HeySuccess – Zaista uspješna priča
Studenti iz regiona, nakon završetka visokoškolskog obrazovanja, često bivaju potpuno nespremni za tržište rada. Jedna od barijera na koje nailaze je i nedostatak praktičnih znanja. I mada se često susrijećemo sa ovim problemom, većina studenata nije spremna da pokuša da u toku studija nešto promijeni. Milenko Pilić, student ekonomije iz Banja Luke, koji trenutno studira u Solunu, pokrenuo je ovo pitanje. Krenuo je u istraživanje šansi koje se studentima nude, a i onih koje sami mogu stvoriti. Za kratko vrijeme obišao je veliki broj zemalja i upoznao mnogo ljudi. Stečeno iskustvo prenio je u projekat HeySuccess. Projekat je namijenjen mladim ljudima, studentima, a pruža šansu za otkrivanje prilika za studiranje i usavršavanje širom svijeta.
* Kako je nastala ideja o stvaranju Heysuccess projekta? Kome je sajt namijenjen i kakve prilike nudi korisnicima?
Sve je krenulo prije oko 18 mjeseci sa pitanjem „Zašto su studenti poslije godina obrazovanja potpuno nespremni za početak profesionalne karijere i apsolutno bez vještina koje su im potrebne u stvarnom životu?“. U svojoj potrazi za odgovorom, shvatio sam da postoje mogućnosti za studente koje su dostupne potpuno besplatno, a omogućavaju internacionalno iskustvo i sticanje praktičnih znanja na sasvim nov način. Od tada sam proputovao 18 zemalja svijeta, na četiri kontinenta i studirao u dvije. Shvativši vrijednost ovog iskustva, želio sam isto omogućiti i drugim studentima širom svijeta.
Ali, ubrzo kao najveći problem (i šansu) prepoznao sam nepostojanje jedinstvene, kompletne baze informacija o ovim mogućnostima (svim praksama, konferencijama, stiendijama, takmičenjima..). Tako je nastao HeySuccess!
HeySuccess je globalna inicijativa pokrenuta u oktobru 2012. godine i ima za cilj da mladima na jednom mjestu pruži sve mogućnosti koje za njih postoje u čitavom svijetu (od lokalnog do globalnog novoa). I to je samo početak! Moja najveća inspiracija je moja i vizija mog tima da kreiramo, po prvi put u istoriji svijeta, kako mi to kažemo “google za sve studentske prilike od lokalnog do globalnog nivoa”, lako i besplatno dostupne. Tako će više od 70.000 stipendija, praksi, konferencija, ljetnijh skola i takmičenja biti dostupno svim studentima kao način da sami kreiraju svoju budućnost i uživaju u svim fantastičnim stvarima koje nam nudi naš 21. vijek.
* Da li je sajt ispunio tvoja očekivanja? Koliko si zadovoljan posjećenošću istog i odzivom studenata na ponude koje nudi?
U samo pet mjeseci online prisustva sajta HeySuccess, postigli smo nevjerovatne stvari! Pored više od 8.700 studentskih programa, okupili smo mrežu od oko 70 volontera iz oko 30 zemalja.
Takođe, zajedno sa partnerstvom sa više od četrdeset organizacija i velikim brojem studenata koji su pozitivno odgovorili na našu HeySuccess misiju (HeySuccess Coaching), posebno smo ponosni što su i drugi prepoznali ono što radimo. Tako smo primili novčanu i moralnu podršku od Predsjednice Organizacionog Komiteta Atinske Olimpijade 2004, gospođe Jane Angelopulu, koja je investirala u unaprijeđenje ove faze našeg sajta u narednih nekoliko mjeeci.
* Koliko su sva ta iskustva, putovanja i komunikacija sa ljudima iz cijelog svijeta, uticala na razvoj tvoje ličnosti i stavova? Da li ti stečena poznanstva i prijateljstva već pomažu u poslu?
Za razliku od univerzitetskih udžbenika, različiti studentski programi i putovanja sa njima, su me naučili velikom broju praktičnih veština koje su važile u realnom svetu. Hiljade ljudi koje sam sreo su me inspirisali svojim pričama i veličinom njihovih karaktera, i zauvek promenili neke moje pređašnje ideje zasnovane na pogrešnim predstavama i strahovima. Takođe, stečeni kontakti su nešto najznačajnije što sam dobio iz ovih zemalja, što znači da ću lakše ispuniti svoje buduće ciljeve. Osim građenja CV-a, sticanja praktičnih znanja, poznajem na hiljade primjera gdje su stečeni kontakti bili jako korisni za buduće poslove, projekte ili čak i pokretanje biznisa zajedno. Iznad svega, putovanja i kreiranje budućnosti koju ja želim mi je donelo neopisiv osećaj samopouzdanja i optimizma i rekao bih da svako putovanje vrijedi 3-4 knjige (ili 10 Univerzitetskih knjiga). 🙂
* Koliko je teško bilo pokrenuti projekat i na koje prepreke si nailazio u realizaciji?
Ne pamtim teška iskustva kao prepreke, već kao pokazatelj da stvari moram da uradim na drugačiji način ili da još više ojačam moju veru u HeySuccess ideju. Npr. imali li smo nekoliko izazova oko pronalaska kvalitetnog web programera, što je bilo fantastično iskustvo u pogledu polja ljudskih resursa.
Dodao bih još da ništa nije lako, i da iza svake velike uspješne ideje stoje sati rada. Sa druge strane, svako to može da uradi ukoliko prebaci tu “sklopku JA MOGU” u glavi.
* Koliko su ti pomogla znanja i vještine koje stičes na fakultetu da sve to pokreneš?
Pa ne baš previše u pogledu vještina i znanja jer je obrazovanje na globalnom nivou, poprilično neadekvatno sa tehnološkim i tržišnim razvojem kojeg imamo u zadnjih 20-ak godina.
Sa druge strane, stipendija za studije od strane grčkog Ministarstva inostranih poslova, otvorila mi je dosta prilika za fantastična iskustva tokom studija.
* U čemu vidiš najveći nedostatak formalnog obrazovanja, koje produkuje kadrove suštinski nespremne za tržište?
Putovao sam u oko 17 država svijeta i kroz diskusiju sa preko 300 mladih
ljudi iz oko 130 zemalja sam došao do uzroka. Jasan odgovor većine njih je da je formalno visoko obrazovanje apsolutno nekompatibilno za razvojem tehnologije, tržišta i nauke koje imamo u proteklih 15-20 godina. Smatram da bi se obrazovanje koje imamo danas moralo unaprijediti i koristiti usporedo sa svim fantastičnim inovacijama koje danas imamo.
Konkretnije, memorisanje teorije koja je sa aspekta tehnološkog razvoja krajnje beskorisno, i kažnjavanje grešaka i kreativnosti kroz proces testiranja, ima za posljedicu uništavanje talenata i vjere u sopstvene kvalitete kod miliona mladih ljudi svake godine.
* Koliki udio krivice za takvo stanje u obrazovnom sistemu zapravo snose sami studenti?
Više od 95% studenata ne vidi uopšte način da kreira onakvu budućnost kakvu želi. Zbog tog odsustva ičega “drugačijeg” i nepoznavanja svijeta neograničenih mogućnosti, svi idu istim putem – memorišući udžbeničke fakte misle da će da obezbede svoju budućnost. I tako se fatalni krug nastavlja!
* U kojoj mjeri studenti koji se školuju u inostranstvu, poput tebe, koriste svoje iskustvo da poboljšaju situaciju u svojoj zemlji?
To je indivudualno pitanje – neki se odluče da se po završetku studija vrate u zemlju u kojoj su rođeni i pokušavaju da nešto promjene. Što se mene tiče, ja mislim da se pojedinačnim ljudima u zemlji može više pomoći iz inostranstva.
* Šta vidiš kao najveću prepreku studentima koji žele da se upuste u ovakve projekte?
Pošto su mladi ljudi dio unifikovanog sistema, da tako kažemo, obrazovanja, u kojem se svakodnevno zanemaruju njihovi pojedinačni talenti, jedinstvenost i ideje – velika većina njih smatra da nemaju šansu da budu izabrani za konferenciju, stipendiju, praksu… Oni koji znaju da sve te prilike postoje vjeruju da su one rezervisane samo za bogate i studente genijalce, i zbog nedostatka vjere u sebe odustanu već na početku. Poslije jednog odbijanja dosta njih nikada više i ne pokuša, čekajući avion koji će se parkirati ispred njihove kuće, da ih odvede na destinaciju. Ovo se naravno nikada neće desiti.
Druga grupa su studenti koji misle da je diploma sasvim dovoljna u modernom svijetu. To su mladi ljudi koji zamišljaju prvi dan nakon što završe fakultet kao dan kada će primiti na hiljade telefonskih poziva oduševljenih poslodavaca jer oni imaju diplomu.
I treća grupa, to su mladi ljudi koji nemaju predstavu da sve te prilike zaista i postoje, i kao jedini način kreiranja svoje budućnosti vide da rade iste stvari kao stotine miliona drugih mladih ljudi širom svijeta – da memorišu udžbeničke fakte i da ih nakon ispita zaboravljaju.
* Šta je potrebno da biste bili dobar kandidat za ovakve internacionalne konkurse, i da biste bili primljeni u projekat?
Vjera u sebe i odsustvo straha da se iskažu sopstvene ideje i generalno, jedinstvenost. Onaj koji daje praksu, stipendiju ili organizuje konferenciju mora da vidi njegovu korist od vašeg učestvovanja na programu. Tako, na primjer, kada konkurišete za neku konferenciju ili praksu, pored isticanja zašto su vaša iskustva i znanja komplementarna sa konkretnom konferencijom ili praksom, potrebno je navesti konkretne koristi koji će organizator ili kompanija imati od mog učešća.
Postoje tu još neki dobri savjeti, koje možete pronaći ovde.
Iznad svega i najvažnije je nikad ne odustati! I lično sam od svih aplikacija primio oko pola odbijenica, ali njih nisam shvatao kao odbijanje već signal da me očekuje nešto još mnogo bolje. Tako je i bilo!
Znači, nikad ne prestati sa slanjem aplikacija!
* Mnogim mladim ljudima izgovor za neaktivnost je nedostatak novca. Koliko prosječan student može zaista vidjeti i obići uz skromne finansijske mogućnosti?
Želio bih prvo da istaknem ovde da nisam iz bogate porodice, nisam tajni sin Bila Gejtsa, nisam Mason niti u nekoj stranci.. Jeste smiješno, ali dosta ljudi je tako objasnilo to što sam uspio besplatno da putujem u 17 zemalja na četiri kontinenta.
Kako? Veliki broj programa u potpunosti pokriva sve troškove (uključujući troškove puta). Druga grupa programa, pokriva sve troškove osim putnih troškova. Uz upornost i taj novac se preko sponzora može naći, dovoljno je da se pokuša. Tako na primjer, kada sam izabran na jednu konferenciju u Abu Dhabi, sve je bilo plaćeno osim avionske karte. Sjetio sam se da pošaljem mejl u Ambasadu Ujedinjenih Arapskih Emirata i zamolim ih da mi kupe avionsku kartu. Tako se i desilo!
Kako kažu u Americi: “Just Ask!”.
Tako da ni finansijska situacija nije nikakav izgovor za nevjerovanje u sebe, a i često i lijenost.
* S obzirom da si proputovao veliki broj zemalja, sa kojeg putovanja nosiš najljepše impresije, a šta te je možda iznenadilo u negativnom smislu?
Do sada najviše su mi se dopale Sjedinjene Američke Države, jer mi se sviđa osjećaj širine i slobode svaki put kada sletim tamo. Takođe rado bih ostao u Grčkoj, da je ekonomski sistem drugačiji. Zemlja sa odličnom atmosferom, 1.000 ostrva i najboljom hranom i muzikom na svijetu. Na listi mojih omiljenih zemalja je i Tajvan zemlja koja je najpozitivnije uticala na mene i na promjenu mišljenja oko nekih važnih životnih pitanja.
Ako bih morao da izaberem zemlju koja mi se nije naročito dopala rekao bih Rusija – pored toga što je jedna od zemalja koja je najviše stradala kroz istoriju i pored ogromnih prirodnih resursa, beskrajne zemlje i bogate istorije, nije mi se dopala atmosfera i opšte stanje u ruskom društvu.
* Koji su ti planovi za dalje? Šta je sledeća destinacija koju želis da posjetiš?
Većina planova su sada vezani za HeySuccess. Planiramo da u narednih nekoliko mjeseci vizelno i tehički unaprijedimo stranicu. Takođe, u procesu sam pisanja jednostavne i praktične knjige o tome kako mladi ljudi mogu da iskoriste činjenicu da su rođeni u svijetu neograničenih mogućnosti i da kreiraju svoju budućnost od prvog dana kada kroče na Univerzitet. I to je samo početak u vezi HeySuccess… Generalno, naša vizija je platforma koja je evaluirala visoko obrazovanje tako da nudi neograničene mogućnosti za svakog mladog čovjeka koji odluči da svoju budućnost drži pod svojom kontrolom.
* Koje bi savjete dao mladim ljudima koji žele da putuju ili imaju svoje biznis ideje, a koji su nesigurni, strah ih je ili nemaju dovoljno novca?
Prije svega da shvate da je svako od nas u bukvanom smislu jedinstven i da posjeduje neograničene talente i mogućnosti. Najbolji način da se postigne ovo je kroz borbu sa negativnim i organičavajućim mislima, i njihovu promjenu sa pozitivnim i ohrabrujućim. I drugo najvažnije, nikad ne odustajati. Za početak preporučio bih dokumentarni film “The Secret”.
Sa srećom i vidimo se na pobjedničkom postolju!
