Svako od nas makar nekolika puta dnevno  ”preleti”  pogledom preko riječi Google, koja je ustvari pogrešno napisana. To je matematički izraz i zapravo se piše g – o – o – g – o – l (gugol, 10¹°°). To je broj jedan sa stotinu nula. Kao što je rekao jedan od njegovih osnivača Sergej Brin: “Srećom, većina ljudi to ne zna.” Sam Google predstavlja igru riječi, pa kada je u pitanju kineski Google – Baidu.com koji ustvari znači 100 puta, izražava još jednu simboliku brojeva unutar riječi.

U nedostatku sredstava za angažovanje dizajnera i umjetinčkog  talenta koji bi napravio nešto kreativno, Sergej Brin i Larry Page su Googleovu naslovnicu ostavili kao jednostavnu. Kako nije izgledalo kao da žele nešto prodati, ljudi su preuzeli pretraživač  i spremnije ga prihvatili kao nešto svoje. Misija Googlea jeste da u kontinuitetu pravi proizvode koji će ljudima omogućiti lakše sufrovanje internetom, kao što su: Google Translate, Goo.gl, Google.org, Google News, Google Alerts, Google Mini, Google Play, Google Maps, Google Earth… Nakon Google Eartha, imamo mogućnost da na moon.google.com  istražujemo površine Mjeseca.

Osim toga Google se još po nečemu razlikuje od ostalih kompanija, a to su uslovi koje omogućava zaposlenima. Googleri uživaju u nizu pogodnosti: besplatni obroci, zdravi sokovi, obilje slatkiša, servisa za pranje rublja, frizera, zubara, ljekara, autopraonice, vrtića, dvorane za fitness (sa ličnim trenerima i profesionalnim maserima), što je zapravo eliminisalo potrebu za odlaskom iz offica.

Zatim odbojka na plaži, stoni fudbal, hokej na koturaljkama, trke romobilima, palme, vreće za sjedenje, čak i psi . Unajmljivanje autobusa sa bežičnim pristupom interentu, tako da Googleri koji putuju jedan sat do  San Franciska mogu biti produktivni ulažući svoju energiju u laptopove, umjesto da brinu kako će stići na posao.  Dakle,  to je dio kreativne sredine Googlea.

Sve ovo ukazuje da je zapravo Google kompanija iz snova. Svaki naporan rad iziskuje dobar odmor, ali ono što je fascinantno jeste da Googleri ne idu u obližnje restorane, jer je hrana toliko dobra, ostaju i prekovremeno, a kada se najmanje nadaju kreativne ideje izviru iz njih i to je ključ uspjeha ovako funkcionalnog giganta.

Koliko vode računa o dobrom rasploženju među zaposlenima svjedoči ovaj primjer – Sergej i Larry bili su zadovoljni jednako kao i Googleri i njihove porodice, posebno kada su za zaposlene unajmili obližnje kino na 24 sata i svima im dali besplatne karte da pogledaju posljednji nastavak Star Warsa na dan kada se počeo prikazivati. Očigledno su dobili ovu svemirsku trku.

Na vrijeme su shvatili koliko je sama kreativnost bitna za njihovu kompaniju. Za vrijeme ručka među zaposlenima za jednim stolom se pričalo o bundevama, onda je neko od njih predložio da stave bundeve umjesto dva O u nazivu i tako su započeli animaciju Googlea.

Page i Brin rijetko kad su sjedjeli, umjesto toga su stajali, naslanjali se na naslone svojih stolova, penjali se na stolice pa lutali kroz prozore konferencijske dvorane. Očito je nemoguće sjedjeti kada je čovjek zaokupljen mijenjanjem svijeta, kao što je to bio slučaj kod njih. Kao što je rekao Charlie Ayers, prvi kuvar Googlea: “Bilo je elektriciteta u zraku, svi su gorjeli.”

Kakva atmosfera hara unutar kompanije pokazuje da se ljudi hodnicima voze romobilima, jednostavno se zabavljaju dok rade. Prava slika u pokretu unutar Googlea je dokumentarac Google, stroj koji misli, koji možete pogledati OVDJE.

Ukoliko volite da čitate knjige, onda obavezno neka vas čeka u komodi Priča o Googleu od Davida A. Vise i Marka Malseeda. Sa užitkom će vam prsti prelistavati stranice, osim recepta pržene piletine iz kisjelog mlijeka koja je glavna na meniju Googleove kuhinje očaraće vas ideje zaposlenih i osnivača ove kompanije koje su svakodnevno prisutne u našim životima.  Kao što je rekao Sergej: “Što više tapkaš vjerovatnije je da ćeš naići na nešto vrijedno.”

The post Google – kompanija iz snova appeared first on Digitalizuj.Me.

Vrijeme starijih generacija je proslo. Ploče, kasete, to je za nama. Vrijeme je da se krene naprijed. Nakon social media revolucije, kao da je nastupila muzička revolucija i to digitalna. Naglasak je na novim talentima koji snimaju pjesme, rade produkciju i prodaju na tržištu svoju muziku na potpuno revolucionaran način.

Širenje online digitalnog sadržaja je sve prisutnije, što stvara nevjerovatan izbor i pristup velikim bazama pjesama, filmova i ostalih digitalnih sadržaja. Promjene se dešavaju u svim oblastima, pa tako brojni stručnjaci predviđaju da će do 2015. godine prodaja digitalne muzike, koja uključuje preuzimanje muzike putem weba i streaming servise, prevazići fizičku prodaju CD-ova.

To kao da je otvorilo prostor za novu revoluciju – muzičku revoluciju. Ljudi žele pristup omiljenoj muzici bilo gdje, na bilo kojem uređaju i bilo kada.

Jedan od servisa koji to pruža svakako je Deezer, muzički streaming servis koji omogućava korisnicima pristup bazi od 25 miliona pjesama, na bilo kojem uređaju – pametnom telefonu, laptopu, tabletu, a od skoro čak i na TV-u, uz pomoć Internet konekcije. Da bi koristili Deezer  potreban vam je tek običan pretraživač, dok za sve pametne uređaje postoji i Deezer aplikacija (iOS, Android, BlackBerry, WP7..).

Korisnik više ne mora da stavlja mp3 muziku sam u svoj telefon i da svaki put razmišlja koju će muziku ubaciti, već je jednostavno dovoljno da bude konektovan na Internet, pa da sve ono što želi da sluša u tom trenutku i pronađe u Deezer biblioteci.

Mogućnost kreiranja sopstvenih plejlista, izbor muzike koja vam najviše odgovara, dijeljenje muzike sa prijateljima na društvenim mrežama, sinhronizovanje muzike na čak nekoliko uređaja  i uz pomoć jednog Deezer naloga, samo su neke od prednosti ovog pretplatničkog servisa i slušanja muzike na zahtjev. Pored 25 miliona pjesama, Deezer omogućava i slušanje više od 30 hiljada radio stanica, koje su svojevrsni shuffle mode jer “vrte” muziku unutar nekoliko popularnih žanrova (tzv. tematske radio stanice) ili muziku sličnu nekom izvođaču.

Ono što je posebno interesantno jeste da se muzika skladišti u memoriji uređaja, pa čak i kada nema pristupa Internetu (u oflajn režimu). Tada je moguće slušanje već preuzetih albuma i plejlisti.

Mnogi streaming servise upoređuju sa YouTube-om, pri čemu kao prednost YouTubea ističu to što je besplatan. Međutim, ono što je izvjesno je da ove servise ne možemo porediti baš zbog činjenice da je na Deezeru muzika u potpunosti legalna i odobrena od strane samih izvođača  i producentskih kuća, što nekad dovodi do toga da u bazi nijesu uvijek dostupne sve pjesme za svaku zemlju.

Katalog pjesama se neprestano osvježava novim pjesmama, albumima i izvođačima, a ono što je zanimljivo je da je ovaj servis jedini muzički streaming servis zastupljen na svim naseljenim kontinentima (Deezer je dostupan u 182 zemlje svijeta), pa i ne čudi činjenica da je Deezer nedavno dostigao cifru od 4 miliona pretplatnika koji plaćaju ovaj servis, dok mjesečno ovaj servis koristi i do 10 miliona korisnika.

Sve većem broju korisnika svakako doprinose i partnerstva Deezera sa brojnim telekomunikacionim operatorima, između ostalih i sa Telenorom, zahvaljujući kome je Deezer sada dostupan i korisnicima u Crnoj Gori.

Carlos Santana, poznati muzičar, je jednom rekao: „Muzika može da promijeni vašu molekularnu strukturu.“ Na čitavom svijetu ne postoji jedinstven i interkulturalni univerzalni koncept koji može definisati muziku. Jedino što sigurno znamo, jeste da ljudi sviraju već hiljadama godina. Muzika je često to što nas inspiriše, podsjeća nas na neke događaje. Prisutna je na svim bitnim dešavanjima. Muzika je svuda oko nas.

The post Deezer – muzička digitalna revolucija appeared first on Digitalizuj.Me.

Nedavno sam u ovom globalnom selu slučajno, tražeći slike maca, naišla na www.nothingexchange.com. Prodaju Ništa. Vidim dobro im ide, do sada su prodali 627 Ničega. Razmislim koliko mi je puta došlo da kupim ama baš ništa. Koliko puta sam htela da poklonim ama baš ništa. I vi,a? E pa na ovom sajtu je sve to moguće.

Ko su genijalci iza ove sjajne ideje? 

„Mi smo dvoje prostih ljudi koji misle da nešto ozbiljno nije u redu sa načinom na koji svet funkcioniše. U svetu koji funkcioniše razumno, nikom normalnom ne bi palo na pamet da prodaje ništa. Ali evo, nas dvoje, pri čistoj svesti i zdravoj pameti (časna reč, normalni smo, klinički dokazano) prodajemo ništa.“

Zbog čega prodajete ništa?

„Postoje dve hipoteze i obe su ispravne.

S početka smo hteli ući u najpopularnije niše na internetu, mace i lezbejke. Ali su te teme toliko istrošene da smo prosto morali izmisliti novu. „

A koja je druga hipoteza?

„Kao što smo već rekli, mislimo da sa svetom nešto ozbiljno nije u redu i voleli bi smo da ga promenimo. Ovo je naš način da dopremo do ljudi i navedemo ih da razmišljaju o tome. Vredi pokušati.

Trenutno se svetska trgovina oslanja na marketing koji potencira vrednosti brenda, što samo po sebi nije loša ideologija ali se sprovodi na pogrešan način. Naš cilj je da to dokažemo. Svesni smo da jedan veb sajt neće dovesti do kolapsa čitavog sistema, ali može pomoći u isticanju problema.

Pokušavamo da dokažemo, kako sa malo truda stavka bez suštinske vrednosti (u ovom slučaju bukvalno nikakve) može dobiti procenjenu vrednost, postati poželjna marka/brend i prodavati se u velikim količinama, a da ograničavanjem ponude i bombardovanjem interneta jeftinim oglašivačkim metodama možemo naduvati cene do beskonačnosti.

Takođe, zabavno je a mi volimo da zabavljamo ljude.“

Kako zapravo funkcioniše NothingExchange?

“U ponudi je milion jedinica Ničega, po ceni od jednog evra/jedinici. Kada se količina od jednog miliona proda, NothingExchange postaje kako se to popularno naziva open market – otvoreno tržište. Što znači da će od tog momenta svako ko poseduje makar jednu jedinicu moći da je ponudi na tržištu za koju bilo cenu, koju on smatra realnom. Ko god je voljan da plati može da kupi. Potencijalna vrednost Ničega je samim tim neograničena dok god ima zainteresovanih kupaca.”

Šta tačno podrazumevate pod pojmom „Ništa“?

„Predpostavljam da na prvi pogled prodavanje Ničega izgleda šašavo, ali ako malo bolje razmislite ima to svojih prednosti. Ulaganje u Ništa ima brojne prednostu nad ulaganjem u nešto. Nema rizika od štrajka radnika, nema rizika od povećanja cene rada, povećanja cene proizvodnje, nestanka prirodnih resursa, nema rizika od prirodnih nepogoda popud zemljotresa, nema rizika da će proizvod postati zastareo. Ništa je ekološki pogodan proizvod, politički korektan.

Ništa, u kontekstu našeg veb sajta podrazumeva jedinicu ničega koju prodajemo po ceni od 1€, koja se ekskluzivno može kupiti samo na našem sajtu i ne može se prodavati nigde drugo sve dok se ne stvore uslovi za otvoreno tržište, odnosno dok se ne proda milion jedinica.

Ništa je bez ukusa, mirisa, oblika, veličine, i bez određene vrednosti osim one koju su kupci spremni da plate. kad malo bolje razmislim, ima iste osobine kao novac na mom bankovnom računu.“

Zašto se niste odlučili za neki jedinstveni naziv vašeg proizvoda?

„Namerno smo izabrali Ništa da bi što očiglednije ukazali na probleme tržišta kakvo jeste danas. Mogli smo se odlučiti za nazive poput „Grot“, „Shazzaam“ ili „Zelena Stvar koju ne možete videti ni dodirnuti“, ali ovako jasno dajemo kupcu na znanje šta kupuje.”

Imate i opciju “Radije ću kupiti Ništa” (I’d rather buy nothing). O čemu se zapravo radi?

“Nažalost, na tržištu postoji previše proizvoda napravljenih neetičkim sredstvima, previše je firmi sumnjivih poslovnih transakcija i nemarnosti prema radnicima, životnoj sredini, ili bilo čemu što ne uključuje oblaganje vlasničkih džepova novcem.

Radije ću kupiti Ništa je koncept koji omogućava “šamar u lice” na drugačiji način. Umesto da zbog nezadovoljstva ili iz revolta ne kupite neki proizvod, možete namesto njega kupiti Ništa. Svako može da unese komentar za bilo koji porizvod ili kompaniju i kupi Ništa, ostavljajući tako jasnu poruku.

Kompanije na vrhu liste biće kontaktirane od strane Nothing Exchange na redovnoj bazi i obaveštavane o tome koliko ljudi je radije kupilo Ništa nego njihov proizvod.

Ništa koje kupite umesto nekog drugog proizvoda biće tretirano kao i svako drugo Ništa, kada se otvori tržište, odnosno proda milion jedinica. Ali će uvek ostati naznaka da je kupljeno umesto drugog proizvoda.”

I za kraj, šta biste poručili našim čitaocima, zbog čega da kupe Ništa?

„Kada razmišljate o kupovini Ničega, razmislite šta sve kupujete. Uzmimo zlato kao primer. Svaki broker na berzi će vas savetovati da je to najpametnija investicija koju možete napraviti. Ja bih želela da sada razmislite šta je to zlato. Ali da stvarno razmislite. Zlato je većini poznato kao lep sjajni metal koji se koristi u elktronici, industriji, pa čak i medicini. Zlato čini da sredovečne žene i reperi izgledaju lepše, iako zavisi od oka posmatrača.

A ipak, od celokupne svetske količine zlata samo se delić koristi za oblaganje satelita koji reflektuju elektro-magnetnu radijaciju, za provođenje struje, za ulepšavanje sredovečnih žena i repera. većina zlata leži u trezorima, naslagana u gomile poluga i služi … pa ničemu, radeći ništa, osim što poseduje vrednost. Njegova vrednost nije u samo metalu, već u činjenici da je to zlato, materijal ograničenih resursa, koji je teško uništiti ili izgubiti, nešto što smo svi odlučili da danas vredi 1200€ po unci. Što znači da zlatna poluga vredi 480000€. Sada pokušajte da zamislite kako dajete pola miliona evra za šljašteću ciglu. Glupo zar ne. Ali tako stvari funkcionišu danas.

Evo još 8 razloga zašto da kupite Ništa :

• Možemo da vam garantujemo da niko nikada u istoriji sveta nije ratovao zbog Ničega. Za razliku od zlata, zbog vaše jedinice Ničega nije se prolivala nevina krv
• Ni jedan radnik nije eksploatisan pri proizvodnji vaše jedinice Ničega. osim nas dvoje, koji radimo trenutno za 0€, ali mi dobrovoljno volontiramo pa se to ne broji.
• Proizvodnja Ničega ne uzrokuje štetne posledice po prirodu. Mada jesam koristila struju da skuvam čaj i moj kompjuter radi na struju, ali to je sve.
• Garantujemo da se nikada na tržištu neće naći više od milion jedinica Ničega, ni iz rudnika ni iz štampača. Godišnje se u rudnicima iskopa oko 12 milijarda vrednog zlata, što znači da ponuda raste, pa prema zakonu ponude i tražnje njegova cena opada. Količina ponude Ničega se nikada neće menjati.
• Da bi mogli da utičete na cenu Ničega potrebno je da uložite par € i raširite priču nekolicini prijatelja. Da bi uticali na cenu zlata morate uložiti nekoliko milijardi i navesti nekoliko svetskih medija da rašire vest o tome u nekoliko zemalja.
• Na većini društvenih događaja nošenje Ničega mnogo je prikladnije nego nošenje zlata.
• Trenutno za 1€ možete kupiti 0,026g zlata što je oko 0,0002% zlatne poluge. Za tu istu sumu od 1€ možete kupiti celu jedinicu Ničega.
• Uvek postoji mala malecka šansa da će jednog dana ljudi shvatiti kolio ultra glupo trošiti 480000€ na šljašteću ciglu koja ničemu ne služi. Uvek će postojati nada (ona poslednja umire) da će jednoga dana neko dobro da se zamisli nad onim što radi i reći „Dođavola s svim!“. U tom momentu cena zlata će vrtoglavo početi da pada, a cena Ničega će skočiti. Makar se mi nadamo da hoće.

Ukoliko smo vas makar malo zaintrigirali na sajtu NothingExchange možete kupiti Ništa na poklon, naći još zanimljivih i poučnih činjenica i razloga zašto da kupite Ništa, kao i forum gde možete razmenjivati ideje o Ničemu, ekonomiji, politici, pa čak i o macama i lezbejkama.

Ugrabite svoj udeo na tržištu Ničega na vreme!

The post Intervju – Može li ništa da se kupi? appeared first on Digitalizuj.Me.

NVO MonteMedia Centar organizuje Školu medijske pismenosti – projekat koji za cilj ima podizanje opšteg nivoa medijske pismenosti među studentskom populacijom u Crnoj Gori.

Sa realizacijom projekta će se krenuti u septembru 2013, a rok za prijave je 01.08.2013.godine.

Vaše prijave možete slati na e-mail adresu medijskapismenost@live.com ili ispunjavanjem obrasca koji se nalazi na websajtu http://www.medijskapismenost.co.nr

Predavači će biti eminentni novinari i stručnjaci iz ove oblasti.

Za učesnike koji budu prisutni na minimum 80% predavanja biće obezbjeđena diploma, potpisana od strane predavača i NVO MonteMedia Centar.

Za dvoje najuspješnih polaznika će biti obezbijeđena praksa u Arhimed d.o.o.

The post Prijavite se za školu medijske pismenosti appeared first on Digitalizuj.Me.

Najveći portal o kućnim ljubimcima u regionu, kao i “mjesto” na internetu gdje možete dobiti sve informacije o životinjama je svakako -  Životinje.rs. Nakon niza akcija ( razne vrste pomoći životinjama, savjeti kako brinuti o njima..) u toku je i nagradna igra, pa pročitajte o čemu se radi i učestvujte! Imali smo čast da uradimo intervju sa Jelenom Lazarek, koja je Project Manager & Community Manager u redakciji Životinje.rs , u nastavku pročitajte nekoliko pitanja i odgovora.

•   Kada se pojavila ideja za portalom Životinje.rs?

Portal je osnovan u decembru 2010. godine a inicijalno je zamišljen kao edukativni portal o životinjama s obzirom da na našim prostorima nije postojao nijedan sličan projekat. Vremenom, broj informacija na portalu je rastao kao i interesovanje za naše sadržaje.

Danas Životinje.rs predstavljaju internet portal u pravom smislu te reči. Pored enciklopedijskog sadržaja koji svakog dana raste, na portalu se nalazi veliki broj servisnih informacija namenjen vlasnicima i ljubiteljima životinja (adresari odgajivačnica, veterinarskih ambulanti, pansiona, kalendari izložbi, informacije o usvajanju napuštenih životinja…). Naša informativna redakcija na dnevnom nivou obrađuje i objavljuje veliki broj vesti iz životinjskog sveta.

•    Da li ste zadovoljni posjećenošću sajta do sada i da li vas ljudi kontaktiraju ukoliko nijesu dovoljno upućeni kako brinuti o životinjama?

 Ako se osvrnemo unazad i setimo naših početaka kada smo maštali o tome da bar hiljadu ljudi poseti naš sajt, pročita zanimljivu vest ili nađe informacije koje su mu potrebne, možemo reći da su nam se maštanja brzo ostvarila pa se sada možemo pohvaliti i sa više od 300 000 poseta mesečno. Radujemo se svakom novom uspehu, a sve veći broj ljudi koji prati naš rad samo je još veći motiv da usavršavamo portal.

Često nam se ljudi obraćaju sa raznim pitanjima, trudimo se da izađemo svima u susret i da im pružimo sve informacije koje su im potrebne. U tu svrhu je nastao npr. odeljak na sajtu koji se zove Pitajte veterinara gde ljudi svakodnevno postavljaju pitanja i dobijaju odgovore od veterinara iz veterinarske ambulante Intervet.

•    Kako ste započeli projekat online pet shop?

U okviru portala funkcioniše i najveći online petshop u regionu, petshop.zivotinje.rs., koji je počeo sa radom 2012. godine. Kako je portal Životinje.rs , nakon 2 godine postojanja, uspeo da okupi veliki broj ljubitelja  i vlasnika životinja, smatrali smo prirodnim da se naša online priča zaokruži petshop-om sa najvećim asortimanom na Balkanu. Sada ljubiteljima i vlasnicima životinja nudimo potpunu uslugu: od informacija, saveta veterinara i vesti, do konkretnih proizvoda koje mogu poručiti putem Interneta.

•    Recite nam nešto više o akciji prikupljanja obroka putem stranice na Facebooku?

U skladu sa tematikom kojom se bavi naš portal, osmislili smo akciju koja je za kratko vreme naišla na izuzetan odziv šire javnosti, a koja se odvija na Internetu, tačnije na Facebook-u. Koncept akcije je vrlo jednostavan. Svaka nova registrovana posetaFacebook stranici našeg portala Životinje.rs obezbeđuje jedan obrok za pse u azilima. Cilj jeste da na zanimljiv način proširimo svest naših posetilaca o problematici napuštenih životinja i njihovom zbrinjavanju kao i da posetiocima pružimo mogućnost da na vrlo jednostavan način i sami uzmu učešća u akciji i da bez ikakvih sredstava i uloženog vremena  pomognu životinjama.

•   Koliko ste uspjeli da sakupite obroka za napuštene životinje putem lajkova na Facebook stranici?

 U poslednjih godinu dana smo zajedno sa našim čitaocima i pratiocima, ali i partnerskim kompanijama (Telekom Srbija a.d., Delta DMD, Happy Dog) podelili skoro tri hiljade kilograma hrane napuštenim životinjama u Beogradu, Subotici, Nišu, Kragujevcu…

•  Nagradna igra na vašem portalu za najpopularnijeg kucnog ljubimca mjeseca je već u toku. Možete li nam reći nešto više o tome? Koliko se „borba“ zahuktala?

Konkurs za Ljubimca meseca se održava već drugu godinu, a na kraju godine organizujemo finalni izbor za Ljubimca godine u kome se takmiče pobednici iz prethodnih 12 meseci. Takmičenje iz meseca u mesec doživljava sve veću popularnost pa tako svakog meseca imamo sve veći broj takmičara.

•   Kao najvećem portalu o kućnim ljubimcima u regionu, koji su vam priorteti kada su u pitanju nezbrinute životinje?

Kako je već rečeno, naši ciljevi su usmereni ka širenju svesti o napuštenim životinjama i animiranju naših posetilaca da uzmu učešće u akcijama koje treba da im pomognu . Takođe, kroz informativni deo portala pokušavamo da edukujemo ljude o odgovornom vlasništvu. Broj napuštenih životinja je zaista veliki, a popularisanjem usvajanja napuštenih životinja iz azila i prihatilišta trudimo se da damo svoj doprinos, kako bi što veći broj ovih životinja pronašao svoj dom.

•     Možete li nam otkriti tajnu kako stižete čak i da dijelite mnoge savjete vašim posjetiocima na sajtu?

Ljubitelji životinja su u nama prepoznali nekog kome mogu da veruju i da se obrate za neki konkretan savet ili problem. To je za nas velika čast, ali i velika odgovornost, pa se zato svi u redakciji trudimo da izađemo u susret što većem broju ljudi koji nam se obrate.

•  Koliko vam društvene mreže kao što su Facebook i Twitter pomažu u ostvarivanju ciljeva?

Facebook i Twitter su od suštinske važnosti za rad portala, obzirom da se najveći broj poseta generiše sa ovih društvenih mreža. Dve stranice (zivotinje.rs i volimzivotinje.rs) zajedno čine najveću i najaktivniju zajednicu ljubitelja i, što je veoma bitno, vlasnika životinja na srpkom jeziku sa preko četvrt milona fanova. Članovi ovih zajednica motivisani su kroz razne kampanje  da se takmiče (Ljubimac godine) i da pomažu napuštenim životinjama (Jedan lajk = jedan obrok).  Ovakve i slične akcije se najbrže šire preko društvenih mreža, a time se postižu i nabolji efekti.

•  Da li nam možete otkriti neke od planova u budućnosti? Koji su projekti na pomolu?

Planovi su nam veliki, a ideje brojne, pa trenutno pripremamo novi deo na sajtu koji će biti posvećen našem Šaptaču psima gde će ljudi moći da dobiju odgovore na mnoga pitanja o problemima ponašanja kod pasa kao i savete koji se odnose na dresuru. Ostale projekte koje pripremamo nećemo otkrivati zato što želimo da nastavite da pratite naš rad.

Hvala Jelena, želimo vašoj redakciji da i dalje nastavite sa kontinuitetom odličnog poslovanja!  

Redakcija Životinje.rs, @zivotinjers

The post Životinje.rs – najveći portal o kućnim ljubicima u regionu (Intervju) appeared first on Digitalizuj.Me.

Zbog toga je jako važna dvosmjerna komunikacija. U poslednjih nekoliko decenija, kao dominantan način komunikacije, pojavljuje se dijalog. Današnje kompanije uvidjele su ogroman značaj feedbacka kupaca. Sve one koje žele da opstanu na tržištu moraju “njegovati” kupce. Ukoliko žele da stvore povjerenje, kredibilitet i uticaj kod kupaca, kompanije moraju posvetiti vrijeme i pažnju slušanju komentara kupca, kako bi ih u potpunosti razumjeli. Direktan marketing se razvija konstantno. Telekomunikacija, cirkularna pisma i prospekti, Internet su neki od trendova koji su prisutni u direktnom marketingu.

Audrey Price-Dix, predsjedavajući Assegai Awards-a kaže: “Marketari počinju da shvataju da su svi – telefon, pošta, Internet, e-mail, tzv “novi mediji” – jednostavno alternativni kanali koji onogućavaju kontakt sa kupcima.”

Koliki je značaj održavanja dobre komunikacije sa kupcima, najbolje pokazuju primjeri nekih od najvećih svjetskih kompanija, koje su na vrijeme prepoznale potencijal direktnog marketinga da bi se zadržala lojalnost postojećih korisnika i kupaca, kao i za proširenje baze potrošača.

Nezaobilazan primjer kada se radi o uvijek aktuelnim kampanjama iupečatljivim marketinškim primjerima je Coca Cola. Proizvođač najpoznatijeg pića na svijetu, osim jedinstvenog ukusa čiji je recept jedna od najvećih svjetskih tajni, vodeću poziciju svakako duguje i izuzetno posvećenom odnosu prema potrošačima, i stalnom osluškivanju njihovih potreba. Šta mislite o aktuelnoj Coca Cola kampanji?

Trend popularnih imena i poruka na  Coca Cola ambalaži građani su oduševljeno prihvatili! Poslednjih dana slike sa sad već čuvenim natpisima preplavljuju društvene mreže, ljudi se utrkuju da uslikaju njima omiljene ili da ih poklone dragim osobama. A čuveni novogodišnji karavani? Širenje praznične radosti, ukrašeni kamioni, druženje sa najmlađima, i oduševljenje koje karavani donose. Direktan kontakt koji čini da se osjećate kao dio jedne priče, koji stvara bliskost i lojalnost brendu.

Dobra komunikacija je prisutna u oba smjera. Važno je omogućiti kupcim da izraze stavove o vašim proizvodima ili uslugama i daju sugestije o tome šta bi trebalo poboljšati. Ove “povratne” informacije mogu vam otkriti zajednička osjećanja među velikim brojem kupaca, tako vas navode ka promjenama koje treba napraviti. Kupci koji primijete da će se osjećati cijenjenim nastavljaju da komuniciraju na ovaj konstruktivan način.

Jedan od najpoznatijih američkih proizvođača sladoleda Ben & Jerry’s, prošlog ljeta takođe je kreirao karavan kampanju. Zanimljivo je da je ova kampanja omogućavala ljudima da tvituju u Ben & Jerry’s karavanu da bi dobili besplatne sladolede. Osim Twittera, i na ostalim društvenim mrežama, Foursqaure, Instagram, Flickr, osvanulo je mnoštvo slika zadovoljnih kupaca sa svojim omiljenim sladoledom.

Kupci koji se osjećaju cijenjenim, uspostavljajući redovne kontakte sa kompanijom vjerovatno će govoriti o ovom proizvođaču , distributeru ili provajderu da ljudi znaju . Ovakav vid marketinga je izuzetno važnan, jer je baziran na istinskom ličnom iskustvu. Lične preporuke i ostale preporuke mogu da vrede isto koliko i najbolje napisane brošure.

Potrošaču treba pristupati sa poštovanjem, razumjeti potrebe i kakvu ulogu brend ima u njegovom zivotu. Komunikacija treba da bude dvosmjerna. Interaktivni pristup treba da zamijeni pasivno emitovanje i ponavljanje poruke, uvijek imajući na umu da: „Ne opstaje najjači predstavnik vrste, niti najinteligentniji, već onaj koji se najbolje prilagođava promjenama.“ (Charles Darwin)

The post Ključ uspjeha – dvosmjerna komunikacija sa kupcima appeared first on Digitalizuj.Me.

* Kada si počela da se ozbiljno baviš online poslovanjem i korišćenjem prednosti društvenih mreža u poslu?

“Online” sam od 2003. godine, ali bila sam deo prvog web projekta tek 4 godine kasnije – 2007. godine (u pitanju je bila radio stanica koja je emitovala program putem Interneta). U svet društvenih mreža iz poslovnog ugla prišla sam 2010. godine.

* Svoju krojačku radionicu Šnajderaj zamijenilia si istoimenom agencijom za digitalni marketing. Šta te je navelo da učiniš takav preokret u poslovanju?

Krojački atelje Šnajderaj jeste bio moja ideja, ali nisam bila ja ta koja je šila i krojila, nerado priznajem da nemam i te veštine. Od samog početka ja sam u tom poslu bila community manager, i sve drugo, zapravo, osim “mišića i kreative”. Mama je radila operativni deo, moje je bilo samo da to što ona napravi prodam. Obzirom da se na webu osećam kao riba u vodi, prirodno mi je bilo što sam Internet odabrala kao kanal promocije i prodaje. Neki ljudi su prepoznali moj potencijal i trud koji sam ulagala u rad te stranice, i davali mi savete, koji su mi pomogli dovoljno da me neki drugi prepoznaju kao idealnu osobu kojoj će poveriti svoje korporativne naloge na društvenim mrežama.

* Krajem prošle godine pokrenula si i marketing ITD, online magazin. Kako si došla na ideju da osnuješ takav jedan magazin?

Jednostavno: trebalo mi je baš takvo mesto za sebe. Prepoznala sam rupu koja postoji u tom polju na domaćem (i tu mislim na ceo region, ne samo na Srbiju) webu, i odlučila sam da pokrenem online magazin – blog o marketingu. A i, da budem potpuno iskrena: trebao mi je izgovor za gledanje reklama po ceo dan, i čitanje stručnih knjiga.

* Kojim temama se u njemu bavite, i kome je namijenjen?

Glavna tema je, dakako, marketing, ali i sve ono što njega čini. Akcenat je na reklamiranju, ili advertisingu, ali nastojim da što je više moguće ispratimo i dizajn (kako web, tako i primenjeni dizajn) i tehnologiju, odnosno, sve čime se marketing služi. Namenjen je onima koji vole marketing i bave se njime, ali i svima koji uživaju u kvalitetnim oglasnim porukama.

* Vlasnica si i urednica svog bloga, agencije Šnajderaj, marketingITDa. Koliko je teško sve to uskladiti i učiniti da sve odlično funkcioniše, imajući u vidu tvoj uticaj na društvenim mrežama, a samim tim i odgovornost prema klijentima i čitaocima?

Nije jednostavno, ali uz pomoć dobre organizacije izgleda da mi uspeva nekako Šalu na stranu, stvar i jeste “samo” u organizaciji. Imam rokovnik u koji pišem obavezu po obavezu za svaki dan, rangiram ih prema prioritetima i tako izvršavam. Nažalost, zbog preopterećenosti mi se dešava da neke stvari manjeg prioriteta suviše prologniram (poput ovog intervjua, i još jednom – veliko izvinjenje zbog toga što mi je trebalo ovoliko dugo da pošaljem odgovore).

* Sigurno da je za uspješno poslovanje projekata neophodna podrška i određenog tima ljudi. Koliko ljudi je zapravo zaduženo za ove zadatke, i kolika je njihova uloga u tome?

Iako najveći deo posla obavljam sama, ne bi bilo fer prema ostatku tima da kažem da je marketingITD one-man-show. Relativno redovno (a ovo kažem samo da ih pokrenem da pišu češće) piše još troje njih: @tamaradra, @dragitza i @lajavikrelac, a ukupan spisak autora koji su do sada nešto objavili uključuje njih 10.

* Koliko si zadovoljna posjećenošću sajta do sada i rekacijama korisnika na sadržaj? Koliko novih poslovnih prilika ti je donio od svog osnivanja?

Moram da priznam da sam i više nego zadovoljna odzivom. Reakcije su pozitivne, sadržaj se deli po mrežama i dosta je dobro prihvaćen. Rad na ovom magazinu mi je posredno doneo nekoliko zanimljivih saradnji, a verujem da će ih biti još više, kako se dalje bude radilo na njemu.

* Nastup na društvenim mrežama jako je važan za kreiranje odgovarajuće marketinške kampanje. Kako bi se trebalo ponašati i kako iskoristiti drušvene mreže na najbolji način? Kao Social Media stručnjak, šta predlažeš, kako kreirati najbolju marketinšku kampanju na društvenim mrežama za različite kompanije?

Upravo to je bila tema mog predavanja na konferenciji Tvitomanija: Kako odabrati društvenu mrežu za svoj proizvod/brend? Ukratko (ako se to uopšte može ukratko objasniti), najvažnije je odrediti cilj prisustva na mrežama, kao i konkretne kampanje, a zatim to uklopiti u predviđeni budžet. Najvažnije je da komuniciranje kroz društvene mreže bude prilagođeno brendu/proizvodu/kompaniji, ali i da: 1) kompanije (i njihove PR službe) shvate da društvene mreže nisu samo još jedan kanal jednosmerne komunikacije na koji će plasirati svoje PR tekstove, i 2) odeljenja prodaje ne shvate društvene mreže tako da će neprestano zasipati svoje fanove (pratioce na mrežama) prodajom, prodajom, prodajom… Najbolje je raditi svaku kampanju ad hoc, ali tako da ona bude uklopljena u ukupnu marketinšku kampanju kompanije.

* Koliko su kompanije u regionu svjesne da im je za uspješno poslovanje neophodna dobra marketinška kampanja na društvenim mržama i Internetu uopšte, a ne samo na ustaljenim, offline kanalima? Koliko se ta svijest mijenja u poslednje vrijeme?

Neki pomak se vidi, ali smatram da je to daleko od potencijala koji društvene mreže i mediji imaju. Suviše malo budžeta se odvaja za online kanal, mnogi ga i dalje doživljavaju kao “to je Internet, 1. sve je besplatno i 2. tamo su samo klinci” – a realnost je daleko od toga.

* Koji su planovi za buduće poslovanje marketingITDa. Da li su neki novi projekti u planu u narednom periodu?

Uvek volim da kažem da ne pravim planove, već postavljam ciljeve – ali i za dostizanje ciljeva mora da postoji neki plan, ne? U planu su neke nove funkcije samog web sajta, nove kategorije i manje vizuelne izmene, a to bi sve trebalo biti gotovo do jeseni i nove poslovne sezone, kada bi marketingITD najzad trebalo da izgleda onako kako sam od početka zamislila.

Hvala Sandra i želimo ti mnogo uspjeha u daljem radu!

The post Kako krojiti društvene mreže po mjeri (Intervju) appeared first on Digitalizuj.Me.

Imali smo čast da sa Milošem uradimo intervjue koje ste imali priliku ranije da pročitate – u pitanju su intervju za Florinu, prvu online cvjećaru u Crnoj Gori i Mosquito, svijet oko tebe.

* Odakle ideja za stvaranje Heroja?

Pretpostavljam da  ideja za Heroja traje prilično dugo, dok to nije slučaj  kod odluke za njenu realizaciju. Internacionalno iskustvo i sve ono što je dalo školovanje na Ujedinjenim svjetskim koledžima u Velsu, đe sam dvije godine živio sa 360 ljudi iz 85 država svijeta, pa 6 godina u Italiji je jako uticalo na način gledanja na svijet i probleme koji postoje svuda. Početkom prošle godine ideja se iskristalisala i morala je da sačeka na vrijeme kad bi joj se mogli posvetiti.

* Zbog čega bi privatna kompanija trošila novac i vrijeme za razvoj aplikacije koja je namijenjena opštem dobru i od koje Fleka nema direktne koristi?

Kao kompanija društveno odgovorno djelujemo kroz različite NVO inicijative poput Banke hrane, poklona Lego Mindstorm robotičkog kompleta učenicima Cetinja za međunarodna takmičenja i dr., ali sa druge strane smatramo da upravo kreiranjem ovakvih projekata koji inicijalno i nemaju komercijalnu osnovu, možemo da učinimo mnogo za druge.

Projekti od kojih nemamo direktne koristi a koji mogu da učine da nečiji problem ili potreba bude lakše riješena ili zadovoljena promovišu ono što mi radimo. Naša djelatnost je specifična i teško je “reklamirati” na pravi način, a kao i svakoj kompaniji, važno vam je da znaju za vas. Smatram da je najvažnije da čuju za vas kroz realne i konkretne primjere; na primjer: preko 4000 ljudi koristi našu aplikaciju za poručivanje taksija u Crnoj Gori i svakog dana oko 200 ljudi riješi svoj mali problem pronalaženja vozila.

Svaka aplikacija ili projekat potencijalno može dobiti komercijalni segment, bez obzira što se rodi kao nekomercijalna ideja. Svi projekti imaju i svoju suptilnu marketinšku notu - Made with ♥ by fleka je nešto što želimo da se pojavi na što više ekrana u svijetu, jer stvarno jeste tako i želimo da to i drugi znaju. Uvijek razmišljamo u svim pravcima, tako da nikad ne smatramo uzaludno potrošenim vrijeme i novac za ove projekte.

* U tvojoj prezentaciji na prvom podgoričkom TEDx događaju u novembru 2012. godine najavio si Heroja. U kojoj fazi je projekat bio tada?

Projekat je u novembru već bio definisan velikim dijelom i počela je izrada wireframeova i logike navigacije za potrebe aplikacije. Nakon prezentacije, uslijedile su dodatne konsultacije i van tima kako bi se što bolje sprovela inicijalna kategorizacija problematika.

* Možeš li ukratko da objasniš suštinu funkcionisanja aplikacije?

Najjednostavnije rečeno korisnici aplikacije prijavljuju probleme na koje nailaze stupajući u neposredni kontakt sa njima. Uzmu svoj Android (uskoro i iPhone) telefon i na jednostavan način prijave problem na koji su naišli opciono dodajući fotografiju kao dodatni dokaz. Korisnici glasaju za rješavanje problema koje smatraju važnim, a kada određena problematika dostigne dovoljan broj glasova, biva proslijeđena nadležnim službama.

Nadležne službe će imati mogućnost da otvore svoje naloge i odatle vrše menadžment svih prijavljenih problema, da komuniciraju direktno sa građanima i da zatvore određene problematike kao riješene.

Aplikaciju možete OVDJE preuzeti.

* Koje su kategorije prijava moguće?

Inicijalno je predviđena sljedeća kategorizacija koja će se širiti shodno potrebama platforme:

Hitni slučajevi

• Požar

• Poplava

• Saobraćajna nezgoda

Otpad i smeće

• Smetlište

• Divlja deponija

Saobraćaj

• Oštećenje infrastrukture i signalizacije

• Udes

• Nepropisno parkiranje

Ilegalne radnje

• Vandalizam

• Razbojništvo

• Neizdavanje fiskalnog računa

• Sječe šuma

• Primanje mita

• Zloupotreba javnih

  generic cialis without prescription

  površina

Državne i lokalne službe

• Privatna upotreba državnih vozila

• Nedolično ponašanje administrativnog službenika

• Nedolično ponašanje policijskog službenika

i drugo. Lokalizacija servisa na drugim jezicima predviđa i adaptaciju kategorizacija shodno potrebama društva.

* Da li će servis imati moderatora ili smatrate da je moć zajednice ono što će dovesti do uspjeha projekta?

Apsolutno smatramo da je moć zajednice ono što će dovesti do uspjeha projekta. Ne želimo da se stavljamo u ulogu arbitra, smatramo da zajednica može da se samoreguliše. Postoje svijetli primjeri na netu poput najveće svjetske enciklopedije koja je stvorena i stvara se na ovaj način. Naravno, uvijek postoje i ljudi koji imaju za cilj da diskredituju kvalitet podataka, ali imamo mehanizme za to, i naravno reagovaćemo uvijek u tom dijelu.

* Da li ste predvidjeli saradnju sa nadležnim službama?

Saradnja sa nadležnim službama je neminovna. Sa jedne strane imate ljude koji prijavljuju, ali sa druge strane mora biti i neko ko ih sluša. Predviđene su web alatke za nadležne službe za menadžment prijavljenih problematika koje će uskoro biti potrebne.

* Kakvu inicijalnu reakciju nadležnih službi očekujete?

Mislim da će odziv nadležnih službi biti prilično šarolik i vjerovatno će prvih mjeseci biti smanjen njihov interes za učestvovanjem, ali volja zajednice i činjenica da je sve u javnom domenu, tj. dostupno svima na uvid, izvršiće priličan pritisak na nadležne službe.

Ovđe je jako važno istaći pravi momenat transparentnosti koji se dešava na ovoj platformi. Kada vi zovete telefonom određenu službu i kažete da postoji otvoren šaht na ulici ispred vaše zgrade već 10 dana i da niko nije došao da je zatvori, a postoje efektivne mogućnosti da neko slomi točak, nogu, pa i da strada zbog toga, ta konverzacija ostaje na relaciji vas i službenika s druge strane linije. Ta rupa je nedovoljno bitna da napravi članak u novinama i vi ste tu, blokirani u miljeu trome birokratije.

Sa druge strane ako vi prijavite problem javno kroz ovakvu platformu, pa vaših 10 komšija glasa za rješavanje tog problema i podijeli kroz društvene mreže taj ili neki drugi problem, pa se onda počnu odazivati drugi ljudi koji svaki dan zaobilaze tu rupu kad idu na posao, vi već imate problem koji dolazi u stanje da je značajno vidljiv i da neko mora da reaguje.

Da se razumijemo, ne smatram da nadležne službe ne žele to da saniraju, ali smatram da su količinom svog ljudstva u kancelariji, u odnosu na količinu ljudstva na terenu, jako nemoćni da znaju za sve problematike. I tu stupaju na snagu građani koji na lak način mogu da prijave, a da im niko ne traži da šalju dopise. To je glavni momenat koji treba eliminisati na relaciji savjesni građanin-nadležna služba.

* Kada korisnici Apple uređaja (iOS platforma) mogu očekivati svoju verziju Heroja?

iOS verzija će iz objektivnih razloga malo kasniti ali ćemo se truditi da bude spremna što prije.

* Da li je Heroj fokusiran na Crnu Goru ili ste od početka imali u vidu i druga tržišta?

Smatrajući da lokalne zajednice širom svijeta imaju svoje probleme bez obzira na političko-ekonomsku situaciju u zemlji i da mogu imati benefita od korišćenja našeg servisa, spremili smo heroja za multijezičnu, globalnu upotrebu. Servis je sada u beta fazi i shodno povratnim informacijama od strane korisnika će dalje evoluirati

* Koji su planovi za budući razvoj aplikacije?

Prva faza projekta predviđa ovaj dio koji je upravo okončan a to je prijava problematika. Druga faza koja je zahtjevnija, predviđa uključivanje dobrih inicijativa, volonterizam i eventualno donacije, što je ipak najteža stavka, ne sa tehničkog aspekta, već zbog izgradnje povjerenja i ubjeđivanja operatera da obore ili eliminišu tarife za naplaćivanje SMS kad se radi o donacijama i naravno globalno isporučivanje takvih servisa.

Aplikacija je dostupna OVDJE. 

Miloš Milošević
CEO & Creative Director, fleka

The post Heroj.Me – prijavi probleme u svojoj zajednici (Intervju) appeared first on Digitalizuj.Me.

Ovog puta, imamo neobično zadovoljstvo da najavimo specijalno izdanje blogerskog takmičenja koje vas može odvesti na jednu od najznačajnijih ICT konferencija u Evropi – ICT Spring koja će se održati 19/20. juna 2013. u Luksemburgu.

U saradnji sa agencijom Prpepper i Draganom Đermanović koji se već treću godinu uzastopno pojavljuju kao partneri za ICT Spring, imamo mogućnost da nagradimo 5 najboljih blog postova na temu: „ICT, društveni mediji, inovacije – naš život nije više isti“.

Dakle, 5 najboljih blogera dobiće 5 paketa ulaznica u vrijednosti od po 690 eura s kojima imaju pristup svim dešavanjima (konferencijima, radionicima, panelima, diskusijama i sl.) na ICT Springu. Na tom događaju okupiće se oko 80 predavača i preko 3.500 učesnika iz cijelog svijeta. Konferencija je podijeljena u 4 segmenta: Digital 2020, Speed up ICT, Social Challenges i Finance & Security.

Kriterijumi za rangiranje blog postova biće identični onima koje smo primjenjivali kod junaka lokalne zajednice: (i) broj ljudi koji su pročitali/vidjeli blog post, (ii) broj komentara koji su ostavljeni na blog postu i (iii) broj dijeljenja blog posta posredstvom Facebooka, Twittera i Google+.  Takodje, oni koji napišu blog post svoju aktivnost moraju da unesu i na ovom Facebook linku.  Blog postove s adekvatnim fotografijama možete poslati na email mradojevic@t-com.me do 12. juna.  Želimo da vas ohrabrimo da to učinite što prije jer se 12. juna proglašavaju najbolji, pa je svakako korisnije da se blog post objavi što prije kako bi imali više vremena za njegovu promociju, odnosno kako bi ste ostvarili što bolji rezultat.

Pravo da učestvuje ima svako ko je zainterosovan da upozna direktno i čuje predavače kao što su: Peter Sondergaard iz Gartnera (vodeća svjetska ICT istraživačka kompanija), Koichiro Tsujino iz Sonija, bivši predsjednik kompanije Google, Dan Siroker, digitalni analitičar američkog predsednika Baraka Obame, Stavros Isaiadis iz Bank of America, Pepe ModerPirelli, – globalni direktor za digital kompanije , ali i svakako najatraktivniji predavač, Biz Stone – suosnivač Twittera.

Za ovakav potez odlučili smo se iz dva razloga: (i) da studenti osjete konkurenciju i šta znači biti na tržištu i (ii) riječ je o ad hoc blogerskom takmičenju (Special Summer Edition).  Nakon ove malo drugačije verzije junskog takmičenja, proglasićemo dvomjesečnu pauzu (jul i avgust) kako bi se malo odmorili i spremno dočekali septembar s novim junacima lokalne zajednice i blogovima.

Imajući u vidu veliko interesovanje za ICT spring kao i rokove koji ne ostavljuju previše vremenskog komfora, pokušali smo da budemo što je moguće više od koristi. Naime, naš partner turistička agencija East West Voyage provjerila je najpovoljnije mogućnosti odlaska za Luxemburg 18. juna (dan prije konferencije), a povratak 22. juna (dan poslije konferencije) preko Ciriha pa bi vam u tom kontekstu toplo preporučili da ostvarite kontakt s njima i da se raspitate za detalje. Kontakt: 020 675 448 i 067 743 805 ili posredstvom Facebooka ili Twittera.

Change and Engage i Digitalizuj.me, sa partnerima Montenegro Stars Hotel Group, Prva banka Crne Gore, Domen.me, Turistička agencija East West Voyage i Arhimed, želi vam srećno blogovanje.

The post „Junaci lokalne zajednice“ – Special Edition – ICT spring appeared first on Digitalizuj.Me.

Alex Lakatos je u ime Mozilla zajednice predstavio ciljeve u razvoju Firefox Operativog sistema i naglasio da ovaj Operativni Sistem ima cilj da bude operativni sistem kome je HTML5 native platforma za razvoj aplikacija. Davor Jovićević iz Telenora je kao neko ko je isprobavao operativni sistem na developerskom telefonu objasnio performanse ovog operativnog sistema. FFOS je optimizovan za telefone sa slabijim hardverom (tako da je internet i iskustvo u aplikacijama bolje od konkurentskih operativnih sistema na slabijim telefonima), ali i “nakrcan” naprednim tehnologijama poput Web GL, kako bi se iskoristio i napredni hardver.

Olav Nymoen developer iz norveške kompanije Comoyo, koja je angažovana za razvoj HTML5 aplikacija primarno za FFOS je objasnio sa developerskog stanovišta koje su prednosti i mane ovog operativnog sistema, i na čemu će se raditi. Svaka aplikacija koja prođe proces sertifikacije i bude označena kao bezbjedna dobija, osim onoga čemu HTML5 uobičajeno ima pristup, i javascript pristup osjetljivim resursima, odnosno mogućnost da čita i prikazuje poruke, upravlja kamerom, čita podatke sa telefona, pristupa bluetoothu…

Milutin Pavićević je kroz  par “aplikacija” koje je napravio za ovu svrhu objasnio svoje iskustvo i predočio prednosti programiranja za Firefox OS. Milutin kaže: “Ono što je najvažnije je da programeri, da bi pravili aplikacije, ne moraju da uče skoro ništa novo što je specifično samo za FF OS, nego koriste iskustva i znanja koja su imali (i koja će steći) za svo ostalo HTML5 programiranje.”

Na kraju je Adrijana Husić, nakon dodjele nagrade – Mozilla majice za najbolji tweet, kao predstavnik domaćina, pozvala na piće i kolače ali ne prije nego što je najavila da se očekuje Developers Day i takmičenje za Srbiju i Crnu Goru čiji je fond nagrada 12.000 EUR. Nestrpljivo čekamo obavještenje o detaljima Developers Day i takmičenja.

Napisano uz pomoć stručnjaka (Meelooteen) tako da je tehnički tačno i relativno razumljivo nama običnim smrtnicima.

The post Sinoć predstavljen Firefox operativni sistem za mobilne platforme appeared first on Digitalizuj.Me.

Nakon što smo tokom 8 (slovima: beskonačno mnogo) sati vožnje uhvatili više krivina nego što smo znali da postoji u ovoj galaksiji, došli smo na istorijsko mjesto – i iskoristili prvu pauzu da protegnemo noge do spomenika. Ova prilika je ujedno bila i poslednja tokom koje je vrijeme bilo ljubazno prema nama, mada ni silna kiša i magla nisu mogle da pokvare raspoloženje, i da stanu na put fantastičnoj dugi koja nas je ispratila poslednjeg dana konferencije (bez ćupa sa zlatom – ovo je ipak Balkan).

A na konferenciji smo se, uprkos tome što je deveti PROACTIVE za nas četvoro bio prvi, zaista našli među prijateljima. Počevši od Dragana, domaćina svih domaćina, zaključno sa Dobrilom i Hanom, otkrovenjima ženskog dijela delegacije, osjetila se ona dobro poznata energija koju stvaraju sjajni ljudi okupljeni oko kvalitetnih priča i ideja.

Prvi dan je započeo sa predavanjem Billa Nicholsa o trendovima u odnosima s javnošću. Spajajući akademsko sa primijenjenim, Bill je podijelio s nama svoja iskustva, a kasnije, tokom World Café radionice, razgovarao o odnosima klijenata i marketinških agencija (više o sjajnoj radionici, njenom konceptu i temama pročitajte u blog postu Miloša Petrovića). Zapanjujuće saznanje koje mislim da smo svi ponijeli sa njegove sesije ticalo se važnosti odnosa naspram rezultata – naime, istraživanja su saglasna da je klijentima bitniji taj “lični odnos” koje agencije imaju od samih rezultata – nešto što valja imati na umu bilo da ste dio agencije ili klijent.

Nakon predavanja Ksenije Renko o upravljanju PR kampanjama, uz brojne ilustrativne primjere, od kojih je ubjedljivo najviše pažnje privukla priča o humanitarnoj kampanji sa “djecom leptirima”, dan je završio Miloš Čirič iz Slovenije sa pričom o stereotipima o muško-ženskoj komunikaciji. Miloš je sjajno predstavio rezultate brojnih studija koje su imale za cilj istraživanje položaja žena kako u društvu, tako i u biznisu. Njegovi zaključci i preporuke su inspirisali živu polemiku sa prisutnim damama, od kojih su mnoge preispitivale imaju li zaista dva X hromozoma, ili nešto nije u redu sa tim stereotipima. Ne, stvarno jesu.

Drugog dana smo, nakon druženja sa tamburašima do u sitne sate, budni i raspoloženi slušali Roberta Ličena koji je govorio o komunikacijskim stilovima sa različitim nivoima kadra. Robert nas je svrstao u četiri tipa: 1. oni koji ne znaju i neće, 2. oni koji ne znaju i hoće, 3. oni koji znaju i neće, i 4. oni koji znaju i hoće. Tokom odličnih sat vremena Robertove priče pogledali smo i TED predavanje Itaya Talgama, koji je liderstvo ilustrovao kroz primjere dirigenata. Možete ga naći ovdje, i ako ga ne pogledate, negdje u svijetu će dobra vila dobiti boginje. Zaključak se može sažeti onom starom “koliko ljudi – toliko ćudi”, i prema svakom u firmi (a i u životu van nje) se valja ophoditi na jedinstven način.

Nakon predavanja Ivone Janjić, Andreja Drapala i Dejana Verčića uslijedio je panel na temu granice između privatnog i javnog kod komunikatora, koji je moderirao Drenislav Žekić, čovjek kojeg izvjesno čeka blistava karijera stand-up komičara. Kruna drugog dana bio je sjajni Chicago party, o kojem neću trošiti riječi, već vas upućujem na zvanični album. Pustite neku finu muzikicu, i uzivate u svom tom džezom, ovaj, perju!

Kraj PROACTIVE9 smo, sa suzama u (umornim, neispavanim) očima, dočekali sa Natašinim predstavljanjem Spark.me konferencije. Pogledajte prezentaciju, i rezervišite 26. i 27. septembar za druženje u Bečićima! Dolaze predstavnici Dropboxa, Skypea, PayPala – i jesmo li pomenuli da se sve dešava na plaži? Nakon Nataše su uslijedila još dva govornika: Andy McGuffie i Borislav Miljanović, koji je govorio o  rebrendiranju kompanije Represent. Nakon narative o riziku i neuspjehu kao odličnom oruđu za učenje koja dominira svakom konferencijom još od doba dinosaurusa, bilo je sjajno čuti primjer rizika koji je zaobišao taj “edukativni pad” i pretvorio se u uspješnu firmu.

Za više detalja o oba dana, preporučujem da svratite do Twittera i pregledate #PROACTIVE9, Itanin live blogging i Storify Miloša Đajića, koji se pojavio u našoj omiljenoj majici (prvi i drugi dan su “ispričani” ovdje). Tu je i blog post Hane Kazazović na PRIME blogu, kao i rezime svih predavanja sa zvaničnog sajta konferencije.

Novih osam sati krivina do kuće smo dočekali umorni, ali ispunjeni pozitivnom energijom, gomilom dobrih priča, novih prijatelja – i riječi u kojima se slovo “P” i “R” nalaze jedno pored drugog. Vidimo se na jubilarnom desetom za godinu dana! Pozivamo sve PIJAROVE (naš omiljeni “stručni” termin) i komunikatore da zajedno sa sjajnom domaćom i stranom ekipom razgovaraju o mnogim temama, i kanališu duh neke druge ere tokom žurki za prepričavanje.

The post PROACTIVE9: PRovod, PRijatelji & PRiča o PR-u appeared first on Digitalizuj.Me.

WordPress je besplatni open source alat za blogovanje, i content management system (CMS), baziran na PHP i MySQL i naravno da bi sve ovo funkcionisalo morate imati Web hosting service (ko ne zna šta je ovo neka nađe na wikipediji). WordPress je zbog svoje ogromne zajednice koji neprestano doprinose kvalitetu ovog alata, pun alata, plug-inova i templejta. Ovo znači da vam je neko izprogramirao raznorazne sitne alate koje možete da dodajete, bez programerskog znanja, svom blogu i da ga tako podešavate svom ukusu. 14.7% sajtova sa liste Alexa Internet’s “top 1 million” koristi WordPress, 24 od Fortune 500 kompanija i od avgusta 2011 22% svih novih veb sajtova se otvara na WordPressu. Od aprila 2013, verzija 3.5 je downloadovana 18 milion puta. WordPress je platforma za preko 60 miliona vebsajtova na svijetu! Tako ako niste čuli za WordPress, krajnje je vrijeme.

Prije dvije godine, na webfest.me konferenciji Matt je bio keynote speaker zajedno sa jednim od svojih prvih investitora Tony Conradom. Mi iz .ME domena, a samim tim i svi u Crnoj Gori a i šire, smo imali sreću da Matt voli .ME i da je svoje tri velike odluke donio vezano za .ME i to: koristi URL shortener wp.me, alat za statistiku nosi ime jetpack.me i .ME je jedini domen uz .com, .net, .org koji se prodaje na wordpress.com platformi. Ovo nas nekako čini bližima WordPressu.

Dakle, SREĆAN ROĐENDAN, Matt!

photo credit by http://dzineblog.com/

The post WordPress, srećan 10. rođendan! appeared first on Digitalizuj.Me.

Otkad se baviš spašavanjem okoline? Reci nam nešto o sebi i odakle snaga i volja za tim.

Čuvanjem okoline bavim se odmalena, tako što sam vaspitan da smeće ne bacam po ulici, već da ga odlažem tamo gdje je to predviđeno, kao neko ko je vaspitan da je priroda majka svega, a majka se mora voljeti i poštovati. Isto tako kao neko ko je boravio dosta vremena van Crne Gore i vidio kako se neki problemi sa kojima se mi susrećemo rješavaju, pokušavam da probudim svijest kod ljudi o odgovornosti. Snaga i volja dolaze iz same misli da ovaj prostor gdje danas ja živim, sjutra će biti prostor gdje će živjeti moja djeca i njihova djeca. Da bismo njima ostavili zelenu i čistu budućnost moramo svi biti udruženi oko ideje o ekološkoj i društvenoj odgovornosti.

Kad si shvatio da Facebook može da pomogne?
Prije par godina preko FB pokrenuo sam akciju pomoći za Dječji dom u Bijeloj. Za manje od mjesec dana od strane korisnika FB prikupljeno je oko 500-600kg polovne i nove garderobe, bilo je tu i igračaka, hrane …Tada sam shvatio da svaka dobra ideja uz pomoć malo jačeg “FB marketinga” može dobiti podršku javnosti.

