Kartu za Web Summit, jednu od najboljih tehnoloških konferencija na svijetu, imala sam još u maju. Ono što je tada nedostajalo bio je osjećaj da ću zaista otići. Sto stvari je moglo poći po zlu, te sam ja školski odlučila da svoje maštarije o Lisabonu, gradu konferencije, smjestim u folder “ne otvarati”. A onda je, brzinom svjetlosti, stigao novembar.
Lisabon, grad domaćin Web Summita, me je očarao, na drugi pogled. 🙂 Jedinstven i topao, sa arhitekturom koja pripovjeda sopstvene, opijajuće priče, dok vi nemilosrdno tražite još. O ovom magičnom gradu bih mogla da pišem danima, ali on nije tema ovog teksta. Stoga ću, najbolje što umijem, pokušati da sumiram hrpu utisaka sa fenomenalne konferencije.
Šta bi trebalo da znate o Web Summit konferenciji?
Poslovni časopis Forbes tvrdi da je Web Summit najbolja tehnološka konferencija na svijetu. Ove godine, brojala je preko 70.000 učesnika i više od 1.000 govornika iz raznih oblasti – startap svijet, tehnologija, sport, automobilizam, marketing, kriptovalute, novinarstvo… Ma, sve što vam padne na pamet!
Prostor na kom se konferencija održava je ogroman. Čine ga velika dvorana (Altice Arena), koja može da primi 20.000 ljudi, i četiri vrlo prostrana paviljona. Arena je ujedno i glavna bina, što znači da su i redovi na ulazu poprilično dugački. No, to ne znači da manje bine nude išta lošiji sadržaj. Štaviše, sve što vas zanima smješteno je unutar paviljona. Pored prostora za manje pozornice, dijelova za startup takmičenja i foruma, naći ćete se okruženi desetinama super interesantnih štandova. Na mene je poseban utisak ostavilo to što konferencija nije fokusirana isključivo na predavanja. Podjednako je posvećena i pružanju prilika za networking, te je i veći dio svakog od paviljona kreiran u skladu sa tim. Prostora za druženje i upoznavanje novih ljudi ne fali. A ako od silnog trčanja od tačke A do tačke B ogladnite ili ožednite, ispred svakog od paviljona ćete naći ogroman izbor jela i pića. Zaista, mislili su na sve!
Kada se nađete na konferenciji ovih razmjera, prva stvar koju ćete naučiti jeste da morate da odredite prioritete. Nakon što to uradite, opet prioritizujete prioritizovano. 🙂 Zvuči suludo, ali je istinito. Previše je dobrog sadržaja gdje god da se okrenete i nikud nećete stići ako biste da vidite i čujete sve, jer je neizvodljivo. Pošto ja nisam neko ko je stvoren za networking (iako sam uspjela da upoznam zaista fenomenalne ljude), odlučila sam da ispratim što je moguće više predavanja na teme koje me interesuju.
Stvaraoci priča su svuda oko nas
Svaka konferencija, na svoj način, pruža uvid u buduće trendove. Na Web Summitu, veliki broj predavanja bio je posvećen umijeću pričanja priča i kreiranju originalnog, kvalitetnog sadržaja. Iz mnoštva inspirativnih predavanja, odlučila sam da izdvojim dva koja su na mene ostavila najveći utisak.
Dejvid Pemsel (David Pemsel), direktor marketinga Guardian Media Group, vrlo strastveno je govorio o ciljevima koje Guardian nastoji da ostvari. Kao jedan od najvažnijih, izdvojio je nastojanje kompanije da utiče na kreiranje pozitivnih promjena u svijetu preko kvalitetnog novinarstva.
Posebno zanimljivo je bilo pitanje održivosti Guardiana, budući da se finansira isključivo putem donacija, subvencija i sponzorstava. Sjetićete se malog boksa, na kraju svakog Guardianovog članka, koji vas poziva izvršite donaciju kako bi bili u mogućnosti da nastave sa radom. Dejvid nam je objasnio da, iako je pitanje održivosti daleko od jednostavnog, njima polazi za rukom da uspješno njeguju ovakav biznis model. Kreiranjem kvalitetnog sadržaja, ali i prikupljanjem podataka i analizom ponašanja korisnika, uspjevaju da ohrabre čitaoce da izvrše donacije.
Prema Pemselu, nakon Brexita i izbora Donalda Trampa za predsjednika SAD, čitanost Guardiana je znatno porasla. Na pitanje kako to objašnjava, Dejvid je rekao: “Mi smo samo nastavili da radimo ono što smo radili do tada. Postoje ljudi koji ohrabruju Guardian da nastavi da radi ono što radi najbolje – kreira jake, objektivne i kvalitetne priče.”
O vezi između umijeća pričanja priče i tehnologije govorio je Greg Piters iz Netflixa. Kao neko ko (osim što obožava sve što podrazumijeva storytelling) vrlo intenzivno koristi ovaj streaming servis, jedva sam čekala da čujem šta ima da nam prenese neko ko zarađuje za život plasiranjem priča sa svih krajeva planete, a i izvan nje.
Nisam se razočarala. Greg je na vrlo poetičan način govorio o snazi koju ima jedna priča i načinima na koje tehnologija može da se iskoristi kako bi je prenijela i do najskrivenijih kutaka svijeta. Veoma lijepo i strukturirano je objasnio odluku Netflixa da fokus sa SAD pomjeri ka Evropi. Kao streaming servis koji je prvi šou lansirao 2013. godine i koji je bio isklučivo za englesko govorno područje (bez titlova), itekako me je zanimalo kako su odlučili da se prošire i na druga tržišta. Analiza gledalaca, kao i rastuća popularnost servisa, doveli su ih do tačke u kojoj su odlučili da se usmjeravaju ka evropskom tržištu. Od 137 miliona Netflix pretplatnika, većina dolazi izvan SAD. Piters je rekao da su, koristeći moć interneta, željeli da pruže korisnicima šansu i kontrolu nad vrstom zabave kakvu vole, kakva njima odgovara. Što se tiče širenja na evropsko tržište, vrlo je jednostavno. Velike, sjajne priče mogu da dođu sa bilo kog mjesta. Interesantno je da su sa prvim pričama (serijama) izvan SAD ostvarili nevjerovatan uspjeh.
Greg nam je stavio do znanja da ljudi, nebitno sa koje tačke na planeti dolaze, žele da razumiju perspektivu stvaraoca i da čuju priču utemeljenu u realnosti. Tehnologija, i investiranje u nju, je način da dozvolimo kreatorima da stvaraju velike priče.
Vrijednost brenda je imperativ
Važnost izgradnje brenda i prenošenja poruka koje nosi u sebi su teme koje su sastavni dio marketing i tech konferencija. Na ovogodišnjem Web Summitu, fokus je bio na vrijednostima koje bi jedan brend trebalo da ima i njeguje. Fascinantno je kako, i velike i male kompanije, često zaborave ovaj jako bitan aspekt, usljed zaokupljenosti krajnjim ciljem, odnosno prodajom. Iako pojam “vrijednost brenda” nije ništa novo, predavači sa Web Summita kao da su se dogovorili da ga objasne na unikatan i pamtljiv način.
Maestralno predavanje na temu kreativnosti i storytellinga, sa lijepo upakovanim lekcijama o vrijednosti brenda, iznio je Aleksandar Veng (Alexander Wang), poznati modni dizajner. Govorio je o izuzetnoj moći društvenih mreža i način na koji su njemu pomogle kada je u pitanju ostvarivanje kontakta sa fanovima njegovog brenda.
Aleksandar je govorio o svojim počecima, prisjećajući se kako mu je najveće zadovoljstvo pričinjavalo kada, u prolazu, vidi nekog ko nosi njegovu kreaciju. Danas, taj osjećaj je mnogo drugačiji, najviše zbog načina na koji su nam društvene mreže promijenile život. Modne kampanje današnjice su postale irelevantne. Zbog toga, Veng je odlučio da njegova najnovija kampanja bude mnogo manje o modi, a više o pronalaženju odgovora na sledeća pitanja: “Ko smo mi kao brend?” i “Koje su naše osnovne vrijednosti?”. Možda zvuči jednostavno, ali iza toga se kriju sati i sati analize.
Kako se brend prodaje “iznutra”? Kako učiniti da se zaposleni osjećaju kao integralni dio brenda? Koja je to poruka koju bi svi zaposleni trebalo da razumiju? U kojoj mjeri i na koje načine, korporativna kultura utiče na prodaju brenda potencijalnim kupcima/korisnicima? Panel diskusija, koja je obrađivala pomenuta pitanja, pružila je jako korisan uvid u značaj izgrađivanja korporativne kulture.
Mišel Peluso (Michelle Peluso), direktorica marketinga u kompaniji IBM, govorila je o značaju misije koju ima svaki brend, a to je neophodnost pričanja priče koju brend nosi u sebi i njenog plasiranja na prave kanale u pravo vrijeme. Racio između internog i eksternog marketinga zavisi isključivo od autentičnosti vašeg brenda. Da biste nešto prodali, morate izgraditi brend i iznutra. U suprotnom, rezultati koje potencijalno možete ostvariti biće kratkoročni. Mišel tvrdi da bi svaka kompanija trebalo da učini sve što je u njenoj moći da učini zaposlene “advokatima” brenda za koji rade. Takav pristup omogućava kompaniji da ispuni svoj potencijal do kraja.
