Kako Digitalizuj.Me uvijek prati trendove, tako dođosmo do uvijek gorućih tema na Balkanu – izbori i politička scena. Ukoliko mislite da ste zalutali na portal koji prati dnevne vijesti iz države i regiona i prije ovog članka ste se mogli zakleti da Digitalizuj.Me nikada neće govoriti o politici, ne brinite, i dalje ste na pravoj adresi i pravom putu. 🙂
U kontekstu politike, govorimo o najnovijoj promjeni koju uvodi Facebook od sredine marta u 32 zemlje svijeta, među kojima su i zemlje Zapadnog Balkana (Crna Gora, Srbija, Bosna i Hercegovina, Albanija i Sjevera Makedonija) – oglašavanje za političke subjekte biće značajno izmijenjeno i postroženo.
Svako ko želi da objavljuje izborne ili političke oglase, moraće da potvrdi svoj identitet na osnovu identifikacione oznake (na primjer, lične karte ili pasoša) koju izdaje zemlja u kojoj želi da objavljuje oglase, i time objelodani ko snosi odgovornost za oglas. Kako je iz Facebooka potvrdila menadžerka proizvoda te kompanije, Sarah Schiff, cilj ovakve vrste identifikacije nije da otežaju političko oglašavanje, već da cijeli proces učine transparentijim i utiču na smanjenje širenja dezinformacija.
Odakle ovakva promjena sada?
Politički procesi u poslednjih nekoliko godina su na globalnom nivou bili obilježeni sve većim uticajem društvenih mreža u širenju informacija i dezinformacija, pa je ovo jedan od načina kako Facebook pokušava da se izbori sa tim problemom.
Ovakva vrsta identifikacije postojala je i ranije, ali samo kao opcija. Od sada, svi političari, njihove stranice ili stranice njihovih stranki, koje namjeravaju da sponzorišu svoje objave, moraće da prođu kroz proces utvrđivanja identiteta kako bi imali opciju oglašavanja.
Neposredno prije uvođenja novih pravila, zajedno sa novinarima iz pomenutih zemalja Balkana, imali smo priliku da, kao predstavnici Crne Gore, porazgovaramo sa Sarah Schiff, menadžerkom proizvoda kompanije Facebook. Kako bi predstavili svoje napore u širenju dezinformacija i regulisanja načina na koji Facebook može biti iskorišten za upravljanje javnim mjenjem u političke svrhe, kompanija je organizovala eksluzivni webinar sa predstavnicima tehnoloških zajednica i medija u zemljama regiona. Tom prilikom smo imali priliku da dobijemo odgovor na sve nejasnoće u vezi sa ovom promjenom.
Kako nam je Sarah tada potvrdila, navedene promjene su posledica višegodišnjeg praćenja i analiziranja političkih procesa širom svijeta. I mi, i vi, ali i ljudi u kompaniji Facebook, svjesni su dvije stvari: prvo, da izbori i ponašanje političkih subjekata nisu isti u svim zemljama, kao i da ovim neće riješiti sve probleme širenja lažnih vijesti i uticaja na mišljenje javnog mnjenja. Zbog toga, sa posebnom pažnjom implementiraju sve promjene u zasebnim regijama i očekuju povratnu informaciju od zajednice – kako bi cijeli program unapređivali, promjene prilagođavali državama, a time i Facebook činili boljim mjestom za sve nas.
Tako će pažljivo prolaziti kroz sve zahtjeve za odobravanje profila i stranica, pa će nastojati da što bolje provjere sve informacije koje je neophodno dostaviti (identifikacioni broj, lokalna poslovna adresa, lokalni telefonski broj, e-mail i vebsajt) upravo kako bi broj lažnih profila i stranica političkih subjekata sveli na minimum.