Smatram da ljudi kod nas još nijesu upoznati sa tim kolika je moć društvenih mreža, ni građani a naročito državne institucije.

Kaži nam nešto više o Facebook strani Lice Crne Gore.

Prvo da napomenem da iza stranice “Lice Crne Gore” stoji jedan mali tim ljudi ujedinjen u ideju o lijepoj, čistoj i društveno odgovornoj Crnoj Gori. Ideja postoji već duže vremena, ali kako je danas zbog ekonomske situacije teško naći sponzore za pokretanje portala, morali smo se zadovoljiti sa stranicom na FB. Za sad!
Stranica je nastala početkom februara mjeseca 2013 godine, i u samom startu je pozitivno prepoznata od strane korisnika društvenih mreža. Već prvog dana počele su da pristižu fotografije iz Podgorice, Herceg Novog a kasnije i iz ostalih  opština Crne Gore. Građani su prijavljivali razne probleme počev od eko problema pa do zloupotrebe službenih vozila države Crne Gore. Poslije samo 2 dana i objavljenih 10ak fotografija, imali smo oko 7500 pregleda, 200 komentara, i 100 šerovanja fotografija. Današnja statistika govori da je FB stranicu “Lice Crne Gore” posjetilo 458.256 ljudi, da imamo oko 14000 šerovanja fotografija i tekstova, 57% korisnika su starosne dobi od 25-45 godina. 65% posjetioca je iz Crne Gore, dok iz zemalja regiona imamo 15%, a 13% iz zemalja EU, dok je ostatak tj 7% van Evrope. Imamo stalne posjetioce iz Australije, Norveške, Amerike…
Brojni web portali, kao i štampani mediji iz regiona objavljivali su naše fotografije, počev od bahatog parkiranja po ulicama Podgorice, fotografija sa Vasovih voda, pa do fotografija aprilskih poplava u Crnoj Gori.

Koji su glavni problemi sa kojim se susrijećeš?

Kada vi kao građanin podnesete prijavu nekoj službi nema odgovora osim ako se ne obratite kroz pisanu formu sa službenim dopisom i sa pečatom. Drugi problem sa kojim se susrećem je taj da često na dopise dobijam odgovore “Mi nijesmo nadležni” , “Proslijedićemo dalje Vaš dopis”, dok se ustanovi ko je nadležan i dok se proslijedi dopis nekome ko bi trebao da riješi problem, sve je više i više divljih deponija, sve je više i više smeća. Dobijamo redovno fotografije o divljim deponijama koje se formiraju preko noći u blizini svih crnogorskih opština.

Naveo bih primjer jedne firme koja je deponovala otpad u korito rijeke Morače. Poslao sam dopis na nekoliko adresa državnih organa za koje sam smatrao da je to njihova nadležnost. Recimo da Agencija za zaštitu životne sredine nije nadležna, da eko inspekcija nije nadležna… I kao šlag na torti dobijam odgovor od komunalne policije glavnog grada gdje nam je objašnjeno kako možemo da odlažemo odpad u korito bez bojazni da budemo kažnjeni. Članak koji je izašao na portalu DN Vijesti možete pročitati OVDJE.

Trebala bi da postoji koordiniranost između institucija. Ako proslijedite dopis Agenciji, a ona nije nadležna možda je logično da oni sami to dalje proslijede nekome čiji je to resor. Nekad i na neke inicijative nema odgovora, ali tek poslije objavljivanja problema i prozivanja neke institucije u dnevnoj štampi, dobijete odgovor. Jeste da je odgovor napisan teška srca ali odgovor je odgovor bio pozitivan ili negativan. Institucije moraju da shvate da mi koji šaljemo te loše primjere nemamo namjeru da njih učimo poslu, već da im ukažemo da postoji još problema koji oni možda ne vide. Nekad je priroda bila ta koja je spajala crnogorske gradove, danas su to divlje deponije.

Kako je došlo do ekspanzije gradnje u Crnoj Gori, tako je došlo i do ekspanzije takozvanih “građevinskih deponija”. Šut i odpad se tokom noći istovara na periferiji skoro svih crnogorskih opština. Eto skoro smo dobili fotografije zaleđa Risna gdje se lijepo vidi da je neko pored puta istovario šut sa gradilišta. Takvih primjera imate gotovo u svim opštinama. A što je najžalosnije dobijamo i prijave o mini deponijama i u nacionalnim parkovima.

Kako se nadležni mogu natjerati da reaguju?

Kao što sam već rekao nadležni organi treba da shvate da su tu đe su, da bi bili u službi građana, i da zajedno sa građanima treba da učine sve da ova zemlja bude naš zajednički dom, da Crna Gora ostane lijepa i čista. Da ostavimo i budućim pokoljenima zdravu i čistu Crnu Goru.

Vidio si aplikacije Heroj i BudiOdgovoran na konferenciji ICT4ENV u Cetinju. Šta misliš o tome?

Iskren da budem, o aplikaciji #BudiHeroj sam čitao u novinama i smatram da je sasvim dobra ideja, i da ljudi treba da prepoznaju da neko nešto radi dobro i pametno.
Što se tiče #BudiOdgovoran , ideja je dosta slična ovome što ja radim, samo što je provučena kroz formu portala i aplikacije za mobilne telefone.
Tako da što više istih ideja postoji možda je to i bolje za društvo. Možda uspijemo da pokrenemo kritičnu masu.

Opet sam mišljenja da šerovanje slika, ostavljanje komentara, preuzimanje aplikacija ne znači ama baš ništa ako se akcija sa interneta ne prenese u spoljni svijet.

Koji su po tvom mišljenju prioriteti u rešavanju problema u Crnoj Gori?

Prema mom mišljenju prioritet je vrlo jednostavan, a to je da se djeci od malena skrene pažnja da se priroda mora poštovati i čuvati, uvesti ekologiju kao predmet u osnovne i srednje škole. Jer ako se ne poštuje, priroda odgovora vrlo surovo. Čovjek mora živjeti u saradnji s prirodom, koliko uzme od nje toliko mora da joj i da. Ukoliko samo uzima, onda nema sreće. Sasvim je normalno da koliko posječeš stabala za ogrijev, moraš zasaditi isto toliko da bi neke sledeće generacije imale isto takvu korist, i da se ne bi uništio eko sistem. Nažalost toga nema kod nas. I naravno, ono što se pokazalo kao lijek za sve probleme, a to su novčane kazne. Što oštrije i što veće!

Znači po mom mišljenju postoje dva rješenja što se tiče svijesti građana o ekologiji i društvenoj odgovornosti :
1. Žestoke kazne
2. Rano edukovanje
Samo tako možemo stvoriti državu društveno odgovornih i društveno savjesnih građana.

Koje su ekološke crne tačke u Crnoj Gori? Koliko misliš da je stanje alarmantno?

Gdje je god smeće van predviđenog mjesta za odlaganje, za mene je to crna tačka. Gdje god se prave deponije koje uništavaju eko sistem to je za mene crna tačka. Gdje god postoji situacija da neko dođe i šega drveće po gradskim parkovima i to nosi kući da se grije, za mene je to crna tačka. Gdje god vidite bahatog vozača koji ne poštuje saobraćajna pravila to je crna tačka. Koliko je stanje alarmantno sada vrijeme će pokazati u bliskoj budućnosti.
Ako nastavimo da samo uzimamo od prirode, a ništa ne ostavljamo za buduća pokoljenja nije dobro…

The post Lice Crne Gore – aktivizam na Facebook strani (Intervju) appeared first on Digitalizuj.Me.

Mozilla zajednica i Telenor sa još 12 operatora mobilne telefonije rade na razvoju Firefox mobilne platforme koji je u potpunosti izrađen u skladu sa standardima otvorene platforme, gdje je svaka funkcija napravljena korišćenjem HTML5 tehnologije. U utorak će gosti iz Mozilla zajednice, odnosno Alex Lakatos, i developer iz norveške kompanije Comoyo, Olav Nymoen, govoriti o novim trendovima, predstaviti Firefox operativni sistem, ali i govoriti o najboljim praksama i smjernicama za dizajn Firefox OS aplikacija. Milutin Pavićević će kao predstavnik lokalnih “snaga” takođe govoriti o svome iskustvu i očekivanjima, dok će prisutni imati priliku da čuju i prve utiske o koršćenju ovog telefona, ali da ga i sami isprobaju.

Na događaju će biti prilike za networking, a prisutnima će biti predstavljeno i predstojeće takmičenje, kao i radionice koje slijede.

Firefox OS Night se održava u utorak, 28. maja sa početkom u 19h u prostorijama Telenora (upravna zgrada, ulaz sa trga Vektra).

The post Firefox OS Night u Podgorici, 28.maja appeared first on Digitalizuj.Me.