Kako je LEAN proizvodnja promenila startup svet

IM7_1487

Godina je 2014., u hotelu Mediteran u Bečićima sprema se konferencija Spark.me a prethodi joj Spark.me Startup Škola. Mentori i investitori iz različitih fondova pričaju o svojim iskustvima, savetuju, prenose znanja, i svi pominju LEAN startup filozofiju.

Kako je sve počelo?

Godina je 1949. i Toyota ima problema. Upravo se završio II svetski rat. Privreda u Japanu je uništena, malo resursa, malo tržište (zvuči poznato 🙂 ), sve u svemu Japancima trebaju promene. Treba im nov način proizvodnje. Naravno, ekipa iz Toyote se pokupi i ode u goste kod Forda, ne bi li naučili nešto od amerčkog menadžmenta. Kako to i danas biva kada prvi put odete u Ameriku, Japanci su bili očarani tehnološkim razvojem, brzinom, načinima upravljanja. Ali, kako to i danas biva sa Japancima, pronašli su mane i nedostatke. Po povratku u Toyotu, odlučili su da iskoriste ono što su videli i unaprede svoje pogone, tako što će napraviti nešto novo.

Godina je 1992. i dva profesora sa M.I.T izdaju knjigu “Mašina koja je promenila svet” u kojoj se prvi put definiše termin LEAN proizvodnja. Knjiga je inspirisana njihovom posetom Toyotinim fabrikama u Japanu.

Šta je LEAN proizvodnja?

Najprostije rečeno, to je proizvodnja po meri kupca. Kupac ili klijent dobija tačno ono što želi, pravu meru, onoliku koja zadovoljava njegove stvarne potrebe.

Vratimo se za trenutak Japanu. Odlike Toyota proizvodnog sistema ( TPS ) jesu velika varijabilnost proizvoda, male serije, mala količina zaliha, fleksibilna proizvodnja i visok kvalitet. Reći ćete, pa zar svaki biznis koji želi da bude uspešan ne radi to isto? Pa i ne baš.

Šta je LEAN startup?

Godina je 2008. i Eric Ries nakon učešća u nekoliko neuspelih startup priča, prihvata predlog mentora i primenjuje principe LEAN proizvodnje na život jednog startupa. Slično LEAN proizvodnji i Riesova filozofija LEAN startupa se fokusira na eliminaciju viška. Da bi se ovo postiglo neophodan je feedback od korisnika već u toku procesa stvaranja proizvoda, tako da se proizvođač (  u ovom slučaju startuper 🙂 ) fokusira samo na stvarne potrebe potrošača, što eliminiše gubljenje vremena na razvoj servisa ili dodataka koje korisnik u stvari ne želi. Što nas dovodi do MVP pojma o kojem vam pričah onomad 🙂 Ries je ispravno uvideo da uspeh jednog startupa ne može da zavisi isključivo od jedne finalne verzije proizvoda – jednostavno ne možemo sve resurse uložiti u taj jedan jedini pokušaj. Već da se pravljenjem MVP verzije pokreće proces povratnih informacija od najzainteresovanijih korisnika, čiji utisci predstavljaju važan faktor u daljem razvoju proizvoda, sve do potpunog zadovoljavanja njihovih stvarnih potreba.

Sad, kad ste napravili MVP i saznali šta ne valja, tj razliku između onoga što vi nudite i potreba korisnika, šta sad? E sad pivotirajte! Pivotiranje je u stvari prilagođavanje. Igrate kako korisnik svira. 🙂 Od ovog momenta vi više ne nagađate šta njima treba, vi znate šta im treba i razvijate dalje svoj proizvod prema njihovim potrebama. I tako ste zaustavili trošenje resursa na razvoj svih mogućih dodataka koji vam padaju na pamet, i fokusirate se na one koji su zaista neophodni.

lean metodologija

Prednost LEAN startup filozofije nalazi se u putanji kojom teče proces razvoja biznisa. Poenta primene LEAN koncepta je da se kreće od potreba korisnika, rešavanja problema sa kojima se oni susreću, a ne od tehnologije i njenih mogućnosti. Zapravo, potrebno je prepoznati pravi problem, ono što korisnika najviše muči, i rešiti taj problem uz minimum utrošenih resursa. Ne zaboravite da resursi nisu samo novčani. Ne trošite svoje vreme razvijajući beskonačan broj dodataka, izbacite što pre MVP da biste saznali šta žene žele … ooovaj šta korisnici žele 😉

 

Author: Itana Prljevic

CMO i suosnivač MoreMoney.Me, platforme za novu generaciju savjetnika zasnovane na vještačkoj inteligenciji. Eko-aktivista po opredjeljenju, borac za društvene promjene po nasljeđu. Nosilac osmjeha. :)

Share This Post On

Vaše mišljenje: