Utisci sa radionice – Digitalna empatija i balansirana upotreba tehnologije

U srijedu, 05. februara, održana je prva radionica u okviru projekta “Razvoj digitalne inteligencije”. Grupa od 25 radoznalih mladih ljudi bila je nestrpljiva da čuje šta će im to Nataša Đukanović govoriti na temu digitalne empatije i balansirane upotrebe tehnologije.

Radionica je podijeljena u tri bloka. Prvi blok bio je posvećen balansiranoj upotrebi tehnologije i zavisnosti od telefona. Zajedno smo pokušali da odgonetnemo zašto pametni telefoni i druge digitalne tehnologije mogu da imaju loš uticaj na nas. Zapitali smo se i da li smo zavisni od telefona, koliko nam odvlači pažnju i dogovorili se da instaliramo neku od aplikacija koje prate vrijeme provedeno na telefonu, kako bi postali svjesniji svog ponašanja. “Balansirana upotreba tehnologije predstavlja sposobnost da razvijemo vještine upravljanja vremenom i resursima da bismo izvršili zadatke”, istakla je Nataša i nastavila:

“Giganti kao što su Facebook, Apple, Google, Snapchat i Fortnite zarađuju na bazi toga koliko ljudi koristi njihove proizvode. Oni žele naše oči (i ruke) na njihovim proizvodima jer što mi više koristimo njihove proizvode, to oni više zarađuju. Zato se kaže da je na prodaju naša pažnja i oni se bore za nju.”

Uslijedilo je vrijeme za pauzu koju smo proveli uz osvježenje, družeći se u prostorijama Omladinskog centra. Nakon pauze nastavili smo sa razgovorom o digitalnim tehnologijama, govorili smo o YouTubeu, pomenuli kod nas popularne youtubere koje i sami pratimo i komentarisali njihov uticaj na nas. Bilo je riječi o depresiji, agresivnosti, usamljenosti, zavisnosti, narcisoidnosti koje možemo smatrati najuočljivijim negativnim posledicama pretjerane upotrebe tehnologije. Složili smo se da oni koji najbolje koriste tehnologiju brzo pronađu informaciju o svemu što ih zanima, brzo uče i brzo razaznaju da li je nešto laž ili ne.

Treći blok bio je posvećen digitalnom zdravlju i digitalnoj empatiji. Diskutovali smo o važnosti digitalne higijene, koliko je važno ograničiti upotrebu telefona i da ćemo se pridržavati bar osnovnih pravila da se telefon ne koristi – za vrijeme jela, tokom učenja i pred spavanje. Pravila ponašanja ne razlikuju se mnogo u online i offline svijetu, tako smo napravili paralelu:

Lijepo ponašanje offline = lijepo ponašanje online

Maltretiranje offline = cyberbullying online

Prednost u online svijetu je ta što imamo i vremena i mogućnosti da razmislimo prije nego što nešto uradimo. Ne moramo odgovoriti na svaku poruku i komentar odmah. Posebno ne kada smo ljuti. Osvrnuli smo se i na pravila digitalne bezbjednosti:

  • Ne sastaj se sa nekim koga si upoznao (upoznala) online.
  • Ne dijeli lične informacije (broj telefona, adresu, školu…).
  • Ne postavljaj fotografije tako da svako može da ih vidi – koristi privatni Instagram profil, podesi privatnost na Facebooku, itd…
  • Ne kupuj ništa online bez odobrenja roditelja.
  • Ne prihvataj prijateljstva od onih koje ne poznaješ.
  • Uvijek prijavi roditeljima ako ti se obrati neko koga ne znaš, ili ako ti neko prijeti ili te maltretira.
  • Ne downloaduj ništa bez odobrenja.
  • Ne postavljaj informacije ili fotografije o drugima.
  • Ne daj svoj šifru/lozinku (password)

Diskusija o tome da li smo drugačiji online i uživo, da li smo nekada napali nekog online ili ružno komentarisali bila je uvod za temu cyber rizika, čime smo i završili prvu od tri planirane radionice.

Pored ove, u okviru istog projekta održaće se još dvije radionice na sledeće teme: izgradnja i upravljanje digitalnim identitetom (za koju se već sada možeš prijaviti na ovom linku), kao i sigurnost i bezbjednost u digitalnom svijetu. Projekat je podržan u okviru Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu – ReLOaD, koji finansira Evropska unija, a sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). U Crnoj Gori, ReLOaD program sprovodi se u partnerstvu sa opštinama Podgorica, Tivat, Kotor, Nikšić i Pljevlja.

Cilj ReLOaD programa je jačanje participativne demokratije i EU integracija na Zapadnom Balkanu putem osnaživanja civilnog društva da aktivno učestvuje u donošenju odluka. Istovremeno, cilj je i unapređenje podsticajnog pravnog i finansijskog okruženja za civilno društvo. Ovo će biti postignuto primjenom uspješnog modela transparentnog projektnog finansiranja nevladinih organizacija iz budžeta jedinica lokalne samouprave. U Crnoj Gori, aktivnosti ReLOaD programa usmjerene su na jačanje pet lokaknih samouprava: Kotor, Nikšić, Pljevlja, Podgorica i Tivat, koje su odabrane na osnovu kriterijuma za transparentnu raspodjelu javnih sredstava NVO na lokalnom nivou.

Author: Miodrag Račić

Miodrag Račić je student Prirodno-matematičkog fakulteta u Podgorici i zaljubljenik u sve što ima veze sa tehnologijom i inovacijama.

Share This Post On

Vaše mišljenje: