Da li ste, barem jednom u životu, formirali mišljenje o potpuno nepoznatoj osobi samo na osnovu njenog profila na društvenim mrežama? Budite potpuno iskreni. Sasvim je OK ako je odgovor na postavljeno pitanje potvrdan, jer to maltene svi radimo, svjesno ili ne. Svaki status koji objavite na Fejsbuku ili Tviteru, svaka fotografija, video ili muzički zapis koji podijelite čine djelić slagalice koja predstavlja vašu onlajn reputaciju. Onlajn reputacija. Zvuči pomalo zastrašujuće, zar ne? Ali ne brinite, daleko od toga da je nesavladiva, pogotovo uz moćno oružje kao što je znanje. Hajde da zajedno napravimo tri značajna koraka koja će pomoći da nas naš onlajn identitet predstavi na najbolji način – jedinstveno i izuzetno, kakvi uostalom (i bez lažne skromnosti) i jesmo.
1. korak: Digitalna pismenost 101
Već znamo da savremena pismenost, pored funkcionalne, obuhvata i digitalnu. Caka je u sledećem: digitalna pismenost i, posebno, digitalna inteligencija, ne znače samo odlično snalaženje u Ekselu, poslednji preživjeli u Fortnite: Battle Royale, mikelanđelovsko umijeće u kreiranju Instagram storija, ili pak vještina spravljanja Tik-Tok videa na kojoj bi vam i Sorentino pozavidio.
Iako su sve od navedenog vještine koje je itekako lijepo (a neke i neophodno) znati, ovdje ćemo se fokusirati na to zašto je važno biti odgovoran digitalni “građanin” odnosno, kako voditi računa o otisku koji vaše digitalno stopalo ostavlja po raznim oblastima onlajn svijeta.
Sve što “uradite” na Internetu ostaje na Internetu. Zauvijek. To što koristite nik, nadimak ili alijas na Instagramu, Snapčetu ili nekoj drugoj društvenoj mreži nema nikakvu šansu protiv tehnologija za prepoznavanje lica koje koriste pretraživači i koje iz dana u dan napreduju. Dugme “delete” ne fukncioniše na način na koji bismo željeli. Iako smo nešto obrisali (nema ga više na tajmlajnu, ne postoji), ne znači da je zaista nestalo. Ali kako?
Nijeste jedini stanovnik digitalne planete. U moru opcija poput “share” i “screenshot”, nikada ne možete biti sigurni da je nešto nestalo. Nažalost, ne postoji crna rupa, spremna da usisa svaki status oko kog ste se pokajali, sve ne baš reprezentativne fotografije iz provoda, svaki zapis koji je preuranjenim klikom završio u digitalnoj sferi. No, prije nego što krenemo da očajavamo, sjetimo se da za ovo postoji krajnje jednostavno rješenje. Dva puta razmislite prije svake objave. Možda zvuči smiješno, posebno ako je u pitanju neki zabavan sadržaj, ali ipak razmislite. Zapitajte se da li je to nešto što biste voljeli da vide vaši nastavnici, profesori, rodbina (onaj dio koji nije blokiran). I ne samo oni – čudesni su digitalni putevi, te dobar dio vašeg sadržaja može lako doći i do osobe koja će sjutra birati kandidate za stipendiju za koju ste aplicirali, možda i do budućeg poslodavca ali i, ništa manje bitno, do osobe koja vam se dopada. Tako da, koliko god naivno zvučalo, nije zgoreg da dobro razmislite o sadržaju koji ćete podijeliti sa žiteljima interneta jer on ipak, na koncu, oslikava vas. Ne kaže se badava “dvaput mjeri, jednom sjeci”.
2. korak: Svjesno i savjesno građenje ličnog brenda
Vjerovali ili ne, baš svako od nas ima lični brend, kako u oflajn, tako i u onlajn svijetu. Štaviše, te dvije persone, fizička i digitalna, sve se više preklapaju. Pokušajte da se sjetite kada ste se iznenadili (negativno ili pozitivno) kada ste upoznali nekog koga ste prethodno poznavali samo preko društvenih mreža. Bilo da je u pitanju fizički izgled, ili pak da se radi o interesovanjima i koeficijentu zanimljivosti osobe.
Sve što radite priča umjesto vas i za vas. Isto važi i za onlajn svijet. Svaka objava čini vaš glas na društvenim mrežama – bilo da je u pitanju omiljena pjesma (formiramo mišljenje o vašem muzičkom ukusu), film koji vas je oborio sa nogu (formiramo mišljenje o vašem filmskom ukusu), video koji vas je nasmijao (ocjena stepena duhovitosti), knjiga koju ste nedavno pročitali (crvena lampica za knjigofile među nama), ili pak nešto ozbiljnije poput mišljenja o sveprisutnoj pandemiji virusa, ekonomskoj situaciji, religiji, aktuelnim dešavanjima u svijetu… Preko sadržaja koji dijelite, ljudi formiraju sliku o vama. Jako je bitno da se ta slika ne razlikuje (ili makar ne u ogromnom mjeri) od osobe koja ste oflajn modu. Lični brend mora biti konzistentan uvijek i svuda, jer on jeste ono što ste vi. Dok ga u opipljivom svijetu gradite djelima i riječima, u digitalnom svijetu on predstavlja ideju koju neko ima o vama na osnovu akumuliranih iskustava, formiranih na osnovu sadržaja koji plasirate na svom parčetu Interneta.
Anonimnost i plašt nevidljivosti su elementi svake onlajn komunikacije koji omogućavaju da kreiramo digitalnu personu po svojoj mjeri, bez onog poznatog pritiska koji obično prati društvene interakcije licem u lice. To nas na neki način i ohrabruje da na Internetu kažemo i prikažemo i više nego što bismo inače. Skriveni iza ekrana, osjećamo se znatno sigurnije i ušuškanije. Greška je u tome što često mislimo da ništa što kažemo tamo negdje na internetu ne može uticati na naš realni život. Itekako može i uvijek, bez izuzetka, nam se vrati kao bumerang.
Suština je u sledećem – pažljivo gradite i još pažljivije njegujte sopstveni brend. On je moćno oružje koje vam može pomoći da ostvarite ciljeve kojima težite, ali njime treba pažljivo rukovati. Budite ono što jeste – lažna predstavljanja na Internetu i građenje slike o sebi koja predstavlja osobu koja želite da budete a ne osobu koja jeste, ne prolazi na duži rok. Svako od nas ima mane, ali nas baš one čine osobom kakva jesmo. Suština je da radite na sebi kako biste se unaprijedili i da digitalni prostor iskoristite da predstavite sebe. Da, u najboljem svijetlu. Ne, lažno i isfolirano.
3. korak: Digitalni “otisak” i kako da radi u vašu korist
I pored važnosti onlajn reputacije, koju ne možemo poreći, činjenica je da većina ljudi ne razmišlja pretjerano o njoj, niti o svim digitalnim tragovima koje ostavlja u sajber prostoru. Profili na društvenim mrežama postali su moderne verzije ličnih dnevnika – možemo da saznamo šta neko voli, koju muziku sluša, gdje je (a i šta je) juče imao za ručak, gdje se trenutno nalazi. I nije da nijesmo u stanju da neke misli, događaje ili situacije zadržimo za sebe, već će prije biti da ne želimo. To je u redu, dok god postoji mjera. A evo i zašto.
Bezbjednost, bezbjednost, bezbjednost! Dijeljenje velike količine informacija o vašem ličnom životu ne dovodi u pitanje samo ličnu reputaciju, već može biti i opasno, pogotovo za djecu i adolescente. Imajte na umu da digitalni trag ne ostavlja samo nešto što objavite na društvenim mrežama. Svaki klik, interakcija, pretraga, skinuta aplikacija, sve ostavlja trag i pomaže da dio vaših ličnih informacija dođe do određene baze podataka.
UNICEF je početkom 2018. godine, u okviru #growinguponline kampanje, predstavio video koji se fokusira na mlade i njihov digitalni otisak. CIlj videa je bio da prikaže koliko podataka i informacija mladi i adolescenti dijele, a da toga nijesu ni svjesni. Posebno je interesantan dio koji jasno oslikava neugodnost koju akteri videa ispoljavaju kada se na pres konferenciji od njih traži da opišu svoj dan, svoje hobije, planove i slično. Ne žele da podijele lične informacije pred gomilom stranaca u realnom svijetu, iako to svakodnevno rade na internetu, gotovo bez razmišljanja. A razlika između ova dva načina dijeljenja zapravo i ne postoji, zar ne?
Šta sve ovo znači kada je u pitanju vaš digitalni otisak? Kao što smo već ustanovili, ne ostavlja trag samo ono što sami podijelite. Takođe, digitalni svijet ima moć da vaše objave prenese na mnogo veći spektar ljudi nego što se vama u datom trenutku čini. Zbog toga je važno da shvatite i prihvatite da digitalni trag, premda nije opipljiv, zaista postoji. Provjeravajte sve informacije koje pronađete onlajn, kako o drugima tako i o sebi. Razmislite prije nego nešto podijelite i budite sigurni da sadržaj koji plasirate (ili koji drugi plasiraju a koji uključuje i vas) nije nešto što vam može nanijeti štetu bilo danas, bilo za godinu dana. Vodite računa i o privatnosti – razmislite o tome ko sve može da vidi sadržaj koji dijelite. Kontrola digitalnog otiska (onoliko koliko je moguće upravljati istim) je takođe značajna. Naravno, mnogo je lakše da upravljate sadržajem koji vi plasirate nego onim koji dijeli neko drugi, ali možete izdvojiti par sati da sa vremena na vrijeme “prečistite” profile na društvenim mrežama, uklonite ili sakrijete sadržaj koji vam se sa trenutne vremenske distance ne dopada. Tačno je, rekli smo da “delete” dugme ne čini magiju, ali to ne znači da neće poslužiti kao efikasno sredstvo za čišćenje. Dodatno, obratite pažnju na “Politiku privatnosti” prilikom aktivacije uređaja i digitalnih usluga koje koristite. Znamo, dosadno je i dugačko, ali šta je dosada spram dijeljenja vaše lokacije, ličnih informacija i istorije pretraživanja potpunim strancima.
Živimo u vremenu u kom pomoću dva klika možemo da pronađemo osobu u onlajn svijetu – bilo preko internet pretraživača ili preko društvenih mreža – i da formiramo mišljenje o njoj na bazi sadržaja koji plasira. Zbog toga je i moja i tvoja i naša odgovornost da njegujemo sopstvenu onlajn reputaciju i da osiguramo da kada nas neko pretražuje ne pronađe ništa kompromitujuće ili neprilično. Kako vrijeme prolazi, a naš boravak na internetu već broji godine, tako i digitalni otisak postaje veći, što će reći da nam je znatno teže da ga pratimo. Tako da, umjesto da se oslanjamo isključivo na kontrolu štete, razmišljajmo i o prevenciji, odnosno pametnom i savjesnom korištenju digitalnog prostora.
Onlajn reputacija i lični brend predstavljaju vašu ličnu kartu na Internetu. Ona treba da komunicira autentičnost i vrijednost na način i kroz sadržaj koji vama odgovara, odnosno koji vas prezentuje na najbolji način. Život u digitalnom svijetu je beskrajno zabavan i prepun razonode – od društvenih mreža i komunikacije sa ljudima širom svijeta, preko popularne kulture i zabave, do riznica neiscrpnog znanja koje vam pomaže da postanete baš sve što poželite. Kao i sve na planeti, tako i Internet ima loših strana koje je bitno uočiti, prihvatiti i edukovati se na način da vaše onlajn prisustvo nikada ne ugrozi ono što imate u realnom životu.
Ova publikacija je nastala okviru projekta „Bezbjednost na internetu u doba COVID–19 pandemije“, koji realizuje Digitalizuj.Me, uz podršku UNICEF-a i Telenora. Imajući u vidu da se sve više društvenih aktivnosti seli u onlajn okruženje, projekat ima za cilj da, kroz niz edukativnih programa i sadržaja, podigne svijest o rizicima na internetu i pruži adolescentima znanja i vještine neophodne za sigurno korišćenje tehnologije.
