- Povećanje stresa i anksioznosti;
- Javljanje osjećaja usamljenosti i straha;
- Pojava depresije ili depresivnih osjećanja;
- Nisko samopouzdanje;
- U ekstremnim slučajevima sajberbuling može voditi i u samoubistvo.
Šta da uradiš ako je neko od tvojih prijatelja žrtva sajberbulinga?
Ne postoji savršena strategija u prevazilaženju ove vrste zlostavljanja. Ipak, ukoliko neko tebi drag pati zbog zlostavljanja na internetu, najvažnije je da pokažeš podršku i empatiju. Važno je da toj osobi pomogneš da razumije da ona nije kriva. Imaj na umu da je sajberbuling ozbiljan problem, zato ne savjetuj da “iskulira”. Takođe, ne govori da nije ništa strašno i da se uznemirava bez veze, jer jeste strašno!
Umjesto toga:
- saslušaj je šta ima da kaže;
- ne krivi i ne osuđuj tu osobu zbog situacije u kojoj se našla;
- stavi joj do znanja da vidiš kako se osjeća, čak i kada misliš da preuveličava. Ovdje mogu biti korisne rečenice kao što su:”Vidim kako te to rastužuje/ ljuti/ frustrira/nervira…”
- uputi je na druge ljude koji joj mogu pomoći kao što su nastavnici, psiholozi, psihoterapeuti ili drugi profesionalci.
I na kraju, ne manje važno, trudi se da prepoznaš kako se ti osjećaš i da li tebi treba podrška kako te ne bi patnja tvog prijatelja preko mjere uznemiravala.
Kako spriječiti da sami postanemo zlostavljači u sajber svijetu?
Da se ne lažemo, svi ponekad volimo “baciti hejt” kada ne podržavamo ili ne volimo neki sadržaj na internetu. Baš kao i van virtuelnog svijeta bilo bi sjajno da poslušaš savjet Sokrata, jednog od najvećih mudraca i svoje riječi prosiješ kroz tri sita. Naime, Sokret savjetuje da se zapitaš da li je to što želiš reći istinito, da li ćeš time učiniti nešto dobro i da li će to koristit drugim ljudima. Ukoliko je odgovor nije da u sva tri slučaja, vjerovatno će neko biti povrijeđen i bolje je da odustaneš od namjere da podijeliš taj sadržaj.
Autorka: Jevrosima Pejović
Ova publikacija je nastala okviru projekta „Bezbjednost na internetu u doba COVID–19 pandemije“, koji realizuje Digitalizuj.Me, uz podršku UNICEF-a i Telenora. Imajući u vidu da se sve više društvenih aktivnosti seli u onlajn okruženje, projekat ima za cilj da, kroz niz edukativnih programa i sadržaja, podigne svijest o rizicima na internetu i pruži adolescentima znanja i vještine neophodne za sigurno korišćenje tehnologije.