Zbog čega je bitno uključiti zaposlene i dati im veću ulogu u okviru kompanije? Mišel kaže da je to vrlo jednostavno – živimo u svijetu gdje je različitost mišljenja jedina stvar koju možemo iskoristiti da napravimo promjenu. Ako imate 100 zaposlenih, to je mnogo više različitih pogleda na istu stvar, rudnik ideja.
Ališa Tilman (Alicia Tillman), direktorica marketinga u kompaniji SAP, sličnog je mišljenja. Korporativna kultura se odražava u pričama koje se dijele izvan kompanije. I ona pominje važnost različitih stavova, dodajući da uz to, ljude i ideje, imate mogućnost da ostvarite viziju koju imate kao kompanija.
Obje su se dotakle i važnosti vještačke inteligencije za prikupljanje i analizu podataka. Interni marketing je integralni dio marketinga svake kompanije (ili bi bar trebalo da bude). Morate pronaći način da mjerite zadovoljstvo svojih zaposlenih. Da li preko anketa (sastavljenih od pažljivo odabranih pitanja, netipičnih za uobičajene ankete i prilagođenih datoj kompaniji), kao što rade u SAP-u, ili preko načina koji se za vas pokazao kao najefektivniji. Vrlo je interesantno kako su i Mišel i Ališa imale isti stav kada je u pitanju odnos lidera (menadžera) prema zaposlenima, konstantno ukazujući na važnost dvosmjerne komunikacije. Iako ova priča nije nova, način na koji su je iznijele učinio je da, na neki način, osjetimo kako se u njihovim kompanijama itekako primjenjuje.
S obzirom na to da i sama obožavam analizu podataka, veliki utisak na mene je ostavio stav zaposlenih u IBM-u. Mišel kaže da, kako gotovo svaki marketinški kanal zavisi od podataka, razumijevanje svakog dolara koji se potroši na oglašavanje je od ogromnog značaja. Prema njenom mišljenju, činjenica da smo sada, više nego ikada ranije, u mogućnosti da pratimo i analiziramo podatke koristeći razne alate, čini u današnjicu najboljim vremenom za ljude koji se bave digitalnim marketingom.
Osim predavanja o umijeću pričanja priče i važnosti brendinga, imala sam priliku da čujem više o SEO trendovima, personalizovanim oglasima, budućnosti kriptovaluta, najboljim načinima za uspješnu saradnju, značaju bihevioralne ekonomije u marketingu… Naravno, sve što sam uspjela da čujem sam zapisala. Kad je broj strana tog Word dokumenta prešao 15, shvatila sam da ću (ponovo!) morati da prioritizujem. 🙂
Savjeti za kraj
Utisci sa Web Summit konferencije su materijal za poduži roman. Mnogo fenomenalnih ljudi, odličnih lekcija i, najvažnije, tona zabave! 🙂 Ono što treba da znate ako odlučite da se upustite u sličnu avanturu kroz Lisabon, jeste da je dobra kondicija neophodna! Kako uma, tako i tijela. Predavanja počinju između 9 i 10 časova ujutru, a završavaju oko 17h. Ali, tu nije kraj. Tokom trajanja konferencije organizovano je mnoštvo drugih aktivnosti. Možete posjetiti Opening Night Festival, Pink Street Night, Sunset Summit, Night Summit… Dobar sadržaj je gdje god da se okrenete, a izbora imate na pretek. Savjet: Ne propustite Night Summit – provod u Lisabonu je ludački dobar! 🙂
Sumirano, Web Summit je jedinstveno iskustvo koje bi zaista trebalo da doživi svako kome se ukaže prilika. Vidjećete jedan od najstarijih i (po mom mišljenju) najljepših evropskih gradova, naučićete nove stvari i upoznati mnogo novih ljudi. Ukoliko vam je Portugalija previše daleko, tu je Spark.me konferencija, koja će se održati 25-26. maja 2019. godine, u Tivtu. Iako je značajno manja od Web Summita, to odlično nadomješta kvalitetom i fenomenalnom zajednicom koju je okupila poslednjih godina. Trenutno su u prodaji Super Early Bird karte, što će reći da nema boljeg trenutka da rezervišete mjesto na Spark.me konferenciji od sada! 🙂