Oglasi i informacije koje se koriste za potvrđivanje odricanja od odgovornosti ovlašćenih oglašivača će se čuvati u Biblioteci oglasa (Ad Library API) u periodu od sedam godina. Tamo, nakon nekoliko koraka validacije svog profila, moći ćete da saznate više o konkretnim političkim oglasima, impresijama, troškovima, ali i demografskim informacijama, poput starosti, pola i lokacije lica koja su vidjela oglas. Osim što garantuje transparentnost cijelog procesa, Facebook time omogućava svim novinarima, istraživačima i ostalim zainteresovanim stranama da što lakše pristupe informacijama i prate aktuelne kampanje.
Zašto je ovo važno za sve ostale korisnike Facebooka?
Sada bih ipak pomenula nekoga ko nema baš nikakve veze sa politikom – moju tetku.
Tetka, kao svaka moderna Crnogorka u srednjim godina, aktivan je korisnik Facebooka. Zove me prethodne sedmice, i u blagom napadu panike, počinje priču o tome da je pročitala kako je u Crnu Goru stigao koronavirus (zvanično: COVID-19) i da je već 180 oboljelih. Doktori su preporučili nošenje maski, a ona se samo pita ko je lud da uopšte izlazi napolje. Dok pokušavam da joj objasnim da je u pitanju lažna vijest, šalje mi screenshot koji joj je prijateljica poslala. Sve se sa Facebook objave, prebacilo i u Viber grupu njenih koleginica, pa se one sada zajedno trude da što više ljudi sazna za ovo. Tek tada shvatam da lažne vijesti (fake news), o kojima toliko čitam i pišem, konačno doživljavaju pet minuta slave u mom životu, a da će mi trebati mnogo više da tetki objasnim o čemu se radi.
Lažne vijesti, senzacionalistički naslovi, neprovjerene ili netačne informacije nisu novost u novinarstvu i javnim nastupima i nisu nastale pojavom društvenih mreža. Ipak, njihovim masovnim korišćenjem doživljavamo to da jedna lažna informacija vrlo brzo može postati viralna i značajno uticati na formiranje mišljenja korisnika, i u krajnjem, uticati na njih kao glasače na izborima. A danas su svi oni sa pravom glasa, upravo na Facebooku i Instagramu.
Sada, kada i naši političari to znaju, samo zamislite kako će izgledati listanje društvenih mreža u periodu prije izbora. Izbjeći poznata lica sa porukama zašto su bolji od ostalih biće skoro nemoguće (luka spasa možda može biti Twitter, gdje je od ove godine političko oglašavanje u potpunosti zabranjeno).
Važno je napomenuti i da se ovakva vrsta promjene odnosi samo na političke subjekte, ne i na ostale kreatore sadržaja koji značajno mogu uticati na mišljenje javnosti. Tako će novinari, portali i medijske kuće i dalje moći da koriste alate oglašavanja bez obzira na to na šta se njihov oglas odnosi. Naravno, sve pod uslovom da Facebook ne prepozna govor mržnje i odobri njihov oglas. Odluka o tome da li će oni biti izvor dezinformacija i lažnih vijesti, ili će savjesno koristiti oglašavanje na Facebooku i Instagramu, prepuštena je njima.
Facebook se zbog svega toga trenutno trudi da balansira između slobode govora, kao jedne od ključnih vrijednosti, i sa druge strane, prava građana da ne budu manipulisani i podvrgnuti medijskim kampanjama kada se radi o donošenju značajne odluke za cijelo društvo (kome dati glas). Kako je ovo prva u nizu promjena koje za cilj imaju da zaštite online korisnike od manipulacije ovog tipa, ostaje da vidimo koliko će ista biti uspješna. Ali jedno je sigurno – uspjeh uvakvih inicijativa velikim dijelom zavisi i od nas.
Ovakve promjene treba da budu opomena svima nama: medijskim kompanijama, marketarima, novinarima, predstavnicima NVO sektora, i u krajnjem, običnim korisnicima društvenih mreža. Opomena da budemo odgovorni digitalni građani, a da naš glavni neprijatelj bude lažni sadržaj.
Photo by Will Francis on Unsplash.
