Lice Crne Gore – aktivizam na Facebook strani (Intervju)
Na konferenciji “Primjena modernih tehnologija u svrhu monitoringa životne sredine” koja je organizovana od strane UNDP i Digitalizuj.Me na Cetinju prošle nedjelje, sam upoznala Žarka Miranovića aka Rain_wind_storm, koji je bio jedan od panelista, i koji je jedan od osnivača, vlasnika Facebook strane Lice Crne Gore. Na ovoj strani fanovi postavljaju fotografije “crnih” tačaka u Crnoj Gori, a onda se od nadležne ustanove očekuje da rješava ove probleme. Meni je interesantan uspjeh ove strane, koja se, moram reći, zasniva na upornosti i entuzijazmu ljudi koji stoje iza te strane. Pričali smo malo sa Žarkom i evo nekih pitanja i odgovora. Ako imate još pitanja, lajkujte stranu i pitajte. 🙂
Otkad se baviš spašavanjem okoline? 🙂 Reci nam nešto o sebi i odakle snaga i volja za tim.
Čuvanjem okoline bavim se odmalena, tako što sam vaspitan da smeće ne bacam po ulici, već da ga odlažem tamo gdje je to predviđeno, kao neko ko je vaspitan da je priroda majka svega, a majka se mora voljeti i poštovati. Isto tako kao neko ko je boravio dosta vremena van Crne Gore i vidio kako se neki problemi sa kojima se mi susrećemo rješavaju, pokušavam da probudim svijest kod ljudi o odgovornosti. Snaga i volja dolaze iz same misli da ovaj prostor gdje danas ja živim, sjutra će biti prostor gdje će živjeti moja djeca i njihova djeca. Da bismo njima ostavili zelenu i čistu budućnost moramo svi biti udruženi oko ideje o ekološkoj i društvenoj odgovornosti.
Kad si shvatio da Facebook može da pomogne?
Prije par godina preko FB pokrenuo sam akciju pomoći za Dječji dom u Bijeloj. Za manje od mjesec dana od strane korisnika FB prikupljeno je oko 500-600kg polovne i nove garderobe, bilo je tu i igračaka, hrane …Tada sam shvatio da svaka dobra ideja uz pomoć malo jačeg “FB marketinga” može dobiti podršku javnosti.
Smatram da ljudi kod nas još nijesu upoznati sa tim kolika je moć društvenih mreža, ni građani a naročito državne institucije.
Kaži nam nešto više o Facebook strani Lice Crne Gore.
Prvo da napomenem da iza stranice “Lice Crne Gore” stoji jedan mali tim ljudi ujedinjen u ideju o lijepoj, čistoj i društveno odgovornoj Crnoj Gori. Ideja postoji već duže vremena, ali kako je danas zbog ekonomske situacije teško naći sponzore za pokretanje portala, morali smo se zadovoljiti sa stranicom na FB. Za sad!
Stranica je nastala početkom februara mjeseca 2013 godine, i u samom startu je pozitivno prepoznata od strane korisnika društvenih mreža. Već prvog dana počele su da pristižu fotografije iz Podgorice, Herceg Novog a kasnije i iz ostalih opština Crne Gore. Građani su prijavljivali razne probleme počev od eko problema pa do zloupotrebe službenih vozila države Crne Gore. Poslije samo 2 dana i objavljenih 10ak fotografija, imali smo oko 7500 pregleda, 200 komentara, i 100 šerovanja fotografija. Današnja statistika govori da je FB stranicu “Lice Crne Gore” posjetilo 458.256 ljudi, da imamo oko 14000 šerovanja fotografija i tekstova, 57% korisnika su starosne dobi od 25-45 godina. 65% posjetioca je iz Crne Gore, dok iz zemalja regiona imamo 15%, a 13% iz zemalja EU, dok je ostatak tj 7% van Evrope. Imamo stalne posjetioce iz Australije, Norveške, Amerike…
Brojni web portali, kao i štampani mediji iz regiona objavljivali su naše fotografije, počev od bahatog parkiranja po ulicama Podgorice, fotografija sa Vasovih voda, pa do fotografija aprilskih poplava u Crnoj Gori.
Koji su glavni problemi sa kojim se susrijećeš?
Kada vi kao građanin podnesete prijavu nekoj službi nema odgovora osim ako se ne obratite kroz pisanu formu sa službenim dopisom i sa pečatom. Drugi problem sa kojim se susrećem je taj da često na dopise dobijam odgovore “Mi nijesmo nadležni” , “Proslijedićemo dalje Vaš dopis”, dok se ustanovi ko je nadležan i dok se proslijedi dopis nekome ko bi trebao da riješi problem, sve je više i više divljih deponija, sve je više i više smeća. Dobijamo redovno fotografije o divljim deponijama koje se formiraju preko noći u blizini svih crnogorskih opština.
Naveo bih primjer jedne firme koja je deponovala otpad u korito rijeke Morače. Poslao sam dopis na nekoliko adresa državnih organa za koje sam smatrao da je to njihova nadležnost. Recimo da Agencija za zaštitu životne sredine nije nadležna, da eko inspekcija nije nadležna… I kao šlag na torti dobijam odgovor od komunalne policije glavnog grada gdje nam je objašnjeno kako možemo da odlažemo odpad u korito bez bojazni da budemo kažnjeni. Članak koji je izašao na portalu DN Vijesti možete pročitati OVDJE.
Trebala bi da postoji koordiniranost između institucija. Ako proslijedite dopis Agenciji, a ona nije nadležna možda je logično da oni sami to dalje proslijede nekome čiji je to resor. Nekad i na neke inicijative nema odgovora, ali tek poslije objavljivanja problema i prozivanja neke institucije u dnevnoj štampi, dobijete odgovor. Jeste da je odgovor napisan teška srca ali odgovor je odgovor bio pozitivan ili negativan. Institucije moraju da shvate da mi koji šaljemo te loše primjere nemamo namjeru da njih učimo poslu, već da im ukažemo da postoji još problema koji oni možda ne vide. Nekad je priroda bila ta koja je spajala crnogorske gradove, danas su to divlje deponije.
Kako je došlo do ekspanzije gradnje u Crnoj Gori, tako je došlo i do ekspanzije takozvanih “građevinskih deponija”. Šut i odpad se tokom noći istovara na periferiji skoro svih crnogorskih opština. Eto skoro smo dobili fotografije zaleđa Risna gdje se lijepo vidi da je neko pored puta istovario šut sa gradilišta. Takvih primjera imate gotovo u svim opštinama. A što je najžalosnije dobijamo i prijave o mini deponijama i u nacionalnim parkovima.
Kako se nadležni mogu natjerati da reaguju?
Kao što sam već rekao nadležni organi treba da shvate da su tu đe su, da bi bili u službi građana, i da zajedno sa građanima treba da učine sve da ova zemlja bude naš zajednički dom, da Crna Gora ostane lijepa i čista. Da ostavimo i budućim pokoljenima zdravu i čistu Crnu Goru.
Vidio si aplikacije Heroj i BudiOdgovoran na konferenciji ICT4ENV u Cetinju. Šta misliš o tome?
Iskren da budem, o aplikaciji #BudiHeroj sam čitao u novinama i smatram da je sasvim dobra ideja, i da ljudi treba da prepoznaju da neko nešto radi dobro i pametno.
Što se tiče #BudiOdgovoran , ideja je dosta slična ovome što ja radim, samo što je provučena kroz formu portala i aplikacije za mobilne telefone.
Tako da što više istih ideja postoji možda je to i bolje za društvo. Možda uspijemo da pokrenemo kritičnu masu.
Opet sam mišljenja da šerovanje slika, ostavljanje komentara, preuzimanje aplikacija ne znači ama baš ništa ako se akcija sa interneta ne prenese u spoljni svijet.
Koji su po tvom mišljenju prioriteti u rešavanju problema u Crnoj Gori?
Prema mom mišljenju prioritet je vrlo jednostavan, a to je da se djeci od malena skrene pažnja da se priroda mora poštovati i čuvati, uvesti ekologiju kao predmet u osnovne i srednje škole. Jer ako se ne poštuje, priroda odgovora vrlo surovo. Čovjek mora živjeti u saradnji s prirodom, koliko uzme od nje toliko mora da joj i da. Ukoliko samo uzima, onda nema sreće. Sasvim je normalno da koliko posječeš stabala za ogrijev, moraš zasaditi isto toliko da bi neke sledeće generacije imale isto takvu korist, i da se ne bi uništio eko sistem. Nažalost toga nema kod nas. I naravno, ono što se pokazalo kao lijek za sve probleme, a to su novčane kazne. Što oštrije i što veće!
Znači po mom mišljenju postoje dva rješenja što se tiče svijesti građana o ekologiji i društvenoj odgovornosti :
1. Žestoke kazne
2. Rano edukovanje
Samo tako možemo stvoriti državu društveno odgovornih i društveno savjesnih građana.
Koje su ekološke crne tačke u Crnoj Gori? Koliko misliš da je stanje alarmantno?
Gdje je god smeće van predviđenog mjesta za odlaganje, za mene je to crna tačka. Gdje god se prave deponije koje uništavaju eko sistem to je za mene crna tačka. Gdje god postoji situacija da neko dođe i šega drveće po gradskim parkovima i to nosi kući da se grije, za mene je to crna tačka. Gdje god vidite bahatog vozača koji ne poštuje saobraćajna pravila to je crna tačka. Koliko je stanje alarmantno sada vrijeme će pokazati u bliskoj budućnosti.
Ako nastavimo da samo uzimamo od prirode, a ništa ne ostavljamo za buduća pokoljenja nije dobro…