Istraživanje: Koliko ljudi u Crnoj Gori brinu o ličnoj reputaciji na Internetu

Više od 60% Crnogoraca uopšte nije zabrinuto za svoju ličnu reputaciju na internetu. Ipak, većina populacije prije prvog susreta ili odmah nakon sastanka “provjeri” osobu sa kojom se srijeće onlajn.

Nove komunikacione tehnologije su neutralisale geografske barijere između ljudi, ali su istovremeno učinile da veliki broj ljudi ima informacije o nama koje bi prije samo 10 godina imali samo bliski prijatelji. Iz tog razloga, iako se to nekima može činiti čudno, svako od nas mora raditi na izgradnji svog ličnog brenda sa jednakom pažnjom kao što to rade kompanije koje pratimo, jer svaka naša onlajn interakcija doprinosi tome kako nas ljudi vide i kakvo mišljenje imaju o nama.

Dok je upravljanje ličnim brendom na Internetu jedna od gorućih tema u svijetu, htjeli smo da provjerimo da li su ljudi u Crnoj Gori svjesni značaja svoje lične reputacije i u kojoj mjeri upravljaju svojim brendom onlajn. Istraživanje koje je sprovela istraživačka kuća Ipsos u saradnji sa Digitalizuj.me, za cilj je imalo da ispita razloge korišćenja Interneta među građanima Crne Gore kao i svijest ispitanika o potencijalnim opasnostima koje Internet nosi sa sobom.

Većina populacije Crne Gore ima pristup internetu

Ispos istraživanje - Koji procenat populacije Crne Gore ima pristup internetu

Skoro 64% crnogorskih građana ima pristup internetu, nivo koji se sa manjima varijacijama održava u poslednjih pet godina. Interesantno je napomenuti da stepen interent penetracije na globalnom nivou iznosi 50,5%, dok evropski prosjek iznosi 76%. (Za više detalja, pročitajte blog post koji smo ranije objavili.)

Kada se radi o upotrebi Internet tehnologija, istraživanje je pokazalo da je glavni fokus digitalnih korisnika Crne Gore informisanje o aktuelnim događajima (61%), komunikacija putem digitalnih kanala (55%), traženje korisnih informacija koje se odnose na teme kao što je vremensku prognoza ili zdravlje (54%), korišćenje društvenih mreža (53%) i gledanje video isječaka na video portalima i sličnim stranama (50%).

Interesantno je primijetiti da samo 0,8% Internet korisnika Crne Gore provodi vrijeme onlajn na pisanje svog bloga. Nešto manje od 10% korisnika koristi Internet kako bi došli do zaposlenja, a 27% u svrhe edukacije.

Sa druge strane, nepobitna je činjenica da je populacija Crne Gore prilično aktivna na internetu i društvenim mrežama. Nešto više od 50% populacije ima neki vid svog reprezentovanja na Internetu ili društvenim mrežama. U najvećem broju slučajeva su u pitanju profili korisnika na Facebooku (47%) i Instagramu (25%). Najmanje procenat ljudi ima lični vebsajt (1%) ili lični blog (1%).

Kada se radi o ličnoj reputaciji na internetu konsenzus glasi “nismo zabrinuti”

Većina građana Crne Gore ne brine o ličnoj reputaciji na Internetu. Skoro 60% građana uopšte nije zabrinuto zbog mogućnosti narušavanja sopstvenog ugleda i reputacije zbog informacija plasiranih putem interneta. Samo 17% je zabrinuto za pitanje njihove lične reputacije na Internetu, dok preko 80% ispitanika ne vidi razlog za zabrinutost.

Vrlo je vjerovatno da razlog za ovakav stav ispitanika možemo naći u činjenici da skoro 95% populacije Crne Gore do sada nije bilo izloženo negativnim posledicama informacija koje su se o njima pojavile na Internetu. Negativne posledice informacija koje se mogu naći o njima na internetu je osjetilo svega 4% ispitanika, pri čemu se svega 0,8% njih izjasnilo da su osjetili posljedice više puta.

Ono što ipak predstavlja razlog za brigu je činjenica da većina građana Crne Gore uopšte ne prati informacije koje su o njima dostupne onlajn, te razlog za odsutvo zabrinutosti može biti puko neznanje.

U prilog prethodnog zaključka ide i podatak da preko 75% građana Crne Gore ne prati informacije dostupne o njima na Internetu ni na koji način. Od onih koji prate, najčešće to rade tako što pretražuju svoje ime na Interent pretraživačima (17%) dok mnogo manje njih aktivira automatsku opciju signaliziranja ako se njihovo ime pojavi na Internetu (2%) ili koristi specijalizovan softverske alate za praćenje onlajn reputacije (1%).

Takođe, kada se radi o procentu ispitanika koji pretražuju svoje ime putem Interent pretraživača, najveći procenat ispitanika (12%) to radi samo jednom do dva puta godišnje.

Sve ovo nas ne sprečava da pretražujemo druge ljude

Možda najzanimljiviji podatak ovog istraživanja jeste da koliko god populacija Crne Gore ne prati informacije  o sebi na internetu, očigledno je da takav odnos nema kada su drugi u pitanju. 

Većina populacije prije susreta sa nepoznatom osobom potraži informacije o toj osobi online. Istraživanje je pokazalo da tražimo informacije prije odlaska kod lekara ili medicinskog stručnjaka (25%), o osobi koju je neko pomenuo u razgovoru (22%) i pre odlaska na poslovni (15%) ili društveni (16%) događaj.

Možda smatrate da pitanje lične reputacije na Internetu nije nešto što bi trebalo da nas brine, ali činjenica je da smo mi prvi ti koji koriste informacije koje na Internet pruža da steknemo sliku o osobama sa kojima treba da ostvarimo kontakt ili sa kojom smo već u kontaktu. Zapitajte se kakav utisak bismo mogli mi da steknemo kada bismo sada pretražili vaše ime, jer će neko to sigurno da uradi.

O istraživanju: Istraživanje je sprovedeno u maju 2017. godine među građanima Crne Gore starijim od 15 godina na uzorku od 1.005 ispitanika. U pitanju je stratifikovani, slučajni, troetapni uzorak. U prvoj etapi posmatran je cijeli region, u drugoj etapi bila su uključena domaćinstva odabrana slučajnim uzorkom, a treća etapa bio je poseban član domaćinstva po sistemu Risk tablica. Istraživanje je uključilo čak 18 opština Crne Gore, kao i gradske, prigradske i seoske životne sredine. Tip istraživanja koji se koristio je CAPI prosječne dužine od 40 minuta. Kada je riječ o strukturi uzorka prema regionu bilo je uključeno 28,2% ispitanika sjeverne regije, 47,4% ispitanika centralne regije i 24,4% ispitanika južne regije. U istraživanju je učestvovalo 12,9% ispitanika starosti od 15 do 34 godine, 57,5% ispitanika starosti od 34 do 54 godine i 29,6 ispitanika starijih od 55 godina. Kada se radi o radnom zaposlenju, uzorak je brojao 43,2%  zaposlenih ili samozaposlenih ispitanika, 23,7% nezaposlenih ispitanika, 8% studenata kao i 23,4% onih koji su angažovani, ali nisu zaposleni.

Author: Milena Akovic

Student na Ekonomskom fakultetu. Ljubitelj putovanja i aktivizma. U slobodno vrijeme najviše voli da čita knjige, od teorija zavjere pa do savremenih tehnologija i digitalnog marketinga.

Share This Post On

Vaše mišljenje: