Nepopravljivi optimista u meni je u januaru, na pojavu virusa korona, reagovao prilično ležerno, smatrajući da je u pitanju nešto što će prestati mnogo brže nego što se pojavilo. Kako je vrijeme odmicalo, a vijesti o virusu korona postale nešto sa čime uveče legnemo i ujutru se budimo, uslijedilo je i mijenjanje mišljenja kao na vrtešci: u jednom trenutku je vladala panika, jer sam mislila da dolazi kraj svijeta, da bi u sljedećem glas optimiste, koji govori kako će sve biti u redu, bio za ton jači.
Da stvar bude teža, u trenutku razvoja epidemije, trebalo je da odlučim o sudbini putovanja za koje sam avio karte kupila još u novembru, nakon čega sam rezervisala i smještaj bez mogućnosti povrata novca u slučaju otkaza rezervacije, što nas dovodi do prve lekcije koja glasi: Uvijek razmotri i opciju koja ti nudi ovu mogućnost. Ali, da se vratim na temu. 🙂
S obzirom na to da su mi putovanja veoma visoko na listi prioriteta, odlučila sam da moj dnevni raspored bude takav da 8h radim, 8h spavam, a 8h između to dvoje provedem u Google-ovom zagrljaju, čitajući sve što postoji na internetu na temu virusa korona.
Šta se desi kada kreneš da čitaš baš sve o najaktuelnijoj temi na svijetu?
Iz ličnog iskustva mogu da ti kažem da, osim što izgubiš mnogo vremena, a potencijalno i živaca, sustret sa gomilom lažnih vijesti je garantovan. Tu su i neki od senzacionalističkih naslova koji ti na prvi pogled djeluju smiješno i nestvarno, ali ne možeš da odoliš, a da ne vidiš šta se krije iza krupnih, boldovanih slova koja ispisuju: MOŽDA STE PRELEŽALI KORONAVIRUS, A NISTE NI ZNALI! Ovo su 8 jasnih simptoma da ste bili inficirani. Sve znam, jače je od tebe i prosto te mami da klikneš.
Međutim, tu su i one druge vijesti koje nas, ako su u skladu sa našim uvjerenjima, mogu dovesti u opasnost, a tada čak ni upozorenje da se možda radi o dezinformaciji ne mora biti dovoljno da spriječi nastalu štetu. Konkretno, lažne vijesti na temu virusa korona mogu narušiti povjerenje u zvanične institucije, ljekare, farmaceute ili kreirati lažni osjećaj sigurnosti u vezi sa djelotvornošću “prirodnih” lijekova i time nas dovesti u veliku opasnost.
Da, mislim upravo na naslove članaka koji kažu da su bijeli luk, pileća supa i limun sveto trojstvo u borbi protiv ovog virusa, ali i na one poruke tipa: Moj komšija ima druga čija žena radi u Kliničkom centru i kaže da kod nas već postoje pozitivni slučajevi, ali da to će objaviti tek u četvrtak, koje su u jednom momentu došle do nas, ne samo preko početne strane Facebook-a ili komentara ispod tekstova na portalima, već i putem SMS-a, Vibera i Messenger-a.
Iz kategorije “Omiljeno” izdvajam
Napokon je došlo vrijeme da otvorim kovčeg s blagom zvani Lažne vijesti na temu virusa korona. Krećem odmah, zato pažljivo prati, a ako želiš da utvrdiš znanje stečeno čitanjem prethodnih tekstova iz ovog serijala i, uz to se zabaviš, predlažem da napraviš mini kviz tako što ćeš svaku od narednih vijesti, svrstati u jednu od 7 kategorija lažnih vijesti.
Prva od njih je ta da su eksperti sa Medicinskog Univerziteta u Beču navodno utvrdili da ibuprofen pojačava simptome koronavirusa, zbog čega “preporučuju” uzimanje paracetamola. Ova vijest se brzo proširila putem tekstualnih i glasovnih poruka, sve dok nije stigao demant Univerziteta, a nakon toga i Svjetske zdravstvene organizacije.
Izvor: Pink
U moru “korisnih savjeta” koji su u jednom trenutku preplavili internet i bili podijeljeni bezbroj puta našla su se i ova dva:
Izvor: Informer
Znajući u kojoj mjeri ovo može dovesti ljude u zabludu i biti opasno po sve nas, ubrzo su se oglasili brojni medicinski stručnjaci, ističući kako se ovom vrstom “testa” ne može zaista utvrditi da li neko ima virus ili ne, kao i Univerzitet Stanford putem svog zvaničnog Twitter naloga, kojem su se ove tvrdnje i pripisivale. Kako su ubrzo naišle na veliku slavu i dijelile se putem društvenih mreža i mejlova, oglasila se i Svjetska zdravstvena organizacija, koja je za oba “savjeta” istakla da su daleko od istine.
Koliko primjenjivanje ovih i sličnih “savjeta” može biti opasno, svjedoče dva slučaja opisana u članku South China Morning Post. Jedan je o ženi koja je na internetu čitala o tome kako bijeli luk pomaže u borbi protiv ovog virusa, zbog čega pojela količinu dovoljnu da dobije upalu grla, što joj je onemogućilo funkciju govora i zbog čega je morala da bude hospitalizovana. Drugi je o ženi koja je na odjeću koju je nosila stavila toliko alkohola da je, nakon što je otišla u kuhinju da provjeri jelo koje je pripremala, doživjela nesreću u kojoj je zadobila opekotine po licu i rukama.
Zamisli sada šta se može desiti nekome ko posluša lažnu tvrdnju koja kaže da se ispijanjem izbjeljivača može pobijediti virus. Zabrinutost u vezi sa tim koliku štetu ovo može nanijeti ljudima, ali i brigu po pitanju toga da iza pojedinih lažnih vijesti stoje oni koji od toga žele da profitiraju, izrazila je i Ursula von der Leyen, predsjednica Evropske komisije, u svojoj video poruci.
Tu su i lažne poruke koje se pripisuju UNICEF-u, u kojima se, između ostalog, tvrdi da izbjegavanje sladoleda i druge hladne hrane može pomoći u sprečavanju nastanka virusa korona. Formulu za prepoznavanje lažnih vijesti ti je otkrila Milica u prethodnom blog postu, a evo kako bi ona glasila na ovom primjeru.
Prvo, otvoriš zvanične kanale komunikacije UNICEF-a (veb sajt i naloge na društvenim mrežama). Zatim dobro pogledaš da li je tu objavljeno nešto nalik vijesti koju si pročitao. U ovom slučaju vidjećeš da ovakve vijesti nema, a ako je prošlo dovoljno vremena od prvog pojavljivanja “savjeta” u medijima, vjerovatno će na zvaničnim kanalima komunikacije date organizacije biti objavljen i zvanični demant – baš kao što je uradio UNICEF.
Sad kad možemo da nastavimo dalje, reći ću ti da je do prije nekoliko dana moj favorit u moru naslova lažnih vijesti bio onaj koji sam ti pomenula u prethodnom blog postu, ali kada sam vidjela ovu fotografiju i prateći tekst, sve se zauvijek promijenilo:
Izvor: AFP Fact Check
Ovo se dešava onda kada pozajmite fotografiju nastalu 2016. godine u Johanesburgu, tokom snimanja filma, a zatim se poigrate na sajtu www.breakyourownews.com i sve ubrzo postane viralno.
Kad već govorim o životinjama, ne mogu a da ne pomenem podjednako viralne objave na društvenim mrežama u kojima je bilo riječi o povratku labudova i delfina u kanale u Veneciji i grupi od 14 slonova koji su posjetu jednom od kineskih sela iskoristili za degustaciju kukuruznog vina.
Izvor: National Geographic
Ovdje možeš saznati šta se stvarno desilo, ali skratiću ti posao i reći da su labudovi fotografisani u kanalima na ostrvu Burano, delfini u luci u Sardiniji, a da slonovi sa fotografije i oni koji su zapravo bili u selu nisu ni nalik jedni drugima i da, naravno, nema govora o ispijanju ogromnih količina vina.
Da ovaj blog post ne bi postao roman u tri toma, podijeliću sa tobom samo još ovu vijest sa fotografijom uplakanog premijera Italije.
Izvor: AFP Fact Check
Fotografija je objavljena 22. marta na Facebook-u i u rekordnom roku je podijeljena više od 6100 puta. Ipak, ubrzo je otkriveno da je riječ o lažnoj vijesti. Naime, na fotografiji se ne nalazi premijer Italije, već predsjednik Brazila, a ovaj momenat je zabilježen prošle godine tokom njegovog govora povodom Dana zahvalnosti.
Šta možemo naučiti iz svega ovoga?
Važno je da se pridržavaš preporuka o kojima smo pisali u našim prethodnim tekstovima, a kada je virus korona u pitanju, možda najbitnija od njih je ta da obratiš pažnju na izvor iz kojeg dolaze informacije. Jednostavno je: baš kao što svi ne možemo biti eksperti na svim poljima, tako ni sve institucije i mediji ne mogu biti relevantan izvor informisanja za sve oblasti.
Preporučujem ti da uštediš sebi vrijeme i spriječiš nastanak panike tako što ćeš, kada je riječ o virusu korona, isključivo pratiti informacije koje dolaze od strane Svjetske zdravstvene organizacije, koja je razriješila i brojne mitove na ovu temu, Instituta za javno zdravlje Crne Gore i zvaničnog sajta Vlade Crne Gore i Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti Crne Gore.
Naravno, nastavi da preispituješ sve što čuješ i pročitaš, a ovdje ne mislim samo na novinske članke, već i na tekstualne poruke koje dobijaš. Kao i uvijek, pa tako i u ovoj situaciji, zlatno pravilo glasi da informacije koje nisu provjereno tačne i iza kojih ne možemo da stojimo ne dijelimo dalje i tako ne budemo neko ko će širiti vijesti iz nepouzdanih izvora koje mogu izazvati paniku i druge loše posledice onima do kojih dođu.
Zato, kada ti opet stigne poruka u kojoj ti neko otkriva veliku tajnu koju će relevantne institucije uskoro objaviti, samo da se oslobode straha, a uz to tekst začine dobrim, starim manipulativnim frazama poput: 99,9% tačno, provjereno ili iz pouzdanih izvora i na kraju te zamole da proslijediš onima do kojih ti je stalo, samo se nasmij i istu izbriši. Umjesto brige i širenja panike, #OstaniDoma i pusti da optimista u tebi bude jači i vjeruje da će sve ovo brzo proći. 🙂
Ovaj članak dio je društveno odgovornog poslovanja kompanije doMEn koja godinama ulaže napore da Internet i nove tehnologije približi crnogorskom društvu, a posebno mladima. Od svog osnivanja, donira i direktno učestvuje u projektima koji nastoje da omoguće mladima sticanje vještina iz oblasti programiranja i robotike. Prošle godine kompanija je pokrenula portal www.stemedukacija.me namijenjen popularizaciji prirodnih nauka među mladima.
Autorka: Sanja Mračević za kompaniju doMEn
