Globalna ‘internetizacija’ i Crna Gora u njoj

Kada sam prvi put preuzeo funkciju u Bijeloj kući, samo su atomski fizičari znali šta je to Web. Danas, čak i moja mačka ima svoju web stranu.” – to je bivši američki predsjednik Bil Klinton izjavio o vezi između brzine razvoja interneta i njegove čuvene mačke Socks. Sad uzmite u obzir da je Klinton prvi put postao predsjednik 1993. godine, a da ova njegova izjava datira iz 1996, i, uprkos činjenici da njegova mačka nije bila baš obična mačka, shvatićete koliki je, ustvari, potencijal interneta, i koliko brzo internet napreduje. Ponavljam, ova je izjava data 1996. godine, a vi ovaj tekst čitate u 2014. godini, 18 godina nakon toga. Čak je i ova izjava za tih 18 godina od bebe postala punoljetna, a zamislite samo dokle su za to vrijeme stigli internet i tehnologija.

Da bih vam to bolje dočarao, reći ću vam da je samo danas, 20. februara, dok vi ovo čitate, širom svijeta već poslato preko 80 milijardi e-mailova, da je na Googleu danas izvršeno preko 2 milijarde pretraga, da je objavljeno skoro 2 miliona blog postova, da je obavljeno preko 50 miliona Skype poziva, izbačeno preko 300 miliona tweetova, i da je do sad, u toku današnjeg dana, već pregledano preko 3 milijarde klipova na YouTubeu.

Danas je 40% svjetske populacije (tj. skoro 3 milijarde ljudi) online, a u samo par država na cijelom svijetu (Sjeverna Koreja i par afričkih država) internetu ne možete pristupiti.

Rast broja korisnika interneta po godinama

Rast broja korisnika interneta po godinama

Kad se priča o ovoj temi, ne može da se prođe bez pominjanja broja korisnika na društvenim mrežama: Facebook ima nevjerovatnih milijardu i 216 miliona korisnika, Google+ 390 miliona, a Twitter 255 miliona. Takođe, u toku današnjeg dana, do trenutka u kom ovo pišem, je prodato oko 380 hiljada kompjutera i preko milion smartphoneova, a, vjerovali ili ne, hakovano je preko 15 hiljada sajtova (kojih ukupno ima preko 840 miliona). Svi podaci su preuzeti sa ovog fenomenalnog sajta.

Nevjerovatna ekspanzija sadržaja na internetu može se shvatiti i iz sledećeg grafika koji prikazuje rast broja objavljenih sati video klipova u jednom minutu sa YouTubea od 2006. do danas.

Broj objavljenih sati video klipova u jednom minutu sa YouTubea po godinama

Takođe, pogledajte rast broja objavljenih fotografija (u milionima) na raznim društvenim mrežama od 2005. do danas.

photos uploaded growth

Broj fotografija (u milionima) koje se objavljuju na društvenim mrežama po godinama

Naravno, kao i u svim drugim segmentima života i privrede, ni internet nije ni blizu jednako raspoređen po svim djelovima svijeta, već postoje ogromne razlike. Tako je, recimo, ubjedljivo najviše internet korisnika na svijetu iz Kine (preko 500 miliona), ali je to samo oko 42% ukupne populacije Kine (taj se procenat naziva – penetracija, koja predstavlja broj internet korisnika jedne zemlje podijeljen sa ukupnim brojem stanovnika iste). Tako, na primjer, SAD imaju oko 250 miliona korisnika, ali i visoku stopu penetracije, jer čak 81% Amerikanaca ima pristup internetu. Od poznatijih zemalja sa niskim nivoom penetracije, treba pomenuti Indiju (12,6%) i Meksiko (38,4%), a od zemalja sa visokim nivoom penetracije većinu razvijenih evropskih država (Holandija – 93%, Danska – 95%, Švedska – 96%, …). U Crnoj Gori po poslednjim podacima postoji 374 hiljade internet korisnika, što je 56,8% od broja stanovnika, što govori da smo, ipak, dosta ispod nivoa zapadnoevropskih zemalja.

Ispod možete vidjeti i listu 10 zemalja sa najviše internet korisnika i njihove stope penetracije.

penetracija

Što se tiče brzine interneta, u tom sam segmentu došao do jednog jako zabrinjavajućeg podatka. Crna Gora je (ne znam zašto me to uopšte i čudi) država sa najsporijim internetom u cijeloj Evropi, sa prosječnom brzinom od 5,76 megabita u sekundi. Da bih malo približio brzinu o kojoj se radi – u Crnoj Gori vam je, da biste skinuli sa interneta fajl veličine 1 gigabajta, potrebno oko  28 minuta. Nasuprot nama, država sa najbržim protokom interneta na svijetu je Hong Kong, sa nevjerovatnih 73 megabita u sekundi (za fajl od 1GB vam je potrebno oko 1 minut i 50 sekundi). Malo iznad nas na ovoj listi su Albanija (5,8Mbps), BiH (6,7), Hrvatska (7,3), Srbija (7,9), dok je država sa ubjedljivo najboljim protokom u Evropi Rumunija, sa ogromnih 57 megabita u sekundi. Rumunija se, takođe, može pohvaliti i gradom sa prosječno najbržim internetom na planeti – u Temišvaru možete surfovati brzinom od 98,8 Mbps, što znači da fajl od 1GB možete skinuti za samo minut i 20 sekundi!

Za sve informacije o brzini interneta, bilo gdje na svijetu, klikni ovdje.

Velike podjele u svijetu interneta su i po tome u kojoj se državi i na kom se kontinentu masovno koristi koji web browser, ali, na mapi ispod ovog pasusa možete primijetiti da, ipak, Google Chrome ima primat u odnosu na sve ostale.

Zelenom boje je obilježen Google Chrome, plavom Internet Explorer, a narandžastom Mozilla Firefox

Zelenom bojom je obilježen Google Chrome, narandžastom Mozilla Firefox, a plavom Internet Explorer

Takođe, vrlo interesantan podatak, koji se dosta tiče Crne Gore, je podatak o broju mobilnih telefona po glavi stanovnika. Svi znamo urbane legende o tome kako smo država sa prosječno najviše mobilnih na svijetu, i sada ćemo i provjeriti tu informaciju.

Naime, tačan podatak je da je na kraju 2013. godine, u Crnoj Gori broj korisnika mobilne telefonije bio oko 993 hiljade, što znači da je svaki čovjek u prosjeku imao 1,6 mobilnih telefona. To jeste izuzetno visok prosjek, ali nije ni blizu, recimo, Panami (u kojoj postoji više od 2 mobilna telefona po glavi stanovnika) ili Hong Kongu (u kome ljudi prosječno imaju 1,9 telefona) itd. Međutim, ukoliko vas neko pita, ipak možete reći da smo u vrhu svjetske liste po ovom pitanju, jer nema puno zemalja sa većim prosjekom od nas, pa se zapitajte koji su razlozi za to, i da li je to, uopšte, dobro ili loše…

Kad sam već počeo priču o Crnoj Gori, vjerovatno će vas zanimati još neki lokalni tehnološki podaci, pa pogledajte koji su uređaji najzastupljeniji u crnogorskim domaćinstvima. Gotovo sva domaćinstva imaju televizor, a laptop ima jedva preko trećine.

Uređaji zastupljeni u domaćinstvima

Uređaji zastupljeni u domaćinstvima

Sad ću da pomiješam poslednja dva podatka, i malo ću se poigrati brojkama. Naime, prosječan broj članova domaćinstva u Crnoj Gori je oko 3,2, što znači da bi tri prosječna crnogorska domaćinstva, hipotetički, kad bi poređala svoje elektronske uređaje na jedno mjesto – imala jedan laptop, tri televizora i, čak 16 mobilnih telefona. Po ovome je vrlo očigledno da nešto ne štima u načinu na koji crnogorske porodice raspoređuju svoje finansijske resurse za tehnologiju, i da bi našim ljudima dobro došao jedan kratki tehnološki kurs.

Prvi internet koraci u Crnoj Gori napravljeni su krajem drugog milenijuma, kada ljudi polako počinju da se upoznaju sa čarima internet konekcije i kada kreće širenje ovog globalnog fenomena. 1997. godine, napravljen je prvi crnogorski, a osmi jugoslovenski website – www.bar-bari.com, a već u toku sledeće godine, svoj sajt je imalo oko 80 crnogorskih firmi, koje sa pravom možemo nazvati pionirima crnogorskog interneta.

Ovako je izgledao prvi crnogorski website

Ovako je izgledao prvi crnogorski website

Za razliku od tada, danas se uopšte ne može zamisliti kompanija bez internet prezentacije, pa u Crnoj Gori imamo oko 9 hiljada registrovanih .ME domena (zvanični internet domen Crne Gore), a ko zna koliko je još crnogorskih sajtova registrovano preko nekog drugog domena (za to se ne može naći ni nezvaničan podatak)…

Sad dolazimo i do nekih ekskuzivnih podataka… 🙂 Ubjedljivo na prvom prvom mjestu po popularnosti u Crnoj Gori je sajt Vijesti.me, koji dnevno bilježi i preko 100 hiljada posjeta. Na slici ispod, koju smo dobili od ljubaznih urednika iz redakcije Vijesti, možete vidjeti i podatke o posjeti njihovom sajtu u poslednjih 30 dana… podatke koje ranije nismo imali prilike da vidimo.

Google analytics za sajt Vijesti.me za prethodnih mjesec dana

Google analytics za sajt Vijesti.me za prethodnih mjesec dana

Ovaj sajt je u poslednjih 30 dana imao 2 miliona i 707 hiljada posjeta od strane 630 hiljada posjetioca, što znači da Vijesti mjesečno imaju posjetioca približno koliko Crna Gora ima stanovnika, što je, zaista, impresivan podatak…

Još neki od sajtova sa velikim brojem posjeta u Crnoj Gori su Blic, Cafe del Montenegro,  KurirKolektiv.me, i tako dalje, a uzevši u obzir trend rasta broja registrovanih domena, broja aktivnih sajtova i broja internet korisnika u Crnoj Gori, možemo samo da zamislimo koliko će posjeta imati ovi, i slični sajtovi, za nekoliko godina…

Sve u svemu, nikako ne možemo biti zadovoljni generalnim stanjem svijesti o internetu i tehnologiji u Crnoj Gori, i to je, po mom mišljenju, nešto na čemu treba definitivno dosta raditi…

Organizaciji Digitalizuj.me je to i osnovni cilj postojanja, tako da budite slobodni da nas uključite u sve aktivnosti vezane za ovu i slične teme, a mi ćemo se, sa zadovoljstvom, odazvati na vaš poziv… 🙂

Author: Luka Radunović

Osim marketinga (pogotovo digitalnog, kojim se i bavim), jako volim i interesuju me svi mogući filmovi i serije, a pratim i globalne političke trendove i fudbal (pogotovo Juventus). Osim na Digitalizuj.me, moje "umotvorine" o filmovima možete pronaći i na Kokice.me. :)

Share This Post On

4 Comments

  1. Svaka čast! Vrhunski tekst sa morem korisnih informacija.

    Post a Reply
  2. Dobar tekst, samo naprijed!

    Post a Reply

Vaše mišljenje: