Ekonomija dijeljenja – vrata ka brojnim mogućnostima

Sigurno svako od vas posjeduje nešto što koristi tek s vremena na vrijeme, nešto što skuplja prašinu na vrhovima ormara, ispod kreveta ili u garaži. Možda je to oprema za kendo koji ste prestali da trenirate, skije koje već dvije sezone ne koristite ili voljeni štapovi za pecanje koje ste kupili nakon čitanja Hemingvejevog romana “Starac i more”, a koji još čekaju na “vatreno krštenje”. Mučite se sa svim tim stvarima za koje će možda doći dan kada će zatrebati – premještate ih, saplićete se o njih, gurate ih na sjenovita mjesta kako bi oslobodili i rasteretili životni prostor.

Moje pitanje glasi: – Da li ste razmišljali da možda te iste stvari poklonite, pozajmite ili (što da ne) iznajmite onima koji bi ih stvarno koristili?

Sharing

S druge strane, vjerujem da među vama ima i onih koji bi željeli da (na primjer) nauče da skijaju, a nikako da krenu. Jedan od glavnih izgovora koje sam čula je: “To je skup sport.” Iskrena da budem, nisu daleko od istine. Pored adekvatne odjeće, za jedan dan skijanja u Kolašinu potrebno je izdvojiti: 14 eura za iznajmljivanje opreme, plus 20 eura za cjelodnevni ski-pass, plus prevoz do Kolašina i nazad (a možda, ne daj, bože, i pojedete nešto) i eto, već smo došli do cifre od 50 eura po danu. Evo povoljnih vijesti, do kraja teksta možda i otkrijete način… Ali ono što vam prvo želim poručiti je da niste jedini koji se nalaze u procjepu izmedju želja i mogućnosti (priznajte da vam je sad bar malo lakše).   Zapravo, većina nas najveći dio svog života provede na tom bezvaždušnom, pustom mjestu. Znam, znam, život nije fer. Za vrijeme Tita je bilo bolje, kapitalizam ništa ne valja, samo vas život šiba… i ostale samosažaljive izjave sličnog tipa.

Neću vam reći: Ne očekujte previše od života – naprotiv. Uzmite sve i iscrpite svaku mogućnost do kraja. Borite se za stvari koje želite, za one u koje vjerujete.

Doba u kojem živimo, doba digitalne povezanosti vrvi od mogućnosti. Nije vam potrebna Aladinova čarobna lampa i duh da vam ispuni želju. Umjesto da protrljate lampu, jednostavno pošaljite svoju želju u svijet – www….i dalje na pravu adresu.

U tekstu koji slijedi samo ćemo odškrinuti vrata ka brojnim mogućnostima koje su pred vama, i upoznati vas sa sve popularnijim konceptom “ekonomije dijeljenja”.

Naime, ekonomija dijeljenja je u poslednjih godinu dana neprestano vruća tema o kojoj se iz nedelje u nedelju piše, diskutuje, čita…

Od strane magazina TIME svrstana je u “jednu od 10 ideja koje će promijeniti svijet”. The Economist ju je označio kao “oblast neizmjernog potencijala”, dok za Forbs predstavlja “ometača ekonomske sile”…

Ta sve više prisutna tema prepoznata je od strane Crnogorskog Telekoma kao nešto vrijedno promovisanja, pa je tako u srijedu, 25. februara, u hotelu Podgorica, održana panel diskusija sa istaknutim stručnjacima i pionirima u prihvatanju koncepta “ekonomije dijeljenja” na našem području.

Sharing economy naslovna

Na panelu su učestvovali prof. dr Vujica Lazović (ministar za informaciono društvo i telekomunikacije), Dragan Varagić (savjetnik za poslovnu primjenu Interneta), Vladimir Vulić (asistent na Ekonomskom fakultetu i suosnivač NVO Digitalizuj.me), Damira Kalač (novinarka Vijesti i blogerka) i Marko Stojović (direktor za korporativnu strategiju i transformaciju u Crnogorskom Telekomu).

Konstruktivnim sukobljavanjem, ali i nadopunjavanjem mišljenja tokom diskusije, kreirana je bojama bogata skica osnovnih tendencija ovog masovnog pokreta. Brojne su teme koje su tokom diskusije pomenute, predstavljeni su različiti aspekti posmatranja, vizura dobrih i potencijalno loših strana ekonomije dijeljenja, kao i predikcije o daljem toku kretanja i potencijalnim implikacijama na crnogorsko društvo…

DSC_1291

Šta zapravo predstavlja ekonomija dijeljenja?

Ekonomija dijeljenja (Shareconomy) bazira se na ideji da stvari treba koristiti – umjesto posjedovati, razmjenjivati ih – umjesto na njih trošiti novac, posuditi ih – umjesto kupiti, poklanjati – umjesto bacati, i tako dalje…

Za razvoj ovog koncepta najzaslužnije su društvene mreže, koje dominantno koriste mladi i ljudi koji su navikli da u virtuelnom svijetu s drugima dijele svoje fotografije, informacije, mišljenja i intimu, pa im ni dijeljenje stvari u stvarnom životu ne pada teško.

Milenijumska generacija (Millennial generation) kojoj pripadaju mladi starosti između 25 i 34 godine dominantno razmišlja na sledeći način. Čemu, kažu, kupovati bušilicu koja vam treba samo jedan put za sklapanje nekog regala iz Ikee, ako isti možete iznajmiti za simboličnu svotu novca? Zašto ne dati na korišćenje neobrađen vrt? Ili nekome pokloniti višak hrane, kao što to čine Njemci putem platforme Foodsharing.de, naročito prije odlaska na godišnji odmor ili duže putovanje kada prazne frižidere.

Ovo je doba u kojem rješenje za sve svoje potrebe i htjenja očekujete da možete naći baš ovdje – na Internetu. Informacija treba da bude lako razumljiva i potpuna, sve treba da se odvija glatko i bez zastoja. Kvalitet treba da odgovara cijeni, a pristup istima da je gotovo trenutan.

Sve ovo skupa rezultiralo je pokretanjem velikog broja platformi različitih namjena, a svaka ponaosob ima za cilj da zadovolji neku potrebu i podrži obrazovanje zajednica ljudi koji slično razmišljaju i dijele zajedničke vrijednosti i ubjeđenja.

Tako, ako poželite da otputujete negdje za simboličnu svotu novca, a ponovo ne želite da odustanete od komfora, dovoljno je da posjetite neki od sajtova kao što su Airbnb ili Compareandshare.com, i da odaberete neku od više od milion ponuda za smještaj koje možete iznajmiti direktno od vlasnika.

Želite da za neku posebnu priliku nosite haljinu vašeg omiljenog modnog kreatora koju, zbog cijene, ne možete sebi priuštiti? Postoji rešenje, kliknite na Renttherunway.com ili GirlMeetsDress.com, i za sitan novac iznajmite haljinu.

Platforme poput Nextdoor  i Streetbank pomoći će vam da se bolje upoznate sa svojim komšilukom, informišete o aktuelnim dešavanjima, ali i da pozajmite, recimo, merdevine, stolice za slavu, ili nešto treće. Sve ovo funkcioniše i u kontra smjeru… 😉

Tražite posao? Pokušajte sa Taskrabbit.com.

Brz, komforan, i jeftin prevoz dostupan je jednim klikom na Uber.com, i to u oko 200 gradova unutar 45 zemalja širom svijeta. Ali, postoje i lokalne platforme, pa tako, ako želite podijeliti troškove prevoza, a nalazite se u Sloveniji – posjetite Prevoz.org , u Bosni i Hercegovini MojTaxi.ba, i vozite se gdje vam je drago po Balkanu, jer je isti dostupan u Zagrebu, Beogradu, Skoplju ali i Podgorici. 🙂

Ovo su samo neki od preko 7.400 različitih sajtova na kojima ljudi dijele, poklanjaju i razmjenjuju dobra i usluge. Tu se mogu naći i krajnje bizarne ponude kao iznajmljivanje pogrebnog kovčega, ličnog ljubimca i slično… Pogledajte šta je u ponudi, i sami odaberite ono što vam najviše odgovara.

U anketi rađenoj sa korisnicima ovih platformi za dijeljenje, kao glavni razlog za korištenje istih, ljudi su naveli sledeće:

  • Troškovi po upotrebi: 60%
  • Ne mogu priuštiti sebi da iznajmljeno dobro kupe: 53%
  • Visoki troškovi održavanja za dobra koja se ne koriste: 45%
  • Fleksibilnost za nadogradnju ili promjenu stilova: 29%

Oprobajte se i vi u preduzetničkim vodama i ponudite nešto što trenutno ne koristite, a drugima može biti od koristi. Ili jednostavno – umjesto da bacite staru muzičku liniju, izgrebani skejtbord ili rolere – ponudite to nekom kome možda treba, a sve to, od nedavno i na crnogorskom “tržištu”,  jednostavnom objavom na sajtu Pokloni.me.

U prilog uvjerenju da u Crnoj Gori ima ljudi koji su spremni da pomognu u momentima kad se radi o nečijem životu, govori i skoro pokrenuta aplikacija za doniranje krvi pod nazivom Krvzazivot.me, o kojoj više možete pročitati ovdje.

Pokenuta je i prva online platforma za aukciju, prodaju i razmjenu Prvaruka.me, gdje povoljno možete trgovati svašta – od polovnih knjiga, preko svih vrsta tehnike, do dječjih igračaka i drugog…

I ovo je tek početak… Ubrzano se krećemo ka nečemu čije obrise tek naslućujemo, a za šta već sada osjećamo da će iz korijena izmijeniti način na koji razmišljamo, poslujemo, živimo…

Sve ovo govori u prilog tome da se nalazimo na pragu nove revolucije u kojoj će, kako tvrdi Amerikanka Rachel Botsman u svojoj knjizi “Što je moje, to je tvoje”, glavna valuta biti povjerenje i uticaj, a osnovni kapital – ugled.

I za kraj, nešto što već znate.

Trenutak stupanja na scenu nekada zna biti od presudne vaznosti, pa često kažemo da je jednako bitan kao način i kvalitet onog što nudite. Biti među prvima daje vam u startu veće šanse, i zato pripremite svoju dasku za bordovanje i budite spremni jer veliki talas upravo nailazi.

Autor: Maša Tomković

Author: Gostujući bloger

Share This Post On

Vaše mišljenje: