Kao što sam najavio u prethodnom blog postu, objavljenom nakon konferencije “Telekomunikacije u Crnoj Gori – doprinos digitalne ekonomije razvoju društva” (o kojoj možete čitati ovdje), na Digitalizuj.me počinje da se priča o koracima koji treba da se preduzmu u “digitalizaciji” i razvoju telekomunikacione i, generalno, tehnološke infrastrukture i edukacije Crne Gore. U ovom postu, o pomenutim temama smo vodili razgovor sa gospodinom Dejanom Cvetkovićem, regionalnim tehničkim direktorom Microsofta za CEE (Central and Eastern Europe). Gospodin Cvetković je nedavno svoju viziju predstavio na već pomenutoj konferenciji o telekomunikacijama u Crnoj Gori koju je, u saradnji sa Telenor Crna Gora, Crnogorskim Telekomom i kompanijom m:tel, 26. juna 2015. u Podgorici organizovala Američka privredna komora u Crnoj Gori (AmCham Montenegro). U nastavku vam prenosimo naš razgovor sa gospodinom Cvetkovićem:
Digitalizuj.me: U toku prezentacije na konferenciji o telekomunikacijama u Crnoj Gori, rekli ste kako bi “digitalni autoput” koji bi Crna Gora možda mogla da “sagradi” za nekoliko godina, bio bitniji za njene građane nego ovaj pravi autoput čija je izgradnja u toku. Na kakav konkretno “digitalni autoput” ste mislili? Da li ste pod tim izrazom podrazumijevali ulaganje u telekomunikacionu/tehnološku infrastrukturu, promjenu regulativa u sektoru telekomunikacija, ili možda nešto treće?
Dejan Cvetković: Jako dobro pitanje! Odgovor je: i prvo i drugo i treće! Svakako, ulaganje u telekomunikacionu infrastrukturu je jedna konstantna stvar koja nikad ne prestaje. Kako raste broj pametnih uređaja, tako raste potreba za konzumiranjem servisa preko Interneta, bilo od strane vebsajtova u Crnoj Gori ili van Crne Gore, bilo sa strane Cloud Data centara koji sada postoje svuda u svijetu. Samim tim, raste i broj i kvalitet servisa, pa raste i generalna potražnja za pametnim uređajima. Da bi odziv cijelog tog ekosistema bio zadovoljavajući, neophodna je kvalitetna telekomunikaciona infrastruktura u zemlji. Ono što je kvalitetno danas, neće biti kvalitetno za godinu-dvije zato što sama količina saobraćaja preko Interneta neprestano raste i ulaganje u infrastrukturu je obavezna stvar. Osim toga, izmjena regulative je neophodna zato što sve regulative koje su vezane za informacione tehnologije, kako u Crnoj Gori tako i u ostalim zemljama svijeta, su pisane u doba kada je ekspanzija Interneta tek krenula, to jest, u doba kad je Cloud Computing još uvijek bio samo koncept koji nije bio implementiran. Tako da nam činjenica da danas živimo u sajber svijetu, odnosno u svijetu koji ne poznaje fizičke granice, nalaže da mijenjamo regulativu i da je prilagođavamo tom sajberu svijetu (što danas, nažalost, u najvećem dijelu svijeta još uvijek nije slučaj). Crna Gora kao mala zemlja ima mogućnost da bude agilna i brza u poređenju sa drugim zemljama i da na taj način bude brža u implementaciji najnovijih tehnologija. Da bi se to desilo – regulativu jednostavno moramo mijenjati i omogućiti široku i ozbiljnu primjenu Cloud Computinga. “Krivac” za nepostojanje kvalitetne infrastrukture nije država Crna Gora. “Krivci” za to smo mi koji radimo u sektoru informacionih tehnologija, mi koji moramo mnogo više pažnje da posvetimo tehnološkoj edukaciji stanovništva i približavanju modernih tehnologija (kao što je Cloud Computing) običnom građaninu, ali i Vladi, biznisima i svim učesnicima privrede.
Digitalizuj.me: Veliki dio svoje prezentacije na AmChamovoj konferenciji ste posvetili digitalnoj strategiji Estonije, države sa 1,3 miliona stanovnika koja je praktično postala jedna od vodećih svjetskih digitalnih sila. Kojim putem Crna Gora treba da ide da bi za 10 ili 15 godina bila na “estonskom putu”, i da li je to uopšte realno postavljen cilj? Koji su to konkretni prvi koraci koje bi trebalo napraviti na tom putu?
Dejan Cvetković: Sve je to vrlo realno. Estonija je zemlja čija je Vlada razmišljala na sledeći način: kada se Sovjetski Savez raspao, oni su zaključili da su jedna prosječna, siromašna zemlja. Oni su uradili analizu o tome koja je to oblast u kojoj oni mogu da naprave iskorak u odnosu na ostale zemlje. Opredijelili su se za informacione tehnologije. Oni su puno investirali u edukaciju djece i omladine u toj oblasti, kako u školama, tako i na univerzitetima. Istovremeno su uveli i digitalno obrazovanje, tako da su se prije mnogo godina kompjuteri nalazili na stolovima velikog broja učenika širom Estonije. Takođe, sama Vlada Estonije je odlučila da ubrza svoje procese i da privuče strane investicija tako što je razvila sjajan e-Goverment. Sve je to bilo moguće tako što su uporedo sa svim što sam naveo mijenjali zakonsku regulativu. U Estoniji je osnovni i obavezni vid svakog dokumenta u digitalnom formatu. Papirna verzija može da postoji, ali je sekundarna i u Estoniji je ne smatraju najbezbjednijom. Za napredak na “estonskom putu” je potreban veliki trud Vlade Crne Gore. Sve u šta se krene u Crnoj Gori na ovom putu treba da se radi u malim koracima. Megalomanski projekti ne dolaze u obzir, pogotovo u javnom sektoru. Potrebno je malim koracima demonstrirati uspjeh, i onda na osnovu tih uspjeha obezbijediti nove investicije. Dobra je stvar što se u implementaciju ovog projekta ne mora kretati iz početka, već se može ugledati na uspješne priče država koje imaju sjajno razvijene e-Governmente, kao što su, pored Estonije – Kanada, Holandija, Belgija, Finska i druge…
Digitalizuj.me: Još jedna stvar oko koje ste bili optimistični na konferenciji je najava mogućnosti da svi turisti koji dođu u Crnu Goru budu dočekani nekom vrstom Digital Welcome Packa, kako ste rekli. Da li bi u tom projektu bilo mjesta za saradnju Vlade sa nekim od mobilnih operatora i, recimo, neke tehnološke kompanije kao što je Microsoft? Kako Vi zamišljate tu saradnju, i gdje vidite sebe, to jest Microsoft, u ovom projektu?
Dejan Cvetković: Da, takozvani Digital Welcome Pack je ideja sa kojom su me upoznali ljudi iz Vlade Crne Gore na Global Security konferenciji koja je nedavno održana u Bratislavi. Još uvijek nismo razgovarali o detaljima, ali tu definitivno ima mnogo mogućnosti za saradnju. Ideja je da svi takozvani elitni turisti (s obzirom da Crna Gora želi da razvija elitni turizam) budu u Crnoj Gori dočekani sa jednim smart uređajem koji u sebi ima aplikacije koje sadrže najbitnije informacije o Crnoj Gori, informacije koje će biti korisne kako turistima kojima će boravak sa tim informacijama biti potpuniji i bolji, tako i Crnoj Gori koja će moći da zaradi od tih turista. Taj uređaj može da bude personalizovan prema karakteristikama i interesovanjima pojedinačnih turista i, samim tim, da bude vrlo efikasan u ispunjavanju svog cilja. Velika je i potencijalna ekonomska korist od tog Digital Welcome Packa zato što se radi o hardverskom uređaju koji će preko telekomunikacione infrastrukture bežičnim putem biti vezan za Content Providere, bez obzira gdje se oni nalazili, a sigurno će tu biti i mogućnost za nekoliko aplikacija koje će biti razvijene od strane privatnog IT sektora u Crnoj Gori, uz korišćenje neke platforme gdje Microsoft, kao platformska kompanija, upravo sebe vidi. Eto, to je neka generalna ideja koju, naravno, tek treba detaljnije obraditi…
Digitalizuj.me: Na konferenciji ste rekli da puno nade i pažnje ulažete u Cloud Computing. Možete li nam pojasniti zbog čega mislite da se budućnost digitalnog svijeta nalazi baš u “cloudu” i možete li nam navesti koji su najveći izazovi sa kojima se susrećete kada ljudima pokušavate da “približite” ovu tehnologiju? Da li je to nedostatak povjerenja u bezbjednost, privatnost podataka ili nešto treće?
Dejan Cvetković: Najveća vrijednost koju informacione tehnologije mogu da pruže jednom čovjeku je dostupnost informacija (kao što je Bil Gates rekao: “Informacija je danas u vašim prstima.”). Cio taj proces putovanja informacije do korisnika je ranije bio dostupan samo uz velike investicije u hardversku i softversku infrastrukturu, u server mašine, lokalne data centre (na bekend strani), same prostorije u kojima će ti serveri i računari biti smješteni… Danas, sa pojavom Cloud Computinga, te investicije jednostavno više nisu potrebne. Danas se sve nalazi u tom “cloudu”. Jedino što vam danas treba da sačuvate neku informaciju ili da dođete do nje je jedan pametni uređaj, bio to PC, Mac, tablet ili smartfon… Informacione tehnologije su karakteristične po tome što imaju izuzetno brz razvoj zbog koga uređaji i tehnologije koji su izuzetno napredni danas već sjutra vrlo lako mogu da izgube na vrijednosti, pa je samim tim veliki rizik učestovati u tržišnoj utakmici u kojoj vas vrijeme konstantno sustiže…
Digitalizuj.me: Kako je, po Vašem mišljenju, afera “The Fappening” (upad “hakera” na Appleov iCloud sa koga su skinuli preko 500 privatnih fotografija poznatih ličnosti i objavili širom Interneta), generalno uticala na Microsoftovo poslovanje u “Cloud” oblasti? Sa jedne strane, ova je afera definitivno bila korisna za Microsoft jer je smanjila povjerenje u Appleov “konkurentski” proizvod, ali da li je veća šteta od te koristi bio generalni pad povjerenja u “Cloud” tehnologiju?
Dejan Cvetković: Ja ne mislim da je Apple nama konkurencija, niti suprotno. Mi smo zajedno na putu promocije Cloud Comutinga kao jedne oblasti koja je još uvijek, ipak, potpuno nezasićena. Kad je Cloud Computing u pitanju, postoje, da ih tako nazovem, poslovne usluge (biznis servisi) i postoje usluge za krajnje korisnike. Kad je riječ o korisničkim uslugama (kao što je, na primjer, iCloud), tu primarni fokus ipak nije na bezbjednosti. Ukoliko imate neki “kritični” fajl, ne treba da ga stavljate u korisnički Cloud. Sve što sam pričao o Cloudu do sada je bilo vezano isključivo za poslovne usluge Cloud Computinga – to su usluge koje se plaćaju i usluge u kojima se bezbjednosti i privatnosti posvećuje izuzetno velika pažnja. Treba razdvojiti besplatne usluge kao što su iCloud, Google Drive i slično (usluge koje su dostupne svima) od ozbiljnijih Cloud Computing usluga za koje se plaća, a veliku odgovornost za edukaciju građana i kompanija o tome šta koja vrsta Cloud Computinga predstavlja upravo snose ljudi iz ove industrije koji treba da investiraju u obrazovanje ljudi koje će pomoći razvoju Cloud Computinga kao oblasti, a samim tim i razvoju cijelog digitalnog društva. Sve u svemu, jako dobro pitanje, koje se mora sagledati sa dosta šireg aspekta od Apple – Microsoft konkurencije.
Digitalizuj.me: Za kraj, možete li nam reći nešto više o funkcionisanju Microsoft razvojnog centra u Srbiji? Na kojim projektima se trenutno u njemu radi, mislite li da li je konkurentan u odnosu na druge razvojne centre u Evropi i svijetu? Koliko je ljudi trenutno zaposleno u njemu, i koji su uslovi i mogućnosti za zaposlenje u istom?
Dejan Cvetković: Microsoft razvojni centar u Beogradu je veoma otvoren za zaposlenje. Stalno zapošljavamo ljude i vrlo često imamo otvorena nova radna mjesta. Tvrdim da je ovaj razvojni centar jedan od najkvalitetnijih u Evropi i svijetu. U njemu radi puno ljudi iz regiona, ali i iz inostranstva. U beogradskom Microsoftovom razvojnom centru fluktuira između 80 i 120 zaposlenih, zavisno od projekata koji su u tom trenutku aktuelni. Dosta ljudi je iz našeg razvojnog centra otišlo da radi direktno u SAD, a neki od njih su se i vratili, što pokazuje da nam cilj nije razvoj samo Microsofta i Microsoftovih proizvoda, već i razvoj svih ljudi koji rade u Microsoftu i koji predstavljaju ono što Microsoft zaista jeste.
– Kraj intervjua –
S obzirom na otvorenost Microsoft razvojnog centra u Srbiji o kojoj priča gospodin Cvetković, mi najiskrenije savjetujemo svim zainteresovanim ljudima iz Crne Gore i regiona da se prijave i okušaju svoju “sreću” u nekom od Microsoftovih projekata. Gospodinu Cvetkoviću se najljepše zahvaljujemo na intervjuu koji je dao telefonskim putem dok je šetao ulicama Talina, glavnog grada Estonije, upravo one države na koju, po njegovim riječima, Crna Gora treba da se ugleda. Nama ostaje samo da se nadamo da će se želje gospodina Cvetkovića ostvariti i da će Crna Gora uspjeti da izgradi svoj “digitalni autoput”, a sledeći sagovornik Digitalizuj.me ekipe u razgovoru o digitalizaciji i telekomunikacionoj budućnosti Crne Gore će biti gospodin John Strand, izvršni direktor Strand Consult i jedan od najpoznatijih svjetskih konsultanata u industriji telekomunikacija…
