Već duže vrijeme nezaobilazna tema u IT krugovima, a sve češće i u medijima, je blockchain. Imao sam priliku da prisustvujem WeAreDevelopers 2018 kongresu u Beču, najvećem okupljanju te vrste u Evropi, a kao tema za koju su učesnici bili najzainteresovaniji izglasan je upravo blockchain.
Stekao sam utisak da velikom broju ljudi ova tehnologija nije najjasnija, a jezik IT stručnjaka često nije razumljiv običnim smrtnicima. Takođe, sve češće imamo priliku da pročitamo članak ili poslušamo predavanje o tome šta je blockchain, njegovim revolucionarnim mogućnostima i širokim primjenama. Upravo zbog svega ovoga, a inspirisan govorom Andreasa Antonopoulosa koji sam čuo u Beču, odlučio sam da napišem blog post o tome šta blockchain nije.
Blockchain nije magija
Čitajuči upravo ove članke o blockchainu stičemo utisak da je u pitanju magična tehnologija koju ne možemo razumjeti. Zapravo, u pitanju je samo struktura podataka, i to ne ni pretjerano interesantna. Blockchain je specifična vrsta ulančane liste, ali kao što se iz naslova da zaključiti, nećemo govoriti o tehničkim aspektima. Ono što ovakvu bazu podataka čini specifičnom je način na koji se u njoj podaci čuvaju. Naime, izuzev specifičnih slučajeva, ono što jednom zapišemo u blockchain, u njemu ostaje zapisano i ne može se mijenjati, niti brisati. Kada na to dodamo činjenicu da otvoren blockchain ne može kontrolisati niko dobijamo sistem koji je otvoren, decentralizovan, neutralan, neograničen i otporan na svaki oblik cenzure. Upravo u ovim osobinama leže ključni potenijali blockchaina. Ali za šta nam takav sistem treba?
Blockchain nije rješenje svih problema
Vjerovali ili ne, sa mnogih tački gledišta, blockchain je potpuno beskoristan. Medijska i društvena pompa oko ove tehnologije navodi nas na zaključak da je blockchain revolucionarno rješenje svih problema. I mnogi, vođeni željom za profitom, pokušavaju da ga plasiraju kao takav. Došlo je do trenda da se sve što ima veze sa čuvanjem podataka redefiniše kao blockchain. Ali ova tehnologija, upravo kako bi bila decentralizovana, zahtijeva da mnogi učesnici mreže potvrde svaku na njoj obavljenu transakciju. Ovo blockchain čini neuporedivo sporijim od bilo kojeg drugog sitema održavanja baze podataka.
Tako da ukoliko nam nije uistinu potrebna baza podataka sa gore navedenim svojstvima, bolje je koristiti bilo šta drugo. Ukoliko bismo ovakvu platformu primjenili u nekom zatvorenom sistemu koji ima centralnu tačku upravljanja, kao što je to većina kompanija, gube se najvažnije osobine zbog kojih koristimo blockchain, i njegova upotreba postaje besmislena. Kada malo bolje razmislimo, platforma kojoj mogu pristupiti svi, nema centralni autoritet, neutralna je i ne može biti kompromitovana i nema tako široku primjenu, kada uzmemo u obzir trenutne limite performansi. Ali jedna primjena nam jako brzo pada na pamet.
Blockchain nije isto što i bitcoin
Ono što je za Bitcoin jako interesantno je da uzima jednu od najstarijih ljudskih tehnologija, sistem komunikacije vrijednosti koji nazivamo novac, i kombinuje ga sa savremenim tehnologijama. Bitcoin koristi blockchain kao tehnologiju kako bi učinio novac decentralizovanim. Svaka transakcija biva verifikovana od mnoštva korisnika koji garantuju da imam novac koji šaljem i prebacuju ga primaocu, i ta transakcija ostaje zapamćena zauvijek. Iako za sada najrasprostranjenija, kriptovalute definitivno nisu jedina primjena blockchaina. Ovakva platforma ima široku primjenu u sklapanju ugovora, jer garantuje povjerenje, čuvanju podataka u Cloud servisima, kao i pri čuvanju podataka o zdravstvenoj zaštiti.
Blockchain nije samo jedan
Ova tehnologija vrlo često biva upoređena sa internetom, iz prostog razloga što predstavlja mrežu sa mnoštvom invovativnih primjena. Ali pored navedenih, oni nemaju previše sličnosti. Primjetno je da web postaje sve centralizovaniji – nekoliko izuzetno moćnih kompanija upravlja većinom sadržaja koje na internetu gledamo, a mijenjanjem pravila o internet neutralnosti, trude se da svoj uticaj i kontrolu prošire. Još jedna jako bitna razlika je to što blockchain nije samo jedan. Svako može kreirati blockchain i učiniti ga onakvim kakav želi da bude. Upravo ovo je razlog što danas imamo preko 800 kriptovaluta.
Blockchain neće promijeniti svijet, barem ne odmah
Kada ljudi govore o blockchainu često čujemo kako će ova tehnologija iz korijena promjeniti globalnu ekonomiju i pravne odnose i dovesti do kraja FIAT valuta kakve danas poznajemo. Iako kriptovalute teže upravo ovome, iz trenutne perspektive ovaj ishod čini se malo vjerovatnim. Globalni trend je da težimo društvu bez keša, a značajna sličnost koju kriptovalute i keš imaju su mogućnost razmjene između dvije osobe direktno, kao i anonimnost. Ali značajna mana u odnosu na tradicionalne valute je upravo ta što iza kriptovaluta ne stoji institucija od povjerenja. Jer novac ima vrijednost samo zato što mi vjerujemo institucijama koje ga kontrolišu.
Zašto bi jedna država stala iza kriptovalute? Kriptovalute korisnicima pružaju upravo one sigurnosti od kojih vlade strahuju – anonimnost i decentralizacija. Države mogu realizovati ideju društva bez upotrebe keša i ne koristeći kriptovalute, održavajući sistem nadgledanim i centralizovanim.
A u kakvom društvu mi želimo da živimo? Iako blockchain ne donese revolucionarne promjene kakve se promovišu, siguran sam da ćemo u narednim godinama biti svjedoci najrazličitijih primjena ove tehnologije u poboljšavanju našeg društva.
