Utisci sa Digitalizuj.Me vol.58: “Kako sam zeznuo sve što sam mogao da zeznem u razvoju firme i šta sam naučio iz toga”

Prethodnog petka, 21. februara, imali smo zadovoljstvo da ugostimo Nikolu Jovanovića, serijskog preduzetnika i HR konsultanta. Nikolino predavanje, pod nazivom “Kako sam zeznuo sve što sam mogao da zeznem u razvoju firme i šta sam naučio iz toga”, je bilo namijenjeno upravo preduzetnicima i svima koji planiraju da pokrenu svoj biznis. Ovaj, 58. po redu Digitalizuj.Me događaj, bio je organizovan kao dio projekta “Akademija digitalnog marketinga za preduzetnike”, koji realizujemo zahvaljujući podršci Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori

Otkako je, prije 20-ak godina, započeo profesionalnu karijeru, Nikola je radio u sva tri sektora, uglavnom u oblastima organizacionog i razvoja ljudi, društveno-odgovornog poslovanja, te IT-a, interneta i društvenih medija. Danas je preduzetnik, akreditovani konsultant Human Synergistics-a, čije alate koristi za lični, timski i organizacioni razvoj, a akreditovan je i za Geert Hofstede metodologiju promjene organizacione kulture. Zagovara i promoviše koncept društvenog preduzetništva već više od 10 godina kroz Udruženje HUB Beograd, a kroz Tuturutu Consulting pomaže društvenim preduzetnicima da svoje ideje pretoče u održivi poslovni poduhvat. 

Kroz seriju anegdota i ličnih priča, Nikola je sa pristnima podijelio lekcije koje je naučio upravo osnivanjem svog startapa, koji je naknadno propao, a sa ciljem da svima koji žele da osnuju svoj biznis pomogne da prepoznaju i prevaziđu neke od izazova sa kojim će se na tom putu suočiti. U nastavku vam prenosimo one najvažnije:

Prvo pitaj ko hoće da kupi i koliko hoće to da plati

Kao neko ko je u HR svijetu, u radu sa različitim firmama i industijama, proveo više od 20 godina, Nikola je imao jasnu sliku na koje probleme profesionalci iz oblasti upravljanja ljudskim resursima nailaze u svom radu. Na osnovu svog iskustva, kreirao je servis koji te probleme velikim dijelom rješava. Kako kaže, Nikola je smatrao da je to to – napravio je genijalan proizvod koji će da riješi problem, koji je toliko dobar da će sam sebe da prodaje. Proizvod jeste bio dobar ali rijetko kada prodaje sam sebe.

Kada kreiramo proizvod, pogotovo ako se radi o novim, inovativnim tehnologijama, moramo imati u vidu da ljudi imaju ustaljen način funcionisanja koji mijenjaju veoma teško. Čak i ukoliko ono što nudimo zaista donosi rješenja na dug rok, postoji velika šansa da ljudi neće biti toliko spremni da ulože napor potreban da promijene procedure, da li zbog lošeg tajminga ili prosto iz razloga što nisu spremni na promjenu. 

Nikolina poruka je da prije nešto se upustimo u posao, bez obzira na to koliko se nama samima ideja činila genijalno, moramo odraditi istraživanje tržišta. Moramo istražiti za li za njim postoji realna tražnja – da li već postoji neko ko je za taj proizvod ili uslugu spreman da plati.

Biraj najjednostavniji mogući način da razviješ proizvod

Kako kaže, jedna od većih grešaka koju je počinio prilikom pokretanja startapa jeste što je čekao da servis bude savršen da bi ga lansirao. Naime, kako je prepoznat kao stručnjak iz oblasti HR-a, Nikola je smatrao da ne može sebi da dozvoli da lansira nešto što nije dovoljno savršeno, što nema sve opcije koje korisnicima servisa mogu biti potrebne.

Međutim, osim što je savršenstvo samo po sebi nedostižan koncept, čekajući da lansira proizvod, Nikola je propustio priliku da dobije korisne povratne informacije od korisnika koje bi mu zaista pomogle da ga unaprijedi. Da može da se vrati nazad, Nikola kaže da bi u početku napravio MVP (minimum viable product) proizvoda, odnosnu njegovu najprostiju verziju, kako bi mogao da je lansira i da vidi da li postoji interesovanje, za koje opcije su ljudi stvarno zainteresovani, i da svoj proizvod gradi u skladu sa realim potrebama korisnika. 

U krajnjem, ukoliko je već startap bio osuđen na neuspjeh, znao bi to mnogo ranije i sa mnogo manje uloženog novca i vremene.

Tim biraj tako da svako iz tima bude bolji od tebe u ponečemu

U svom predavanju, Nikola se osvrnuo i na značaj tima, jer kao što znamo – firme čine njeni ljudi. Kada se nađemo u ulozi osnivača kompanije i nekoga ko treba da oformi tim, Nikolin savjet je da napravimo tim u kojem svako ima jasnu ulogu. 

Treba da težimo da napravimo komplementaran tim, gdje svaki član tima ima svoju specijalnost i oblast u kojoj dominira, a gdje svi zajedno daju skup vještina i znanja koje su potrebne da bi firma mogla dobro da funkcioniše. Uz činjenicu da se na taj način neće preklapati zaduženja, i da će svi imati jasna zaduženja i odgovornosti, ovaj način izgradnje tima će donije različite perspektive i iskustva, što je od izuzetnog značaja.

Važnije je da se proizvod koristi nego da ga naplatiš odmah

Nakon što uložite toliko vremena, napora i novčanih sredstava da lansirate kompaniju, ono što najviše želite jeste da vaše usluge i proizvodi počnu da se prodaju. Nikola smatra da bi u njegovom slučaju bilo pametnije da se na samom početku, umjesto na prodaju, fokusirao na to da što više ljudi počne da proizvod koriste.

Naime, njegova strategija je bila direktna prodaja HR predstavnicima kompanija. Međutim, iz ove prespektive Nikola uočava da je problem koji iz toga proizilazi jeste da jako dugo čekaš na prve korisnike, a za vrijeme koje čekaš si već mogao da dobiješ korisne informacije o tome kako se proizvod koristi i da ga unaprijediš, što bi u krajnjem pozitivno uticalo na proizvod.

Upravo iz tog je razloga Nikola predlaže da pokušamo da priđemo odabranim ljudima kako bismo im dali proizvod na testiranje i besplatno korištenje. Na taj način bi oni imali vremena da se, bez pritiska, naviknu da koriste proizvod, a mi bismo stekli informacije o tome kako proizvod može da se unaprijedi. Naravno, ovdje je jako bitno da se unaprijed iskomunicira koliko dugo će proizvod biti dat besplatno na korišćenje (na početku to može biti i tri do šest mjeseci), kao i koja je njegova redovna cijena.

Moraš biti spreman i na administrativne probleme i poteškoće u radu

Još jedna stvar, koju Nikola kaže da preduzetnici često zaborave, jeste da poslujemo u sistemu koji se velikim dijelom tek prilagođava novim biznis modelima i načinima poslovanja. Država ne funkcioniše uvijek 100% efikasno i fleksibilno. Moramo biti svjesni da će se u našem radu prepriječiti stvari na koje ne možemo da utičemo, kao što su one administrativne prirode.

Nikola upozorava da moramo biti spremni na to da nas kao preduzetnike pogrešno zavedu, da čekamo dugo na potvrde, da nećemo moći da dobijemo potvrdu kada je očekujemo… te da moramo imati plan B.

Drži prijatelje što dalje od svog biznisa

Dok su jedno od najvećih blaga naših života, izvor neiscrpne energije i podrške, Nikola kaže da se trudimo da prijatelje držimo što dalje od svog biznisa. Upravo zato što im je stalo do vas, prijatelji nikada neće biti 100% iskreni u vezi onoga na čemu radimo. Iz želje da nas ne povrede ili uvrijede, njihov feedback nikada neće biti onoliko brutalno iskren koliko nam je to potrebno.

Sa druge strane, vrlo je vjerovatno da, upravo zato što su naši prijatelji, vrlo slično gledaju na stvari, te će imati isto mišljenje kao i mi. Ono što preduzetniku treba jeste neko sa drugačijim pogledom na svijet i drugačijom perspektivom.

Ne moraš da radiš 24 sata dnevno

Za kraj, Nikola nas je upozorio da ne dozvolimo da nas zavede “hustle culture”. U periodu smo kada je neprekidan rad postao nešto što se slavi, i dio poslovne kulture. Međutim, Nikola upozorava da ne moramo i da ne treba da radimo 24 sata dnevno. Osim što dovodi do ogromne količine stresa i utiče loše na naše zdravlje, utiče i na sve koji sa nama rade i žive. U krajnjem, nismo ni produktivni, već sistematski smanjujemo svoje kapacitete, i one fizičke i one mentalne. 

Umjesto toga, moramo voditi računa o tome da kreiramo atmosferu u kompaniji koja će omogućiti svima da naprave pauzu, da napune baterije, i da imaju dovoljno prostora da budu kreativni. Takvu kulturu možemo kreirati samo primjerom.

Author: Miodrag Račić

Miodrag Račić je student Prirodno-matematičkog fakulteta u Podgorici i zaljubljenik u sve što ima veze sa tehnologijom i inovacijama.

Share This Post On

Vaše mišljenje: