Dan kad je Crna Gora rekla “NE” ACTA. Ali, da li smo spremni za dalju bitku?

I to se desilo. Nakon što smo mjesecima imali ulogu posmatrača, ACTA se dogodila i u Crnoj Gori, gdje je 28. marta organizovan prvi javni događaj posvećen tom spornom sporazumu koji, smatraju mnogi, prijeti da zauvijek promijeni internet na kakav smo navikli.

I – prvo, pa muško! Rezultat prvog ACTA okupljanja je u tradicionalno crnogorskom stilu. I bolje što je tako. Prvi događaj, prvi put saopšten i zvaničan stav države u vezi sa ACTA.

„Ako bude trebalo da se izjasni, Crna Gora će sigurno biti protiv ACTA“, saopštio je tokom jučerašnje konferencije Vujica Lazović, ministar za informaciono društvo i telekomunikacije.

Ako Crna Gora dobije ACTA sporazum kao zvaničan dokument, to bi trebalo da se desi u onoj fazi pristupnih pregovora sa EU kad se dođe do poglavlja 10, koje se odnosi na informaciono društvo i medije, kao i u fazi pregovora u dijelu zaštite intelektualnih prava i sloboda.

Ministar je tokom svoje jučerašnje žestoke borbe protiv ACTA umalo žrtvovao i iPad

„Ministar Lazović se toliko unio u borbu protiv #ACTAMNE da je slomio čašu na svom stolu”, tvitnuo je u nekom trenutku Vanja Vulić. iPad je, srećom, ostao suv.

Adžić: Nedopustivo je krasti s interneta

ACTA je, kao i širom Evrope i u regionu, i juče u sali Mediteran, na Ekonomskom fakultetu, imala ozbiljne oponente, ali i podršku. Jedan od onih koji je podržao ACTA sporazum je direktor Zavoda za intelektualnu svojinu Crne Gore, Novak Adžić. On je “pobrao” i sve simpatije tviteraša, koji su događaj pratili pod hashtagom #ACTAMNE, zbog načina na koji je branio sporazum – jer, sudeći po tvitovima prisutnih, po prirodi posla to mora da čini.

U ulozi koju je odigrao tokom konferencije, Adžić vjeruje u korisnost ACTA sporazuma.

“Nedopustivo je krasti s interneta”, rekao je on.

“Intencija ACTA sporazuma je da se zaštite autorska prava, prava intelektualne svojine”, dodao je, pored ostalog, Adžić.

Nedavno je Karel de Guht, evropski komesar za trgovinu pred Evropskim parlamentom (EP) kazao da ACTA neće cenzurisati internet, te da neće biti policija interneta. Adžić je juče rekao isto to i isprovocirao studenta Elektrotehnike, Bojana Jovovića.

Direktor Zavoda za intelektualnu svojinu Crne Gore je tokom izlaganja, pored ostalog, naveo da se u ACTA sporazumu nigdje ne nalaže nadziranje interneta, te inspekcijskih nadzor elektronskih uređaja. Dodao je i kako se korisnicima ne zabranjuje čuvanje podataka u cloudu, osim ako taj sadržaj nije piratski.

Jovović je stoga pitao kako neko uopšte može da zna šta korisnik uploaduje, ukoliko njegov internet saobraćaj nije nadziran.

“Pravo na autorstvo je kao pravo na imovinu, pokretnu i nepokretnu”, odgovorio je Adžić, uvjeravajući prisutne da je Zavod ozbiljno prišao ACTA problemu i pozvao Jovovića da posjeti njegovu kancelariju i preuzme sva dokumenta koja to i dokazuju.

U diskusiju se uključio Lazović, koji je, kao i u nedavnom intervjuu “Vijestima”, kazao da on, kao ni juče niko u sali, ne spori da autorska prava moraju biti poštovana, ali da je “ACTA vrlo opasan način da se taj problem riješi”.

“U slučaju ACTA, to može da izrodi u nešto što može da bude problematično za internet kao koncept”, smatra Lazović. Prema njegovom mišljenju, kontrolom saobraćaja se narušava individualna sloboda svakog korisnika na globalnoj mreži. Osim toga, ACTA, posmatrano sa ekonomske strane, podiže barijere za ulazak u industriju, posebno u manje razvijenim zemljama, kaže Lazović.

On je skrenuo pažnju na to da se ne može očekivati od siromašnih zemalja da plaćaju cijenu korišćenja određenih autorskih prava i intelektualne svojine kao što je to slučaj u razvijenim zemljama.

Vladimir Vulić, jedan od osnivača pokreta Digitalizuj.me i saradnik na Ekonomskom fakultetu, nas je sve podsjetio da ne živimo u zabludi da je internet i danas potpuno slobodan.

“Pokušajte da pošaljete neki izvršni fajl recimo na Gmail ili pokušajte da na Facebooku pošaljete link ka nekoj stranici Pirate Baya. I u jednom i u drugom slučaju sadržaj će biti odbijen.”, dočaravao je on prisutnima kako se paketi na internetu nadgledaju i “otvaraju” prije nego stignu na odredište i bivaju odbačeni ako su procijenjeni kao nepodobni.

Ko gubi, a ko dobija

Procjene štete od piraterije već su godinama jedna od glavnih argumenata američkih velikih organizacija koje predstavljaju filmsku i muzičku industriju i tvrde da ih piraterija košta milijarde dolara.

Na tu temu čuo se i glas direktora Zavoda za intelektualnu svojinu Crne Gore, koji je iskoristio konferenciju da prisutne “podsjeti” na te gubitke.

“Profiti diskografskih kuća i filmskih studija danas su veći nego bilo kad u istoriji”, bio je odgovor Vanje Vulića na te tvrdnje.

Ono što se mijenja, kaže Vanja, su zapravo uslovi na tržištu. Industrija zabave bi, prema njegovim riječima, morala da promijeni postojeći poslovni model koji nije prilagođen savremenim uslovima poslovanja.

Vanja je prisutne podsjetio na to koliko je stara priča o zaštiti autorskih prava i koliko je ACTA važna za ekonomski razvoj.

“Da li bi danas bilo Microsofta, Googlea, Amazona, Skypea… i sličnih kompanija, da je, u to vrijeme, bilo ACTA sporazuma”, pitao je on.

Profesor Elektrotehničkog fakulteta Božo Krstajić je, kao naučni radnik, istakao važnost dijeljenja ideja.

“Što je intelektualna svojina veća”, smatra Krstajić, “to se ona manje štiti”. On je preporučio da Crna Gora za sada ne potpisuje ACTA dokument.

Ono što je učesnike još zanimalo tokom jučerašnje konferencije jeste i zašto bi bilo potrebno uvođenje ACTA sporazuma ako su pitanja zaštite autorskih prava već riješena u postojećoj zakonskoj regulativi.

“Dovoljno je da se primjenjuju postojeći zakoni”, smatra Dejan Abazović iz Centralne banke Crne Gore, koji zastupa stav da piraterija nije ako korisnik kopira original i kao takav ga koristi i koji je, reklo bi se, i pobornik Kopimizma.

On je naveo i nekoliko članova ACTA sporazuma koji se, kako je rekao, mogu smatrati problematičnima.

Problematičnim bi se, pored ostalih, mogao pokazati član 12 koji u jednoj rečenici kaže da se vlasti moraju pobrinuti da proaktivno spriječe promet autorskim ili drugim pravom zaštićenog materijala. Iako je ovdje eksplicitno naglašen promet roba i sprečavanje puštanja takve robe u trgovinske kanale.

Abazović smatra da poslije ACTA ništa više neće biti isto, ali vjeruje i da Evropska civilizacija ne može i neće dopustiti da ACTA u obliku u kojem je sada, bude prihvaćena.

I baš kad smo završavali sa konferencijom, stiže glas iz Švedske od Nataše Đukanović da o ACTA neće odlučivati Evropski sud pravde, kako je pobunjena internet zajednica očekivala i čemu se nadala. Umjesto toga, prema navodima osnivača Piratske partije Švedske, Ricka Falkvingea, o ACTA će, kako je to i ranije trebalo da se desi, glasati Evropski parlament.

“Dakle – sve po starom”, piše i portal Gadgeterija.

“ACTA će se sada brzinski provući kroz birokratske kanale, s početkom u INTA komitetu (International Trade Committee, koji u suštini i “drži” vlasništvo nad problematikom), kroz još nekoliko komiteta u aprilu i maju za konačno glasanje u Parlamentu negdje u junu.”

Falkvinge smatra da je preostalo svega desetak sedmica za preduzimanje nečega – bilo čega što bi moglo da zaustavi ovaj krajnje prljavi potez političara. Crnogorski ministar za informaciono društvo je nedavno sa žaljenjem konstatovao kako se protesti protiv ACTA nisu desili u Crnoj Gori.

“Očekivao sam da će se protesti desiti i u Crnoj Gori, jer oni su na neki način mjera stepena razvijenosti informacionog društva. Tamo gdje su razvijena informaciona društva, ljudi su izašli na ulice i protestovali protiv ACTA sporazuma“, kazao je on “Vijestima”.

Pa, ako smo i propustili našu šansu da izađemo na ulice i da se kao društvo izjasnimo o ACTA, evo stiže novi test… Do nekih novih odluka o ACTA – slobodno dijelite sadržaje i uživajte u (koliko-toliko) slobodnom globalnom selu. 🙂

Autor: Damira Kalač, novinarka ND “Vijesti” i zamjenica urednika portala “Vijesti”

 

Author: Gostujući bloger

Share This Post On

1 Comment

  1. Svaka čast. Rijetko se ponosim svojom državom. Ponosim se danas.

    Post a Reply

Vaše mišljenje: