Od ‘Velikog Rija’ do ‘Mog Rija’ – šta sam naučila tvitujući uživo

Prije nekoliko nedjelja pomagala sam da se organizuje tvitovanje uživo sa konferencije na visokom nivou na temu održivog razvoja u Crnoj Gori. Radila sam to po prvi put, pošto sam počela da koristim Tviter tek prije nekoliko mjeseci.

U dogovorima oko organizacije skupa sa Vladom Crne Gore, inače prvom vladom iz regiona koja se pojavila na Tviteru, smatrali smo da bi bilo važno pokušati da se u diskusiju uključe građani iz cijele zemlje. Dogovorili smo se da uživo tvitujemo sa skupa, kako bi nešto što se često pretvori u žargonsku raspravu o politikama propratio jedan ličniji i manje formalan glas.

Tako je i bilo. Dok je okosnicu rasprave u sali činio sleng iz oblasti razvoja – zeleni rast, pametni rast, održivi razvoj – onlajn dijalog odražavao je zabrinutost u pogledu sve većih troškova za električnu energiju, nezaposlenosti, nezakonite sječe šuma i divljih deponija smeća, skupih bankovnih kredita za privatni sektor i neusklađenosti obrazovanja i tržišta rada.

Diskusija na Tviteru je prevazišla sva moja očekivanja. Bilo je nekoliko iznenađujućih preokreta, ali je, ukupno gledano, bilo veoma zabavno i edukativno. I evo šta sam naučila.

Prihvatite neizvjesnost. Brinula sam se da će onlajn dijalog teći sporo i da građani neće učestvovati. Dok smo u sali postavljali dva velika ekrana za praćenje poruka pomoću programa TwitterFountain, smišljala sam rezervne planove za slučaj da ekrani ostanu prazni i poruka ne bude (evo jednog od njih: jedva sam odoljela nagonu da otvorim nekoliko lažnih naloga i sa njih tvitujem kako bih simulirala diskusiju; toliko o očajničkim mjerama). Na kraju sam uvidjela da ljudi žele da učestvuju i saopšte svoje viđenje. Ako organizujete tvitovanje uživo, smislite nekoliko pitanja na koja biste željeli da dobijete odgovore, zavalite se u stolicu i uživajte u diskusiji.

Treba da vam bude jasno šta želite da postignete. Pametni gradovi, održivi prevoz, rast uz niske stepene emisije gasova, eko-zajednice – čitav žargon održivog razvoja puni novinske stupce i blogove širom svijeta, ali ne postoji dovoljno saglasnosti o tome šta sve to znači. Ljudi ne koriste ove izraze u običnom razgovoru – oni razgovaraju o sopstvenim brigama, problemima i potrebama. A to je upravo ono što smo htjeli da čujemo – bez cenzure, bez filtriranja, dvosmjernu komunikaciju u stvarnom vremenu o tome šta za prosječnog građanina znači održivi razvoj.

Odvojite dovoljno vremena za razgovor sa ljudima. Korisno je pripremiti priču za sajt i saopštenje za štampu o skupu koji organizujete. Ali mi smo htjeli da razgovaramo sa ljudima, da ovo postane pitanje koje ih se lično tiče, da pokažemo svoju posvećenost i lično nastojanje da omogućimo da se na skupu čuju različita viđenja. Uspjeli smo da angažujemo sve veću crnogorsku zajednicu na Tviteru (#ekipa), sačinjenu od ljudi strasno posvećenih ne samo društvenim medijima nego i opštem dobru (#bicikloup) i životnoj sredini.

Prikažite tvitove na ekranu. Ima nečeg nevjerovatno snažnog u tome da ljudima iz cijele zemlje omogućite da u realnom vremenu saopštavaju svoje reakcije na izlaganja na skupu. Time se podižu standardi za govornike, koji u realnom vremenu, pred salom punom učesnika, dobijaju nefiltriran komentar na ono što govore. Građani dobijaju neposrednu priliku da utiču na diskusiju u sali. Nemojte postavljati ekran na kojem se prikazuju tvitovi iza podijuma, pošto se time odvraća pažnja. Postavite ga tako da svi u publici mogu da ga vide. Mi smo koristili besplatnu verziju TwitterFountain. Verzija koja se plaća omogućava da pozadinu prilagodite konkretnim temama i logoima, ali je tada svaka treća poruka reklama za neku kompaniju (‘Dobio sam Twitter Fountain za $24,99’), što odvlači pažnju. Ljudi treba da znaju da će na skupu postojati ekran na kojem će se prikazivati poruke (mi ih nijesmo obavijestili prije skupa). Kada je @biljanagligoric, aktivna članica građanske i tviteraške zajednice u Crnoj Gori, poslala tvit na tu temu, diskusija je postala mnogo življa.

Smislite svoj hashtag. Shvatila sam da #Rio.Me nije validan oznaka, jer tačka predstavlja kraj hashtaga. Zato prije skupa svakako provjerite svoj hashtag kako biste bili sigurni da je validan i da već nije u upotrebi. Korisno je ako imate upečatljiv hashtag – iz hashtaga #RioMe nastao je naslov za blog: ‘Od velikog Rija do mog Rija.’ Sudeći po proslijeđenim tvitovima, taj naslov je uspio da privuče pažnju (@gquaggiotto). Na kraju, utvrdite da li postoji neka globalna diskusija na sličnu temu i povežite se sa njom u cilju šire promocije svog skupa. U našem slučaju, postojala je tekuća globalna diskusija #Rioplus20. Povezivanje sa njom bilo je uspješno, budući da je tako Crna Gora zadobila pažnju nekih visokih zvaničnika (Administratorke UNDP @HelenClarkUNDP) i institucija (MIT Climate Lab).

Unaprijed isplanirajte svoju ključnu poruku. Razmislite o ključnim porukama, činjenicama i brojkama koja se tiču pitanja na koja pokušavate da odgovorite. Unaprijed ih organizujte u tvitove i koristite ih da podstaknete diskusiju. Ključna izlaganja pretočite u nekoliko tvitova sa naznačenim linkovima ka ključnim dokumentima, istraživanjima ili informacijama koje potkrepljuju poruku. Sve u svemu, mi smo imali oko 20 unaprijed pripremljenih tvitova koji su pomogli da otpočnu diskusije na više različitih tema.

Odredite osobu koja će biti zadužena za diskusiju na društvenim medijima. Treba da imate jednu osobu koja će tokom cijelog skupa biti zadužena za onlajn diskusiju. Tvitovanje o ključnim izlaganjima, činjenicama i brojkama jeste korisno, ali nije dovoljno. Osoba zadužena za društvene medije trebalo bi da učestvuje u diskusiji, daje komentar i identifikuje osobe u sali koje mogu pružiti odgovore i/ili mišljenja o različitim aspektima onlajn diskusije. Ta osoba bi trebalo i da periodično dostavlja onlajn pitanja i komentare moderatoru skupa, kako bi se obezbijedila stalna veza između onlajn rasprave i one koja se odvija na skupu.

Naknadne aktivnosti. Informacije izazivaju zavisnost. Što više znate, to više želite da saznate – pristup tehnologiji samo pojačava ovaj neprekidni ciklus učešća građana u odlučivanju na globalnom nivou. Stoga dobijaju na značaju aktivnosti nakon skupa koji ste organizovali. Kao prvo, shvatite da su ljudi uložili sopstveno vrijeme, energiju i napor da učestvuju u jednom važnom dijalogu.

Mi smo to postigli tako što smo na sajtu storify.com prikazali ukupnu diskusiju i publicitet koji je postigao naš skup, što dodatno omogućava lakšu naknadnu analizu. Kao drugo, građani, koji su glavni korisnici vladinih politika, najbolje mogu da pruže povratne informacije o efektima tih politika i dobre ideje. Među primjere sa našeg skupa spada ideja da se građanima i turistima omogući da prikupljaju informacije o divljim deponijama smeća i obilježavaju biciklističke staze u gradovima u cilju održivijih oblika prevoza.

Nije suština u tehnologiji, nego u angažmanu. Neki od kolega i prijatelja su bili skeptični kad je riječ o tvitovanju uživo sa ovog skupa. Neki su mi otvoreno rekli da tehnologija ne predstavlja rješenje za sve i da bi trebalo da budem realnija i praktičnija u svom poslu (zapravo se slažem sa prvim dijelom ove rečenice). Ali ono što uviđam baveći se pitanjima razvoja (a pretpostavljam da to važi i za bilo koji drugi sektor ili posao) jeste da ako nijesam u mogućnosti da utvrdim kako druge institucije rješavaju probleme na kojima radim, da angažujem zajednice u cilju realnijeg prikazivanja njihovih potreba i problema i prilagodim svoj plan djelovanja stalnom prilivu takvih informacija, to znači da ne radim dobro svoj posao. Tehnologija mi omogućava da do takvih informacija dođem na uspješan, aktivan i, makar za mene, veoma zabavan način.

Mnogi se još uvijek pitaju da li su društveni mediji samo najpopularniji pojam ove godine, nakon čega će izblijedjeti i ustupiti mjesto sljedećem hitu. Današnja tehnologija nam omogućava da angažujemo zajednice u mjeri koja je prije svega nekoliko godina bila nezamisliva. Ona redefiniše izradu, sprovođenje i praćenje politika. Ona uspostavlja vezu, pretvarajući društvene medije u ekosistem nalik onom iz biologije, koji ne podstiče već odražava ljudsko ponašanje i potrebe. Ona sadrži ogroman potencijal za poboljšanje života ljudi širom svijeta. Stoga, ukratko: koristite tehnologije za uspostavljanje veza, podsticanje angažmana i rušenje hijerarhija koje ne stvaraju vrijednosti. I zabavite se pritom!

dr Milica Begović Radojević,
šefica Sektora za ekonomiju i zaštitu životne sredine u Kancelariji UNDP u Crnoj Gori

 

Gostujući bloger

Author: Gostujući bloger

Share This Post On

Vaše mišljenje: