U četvrtak, 20. juna, u prostorijama Omladinskog centra, održan je 56. po redu Digitalizuj.Me događaj. Predavač Andrej Hanzir govorio je o tome kako mladi preduzetnici mijenjaju zajednicu.
O Andreju
Interesantno je da je svoj prvi startap osnovao sa 16 godina. Kako sam kaže, nije to bilo nikakva inovativna ideja. U pitanju je bila stranica sa tekstovima hrvatskih pjesama. Ipak, i to je zanimljiv poduhvat za klince koji su našli način da zarađuju. Nakon toga je pokrenuo još jednu organizaciju, a potom i Hrvatski ured za kreativnost i inovacije (HUKI). HUKI se bavi organizovanjem konferencija, projekata, konsaltingom itd.
Omiljeni projekat mu je LEAP Summit, koji je najveća konferencija za mlade u Evropi. Ove godine su imali 3 700 ljudi iz 40 zemalja svijeta, sa 120 predavača. Da biste stekli osjećaj kako to sve izgleda, možete pogledati video. Na LEAPu je upoznao i Avganistanca koji započinje svoj treći startap. Ako neko može da bude preduzetnik u uslovima kakvi su sad u Avganistanu, šta nas sprečava da promijenimo ono što mislimo da ne valja? Ili da makar pokušamo?
U HUKI-ju rade i boutique konferencije (manje specijalizovane konferencije), kakva je i Adriatic Innovation Island, koja se održava na zatvorenom ostrvu koje je dostupno samo učesnicima konferencije. Negdje na svom poslovnom putu osnovao je i Ekonomsku kliniku, gdje se studentima Ekonomskog fakulteta pruža prilika da rade na realnim slučajevima i besplatno pomažu građanima, a sve to u saradnji sa mentorima.
Ono sa čim se najviše susretao na svom preduzetničkom putu, pogotovo kada je riječ o startapovima, jeste “ne možeš” mentalitet. Ljudi su mu govorili “Nađi neki realan posao”, “Šta sad pokušavaš organizovati neku konferenciju” i slično. Kako kaže, linija koja odvaja uspješne i neuspješne startapove jeste (ne)odustajanje i (ne) slušanje ljudi koji imaju takav stav. Možete vidjeti šta se dešava u tim i sličnim situacijama, i do čega odustajanje od sopstvene ideje može da dovede:
Savjeti
Glavni savjet za sve preduzetnike je PUTUJTE. Nikad lakše nije bilo putovati nego danas. Ne misleći samo na niskotarifne letove, Andrej nam je otkrio da zapravo ima mnogo razmjena preduzetnika, besplatnih treninga i slično, i da su to sve prilike koje treba iskoristiti. Putovanja mnogo znače i za upoznavanje ljudi koji su iz drugih zemalja, a to nam može pružiti priliku da proširimo svoj biznis i van zemlje.
Jedna od bitnih karakteristika svakog ko pokreće startap jeste liderstvo. Video ispod pokazuje šta zapravo znači biti lider i koja je najbitnija karika u lancu ljudi koji se okupe oko lidera. Ono što preduzetnici znaju zaboraviti jeste koliko je bitan prvi tim koji imate oko sebe i koliko su ključni prvi kupci. Oni čine razliku između uspjeha i neuspjeha. Učinite svoj tim jednakim sebi, a posebnu pažnju posvećujte prvim ljudima koji koriste vaše usluge.
Društveno preduzetništvo je pravac koji ljudi sve češće biraju u Zapadnoj Evropi, pa možete razmisliti i o njemu. Ovdje se ne misli samo na zapošljavanje društveno-marginalizovanih grupa, već i na reinvestiranje preduzetničke dobiti, bilo u ljude ili u sami biznis. Dođe kao neki blaži oblik kapitalizma. U ovakvom obliku preduzetništva je mnogo bitno biti autentičan. Ne možete otvoriti veganski restoran, a jesti ćevape svaki dan. Ne komunicirate priču koju pokušavate da prenesete na pravi način. Mnogo je bitno živjeti ono što prodaješ, jer na taj način zastupaš stavove i širiš zajednicu i ne radiš nešto samo i isključivo radi zarade. Mnogo se više postiže kada te motiviše strast.
Ukoliko se odlučite za društveno preduzetništvo, ključna pitanja koja morate postaviti su sledeća:
- Kako vi doprinosite svojoj zajednici?
- Kako dugoročno vidite vašu zajednicu?
- Jeste li okruženi ljudima koji vama i vašoj zajednici donose napredak?
Šta je bitno za preduzetnika koji se tek upušta u te vode?
Prvo, shvatanje da sve što u početku pokrećete jeste projekat. Zbog toga vam treba poznavanje projekt menadžementa. Morate odrediti koji su vam ciljevi, stejkholderi, morate vidjeti ko vam čini projektni tim i slično.
Osim toga, vrlo je bitno odrediti viziju, misiju i organizaciju. Osnovni tim mora da ima istu ili sličnu viziju, kako ne bi došlo do razilažinja. Mnogo startapova propadne zbog lošeg tima ili loše komunikacije u timu. Takođe, morate imati različite ljude u timu. Ne može tim od pet ekonomista da ima ideju za aplikaciju i da se ne zna ko će je realizovati.
Greške… su u redu. Ukoliko trenirate sport, na treningu očekujete da ćete pogriješiti i to je u redu. Međutim, ako je u pitanju preduzetništvo – smatramo da je greška smak svijeta. A nije. Greške su trening i što prije to shvatimo – bolje po nas.
Kapitala ima više nego ikada prije. Međutim, veoma je bitno zapitati se da li vam je zapravo potreban. Ako želite investiciju da biste investirali u nove stolove… Nije vam baš potrebna. Ali ako vam zaista jeste potrebna i do nje nijeste uspjeli doći, zapitajte se gdje ste je tražili i koji vam je bio put do nje. Možda se tu krije odgovor zašto nijeste uspjeli da je nađete.
I za kraj – etika. Bitna je na početku. I prije početka. Razmislite kako izbjeći situacije koje vas mogu dovesti do toga da učinite nešto neetično. Od osnivanja preduzeća ugradite etiku kao osnovu, da se ne bi desilo da neko od zaposlenih učini nešto neetično i da cijelo preduzeće padne zbog toga.
